Home » Zapisnici sjednica GV

Skraćeni zapisnik sa 25. sjednice Gradskog vijeća Grada Korčule (2008)

17. 12. 2008. autor: admin 0 komentara

Sjednica je održana 17. prosinca (srijeda) 2008. godine, s početkom u 17.56 sati, u Gradskoj vijećnici u Ko…

Sjednica je održana 17. prosinca (srijeda) 2008. godine, s početkom u 17.56 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

Sjednici predsjedava Frano Skokandić – predsjednik Vijeća, ista se tonski snima, a zapisnik vodi Srđan Mrše, tajnik Grada.

Utvrđen je (početni) kvorum od 12 vijećnika. Sjednici nisu (od početka) nazočni Lovre Botica, Ivan Farac i Sretan Tvrdeić.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Dušan Kalogjera i Marko Skokandić – zamjenici gradonačelnika, Tajana Grbin i Darko  Bakarić  – članovi GP, Srđan Mrše – tajnik Grada.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

AKTUALNI SAT

Josip Podbevšek pita što je s Liburnom jer smatra da trebamo učiniti sve napore da to srce grada bude ono što je bilo.

Gradonačelnik odgovara da je Grad došao, negdje nešto malo iza mjeseca svibnja ove godine, u posjed Liburne, i da nije bilo više mogućnosti da se do turističke sezone dovede u funkciju. Raspisan je natječaj za zakup na kojeg se je javio jedan ponuditelj i kada je trebalo potpisati ugovor o zakupu, ponuditelj je odustao od zakupa, plativši jamčevinu od 50.000,00 kn. Nakon toga je na Poglavarstvu raspravljana nastala situacija i donesena je odluka po kojom se krenulo u izradu idejnog rješenja unutarnjeg uređenja, tj. tehničke dokumentacija kako bi ona bila osnov za traženje partnera, i to se sada čeka. Idejni projekt za uređenje Liburne će koštati oko 35.000,00 kn a glavni projekt će koštati oko 145.000,00 kn. Kada se izradi projektna dokumentacija, tada će pred Gradom biti nova dilema, da li ići na izbor novog strateškog partnera, neovisno kako to zvali, ali po definiranom projektu, ili se donijeti program po kojem će sam Grad ući u rekonstrukciju tog objekta i imati ga na korištenje na drugi način.

Tonči Anzulović traži pismeni odgovor za iduću sjednicu Vijeća a odnosi se na njegovo saznanje da pojedini mjesni odbori troše sredstva i na reprezentaciju, pa želi znati koji to mjesni odbori troše  sredstva za reprezentaciju.

Davor Penić pita za informaciju u svezi natječaja za lukobran u Zavalatici.

Marko Skokandić odgovara na upit, kao član povjerenstva za odabir izvođača, da su se jučer otvorile ponude, konstatirali iznosi ali se odluka o izboru još nije donijela. Međutim, iznosi ponuda premašuju natječajna sredstva tako da će se morati iznaći dodatna sredstva ili poništiti natječaj i raspisati novi (ima se osiguranih 7.000.000,00 kn a najmanja ponuda prelazi ta sredstva).

Jakov Belić pita kakva je situacija oko izgradnje bazena, da li se moglo s radovima započeti i u ovoj godini.

Dušan Kalogjera odgovara da je na prošloj sjednici Vijeća odgovorio na pitanje vezano za izgradnju bazena. Kao što je poznato, natječaj je bio raspisan par mjeseci ranije i da se taj natječaj morao poništiti zbog toga što je cifra potencijalnih izvođača bila puno veća, skoro dvostruko veća, nego što su bili projecirana sredstva u natječaju. Dok Vlada nije odobrila povećanje sredstava učešća Ministarstva mora nije se moglo išta raditi. Prije potpisa ugovora o sufinanciranju Grad je dobio  odobrenje od državnog tajnika, što je u aneksu i napisano, da investicija izgradnje može poći preko ustanove koju će Grad osnovati, kako bi se ostvario povrat poreza, što će pomoći u premoštavanju financijske konstrukcije, jer se planira da će cjelokupna izgradnja bazena Grad koštati cca 12-13 milijuna. Nakon što je zahtjev Grada prihvaćen, prišlo se osnivanju ustanove za upravljanje i održavanje športskih objekata i u kratkom roku se istu registriralo. Kad je to napravljeno, Ustanova je raspisala natječaj. Natječaj je mogao biti raspisan i prije tjedan dana, ali  je Ministarstvo mora tražilo da im se dostavi natječajna dokumentacija radi pregleda i davanju suglasnost na isto. Isti dan kad je suglasnost dobivena, raspisan je natječaj (15. prosinca 2008.).

Vicko Ivančević svoje pitanje usmjerava na stanje obale Kanjca u Sv. Nikoli, pa se pita kada će se ista sanirati, tj. zašto već četiri godine obala stoji u onom stanju kakvom jest.

Gradonačelnik odgovara da kad se je pojavio navedeni problem, da je Hober izradio projektnu dokumentaciju i s tim se išlo na jednu javnu prezentaciju, gdje se je doživjelo dosta neugoda na toj prezentaciji, tako da je i sam projektant rekao da se nema smisla i dalje o tom projektu razgovarati. Prošli tjedan se s Hoberom razgovaralo na tu temu, i misli da će u idućoj godini Hober morati raspisati novi natječaj. Smatra da sanacija urušenog dijela nije rješenje i da ta obala zahtjeva jedno novo cjelovito rješenje, a kakvo će ono biti za sada se ne može očitovati. Isto tako postoje ideje da se taj dio obale ustupi ŽLU Korčula, ali o tome nije donesena nikakva konačna odluka.

Vicko Ivančević smatra da je previše vremena proteklo i previše razmišljamo da li uopće krenuti u nekakav projekt, i da se onih par kamena moglo popraviti i davno prije, prije tri-četiri godine, ali podržava ideju da ukoliko će se ići u neki ozbiljni projekt, onda kompletno riješiti Put Sv. Nikole.

Marinko Pažin svoje pitanje usmjerava na status djece u dječjem vrtiću Žrnovo koji nemaju topli obrok, i drži da su ta djeca u neravnopravnom položaju u odnosu na djecu u vrtiću u Korčuli, a radi samo o 30,00 kn razlike, tj. djeca u vrtiću u Korčuli plaćaju 250,00 kn, i imaju doručak i marendu, a djeca u Žrnovu plaćaju 220,00 kn i nemaju ništa., što bi trebalo ispraviti, pogotovo ako se zna da u vrtiću u Žrnovu ima kuhinja.

Darko Bakarić odgovara da vrtić u Žrnovu ima samo boravak, od 8 do 12 sati, i bez toplog obroka, jer je to takav program. Djeca u cjelodnevnom boravku imaju i topli obrok, a taj je program samo u vrtiću u Korčuli, kao centralni vrtić. O eventualnoj promjeni sustava može se razgovarati s Vrtićem, a ovo se može uzeti kao poticaj.

Marinko Pažin navodi da bi bio zadovoljan kad bi se nešto od toga učinilo, a i smatra da ima mogućnosti da se uvede topli obrok u vrtiću u Žrnovu.

Franica Matić Šain pita da li Poglavarstvo može utjecati na formiranje voznog reda a tiče se trajekata, posebno trajekta Orebić Korčula i obrnuto, a vezano je za večernju prugu Ploče-Trpanj koja je u 19.30, gdje trajekt dođe u Trpanj u 20.20 sati, i tko želi uhvatiti trajekt za Korčulu, mora čekati još sat i pol za doći do Korčule, jer u 20,30 je polazak iz Orebića, i kad bi se taj polazak pomaknuo u 21.00 sat, to bi bilo puno za otočane, pa moli Poglavarstvo da se pokuša to uskladiti.

Marko Skokandić u odgovoru ističe da Poglavarstvo nema velikog utjecaja na formiranje plovidbenog reda, a što za primjer daje plovidbeni red trajekta Orebić-Dominče, gdje je brodar od 8 primjedbi Grada prihvatio samo jednu. Grad cijelo vrijeme pokušava plovidbeni red dovesti na jednu poziciju, jer je ona po njima sada neprihvatljiva, a radi se o tome da se formira 14 baznih linija koje će biti cjelogodišnje, a koje će biti na principu, polazak iz Korčule u puni sata, povratak iz Orebića u pola sata, a sve pauze trajekt treba provoditi u Korčuli. Brodar svake godine se vraća na zimski red i razbijaju onih 14 osnovnih pruga, a onda u predsezoni dodaju dvije pruge i u sezoni još tri pruge.

Ono što je vijećnica F.M. Šain rekla, bila je jedna od naših primjedbi, a onda su nam postavili problem autobusa iz Dubrovnika, koji,a pro po, radi pauzu od pola sata kod Stona, na relaciji od 120 km. Smatra da autobus iz Dubrovnika može krenuti iz Dubrovnika u 15.00 sati i stići na trajekt u 17.30 sati. U osnovi, brodari nam nametnu prijedlog plovidbenog red i isti objave, i u pravilu, kad damo primjedbe na isto, iste nam odbiju.

Franica Matić Šain smatra da je razočaravajuće ovo što je čula, ali da se treba nastaviti boriti za poboljšanje veza Korčule s kopnom, a zimska linija Ploče-Trpanj (misli na onu u večernjim satima) je besmislena za otočane, Korčulane, ukoliko se ne hvata trajekt Orebić-Korčula, s obzirom da se sada treba čekati sat i pol vremena na prvi sljedeći trajekt iz Orebića za Korčulu, što je neprihvatljivo za otočno stanovništvo, a interesi otočnog stanovništva su prioritet, i tu treba doći do dogovora.

Žarko Klisura pita je li je moguće, ako to nije u nadležnosti Grada Korčule, da se kod Elektrojuga urgira da se kabliraju žice od javne rasvjete na Novom naselju, uključujući onaj dio iznad KPK-a

i plaže „Banje“.

Gradonačelnik odgovara da je ovo isključivo pitanje Grada jer je javna rasvjeta u nadležnosti Grada, i morat će se postupno raditi sanacija postojeće javne rasvjete u svim naseljima Grada Korčule, gdje je stara rasvjeta a koja se treba zamijeniti a nije zamijenjena.. Vjeruje da će dio tog riješiti iduće godine.

Gordana Curać Depolo svoje pitanje usmjerava na potrebe OŠ Petra Kanavelića, čije rješenje ovisi o rješenju Srednje škole Korčula, tj. njihovom preseljenju u bivšu vojarnu, te pita dokle se je došlo s projektom Srednje škole, što se planira, hoće li se dobiti sredstva od ministarstva, i što je Grad učinio po tom pitanju.

Gradonačelnik odgovara da je Grad aktivno uključen u taj projekt, na način da Grad ima obvezu riješiti tehničku dokumentaciju koja je gotova, ali je nastao problem oko zemljišta a to je u završnoj fazi rješenja. Kada će to biti i konačno gotovo, u ovom trenutku se ne može izjasniti, ali naglašava da je završetak II faze izgradnje nove Srednje škole u prostoru bivše vojarne  i izgradnja nove športske dvorane jedan od ključnih programa na kojima  Grad Korčula treba i dalje raditi.

Josip Podbevšek svoje drugo pitanje usmjerava na MO i GK, te navodi da je GK Sv. Antun vrlo aktivan i da su napravili dosta na uređenju svog područja, međutim, kako je GK Sv. Antun zahvatio i određeni prostor koji katastarski pripada k.o. Žrnovo (dio Ekonomije koje pripada k.o. Žrnovo), s rasvjetom i itd., došlo je do sukoba, gdje GK rečeno da ne ulaže u područje koja njima ne pripada, a s druge strane, drži da je to u biti Grad Korčula, a MO Žrnovo o tom području ne vodi uopće nikakvu brigu. Zbog toga  misli da je red da se ovdje zaokruži, odnosno da se zna što je ovaj Grad, ili da MO Žrnovo vodi računa o tom prostoru (dio Ekonomije koji pripada k.o. Žrnovu).

Gradonačelnik odgovara da ovdje nema sukoba, a granice MO žrnova i GK Sv. Antun su granice k.o. Žrnovo i k.o. Korčula, i tu nema dvojbe gdje je granica između MO i GK, i nadležnosti su potpuno jasne. Ljudi koji žive na tom području, područje k.o. Žrnovo, imaju adresu Žrnovo, nemaju adresu Korčula. Ako Gradski vijećnici misle da to nije u redu, za promjenu područja pojedinog GK odnosno MO određena je procedura kako se to može riješiti, a dok je u Gradskim odlukama propisano onako kako je propisano, on, kao gradonačelnik, i Gradsko poglavarstvo, mora poštivati te odluke.

Josip Podbevšek ističe da nije problem gdje je granica između GK Sv. Antun i MO Žrnovo, nego je problem što MO Žrnovo ne ulaže ništa u taj prostor koji je Grad Korčula.

Gradonačelnik smatra da je nekorektno da jedan GK ulaže u područje drugog  MO a da o tome ne izvijesti drugi MO i o tome se ne dogovori s MO.

Predsjednik Vijeća ističe da mu je žao što MO Žrnovo ne može ulagati na tom prostoru, ali se treba shvatiti da stanovnici GK Sv. Antun žive na četvrt kvadratnog kilometra, a da se MO Žrnovo proteže na 20 km2. Pita se kako će MO Žrnovo postaviti na 20 km2 rasvjetu,  očistiti, betonirati, asfaltirati, a u odnosu na GK Sv. Antun ima duplo manje novaca u proračunu, kako sadašnjem tako i prošlim, a MO Žrnovo se nalazi na 10-puta većem teritoriju. Stoga, kada se govori o tome da li MO išta ulaže u to područje, treba se uzeti u obzir sve relevantne faktore, i smatra da tu spora nema.

Za obavijest, od sredstava koja se planiraju prikupiti od prodaje čest. zem. od 12000 m2 (k.o. Žrnovo). MO Žrnovo (uz zajednički dogovor s MO Žrnovo-Postrana i MO Medvinjak) planira najveći dio novca utrošiti upravo na to područje, cca 30-40%.

Josip Podbevšek navodi da je ovdje glavno pitanje da o tim ljudima koji žive na danom području (dijela Ekonomije, koja kat. pripada k.o. Žrnovo) nitko ne brine. Onda GK Sv. Antun ulaže svoje novce a onda mu MO Žrnovo zabrani da to radi. S druge strane to je Grad Korčula, i Medvinjak i Strečica itd. su Grad Korčula, i taj Grad treba da živi kao jedna cjelina, i smatra da nije u redu da se zabrani GK Sv. Antun ulaganje u prostor gdje MO Žrnovo ne ulaže.

Predsjednik Vijeća odgovara  da MO Žrnovo nije zabranio ulaganje već da smatraju da je korektno da, ako GK Sv. Antun želi ulagati u području koje pripada MO Žrnovo da za to dobije i odobrenje MO Žrnovo.

Marinko Pažin svoje pitanje usmjerava na odvoz smeća sa javnih površina, tj. računa KTD-a Hober za odvoz smeća za 7., 8. i 9. mjesec 2008., za što smatra da je dodatni trošak za ugostitelje. Stoga traži objašnjenje o novom „nametu“, koji do sada nije postojao, i zašto cijena odvoza smeća nije ista za zatvoreni i otvoreni prostor, koji prema računu iznosi 3 kn/m2 za zatvoreni prostor a za javnu površinu 5 kn/m2.

Gradonačelnik odgovara da nije upoznat koje račune ispostavlja „Hober“, ali  mu je poznato da u cjeniku „Hobera“ postoje različita klasifikacija prostora za koje se plaća odvoz smeća. U toj klasifikaciji postoje zatvoreni prostori, postoje otvoreni prostori, postoje terase i sve površine moraju ući u obračun. Ako je neki restoran unajmio javnu površinu, ta površina mora ući u obračun.

S obzirom da se sada ne može točno očitovati o istom, preuzima obvezu da s „Hoberom“ ispita točnu situaciju, i da se vidi kako je to u pravilniku „Hobera“ napisano.

Drži da sve površine koje se koriste, ulaze u obračun u smislu obveze plaćanja komunalnih obveza za te površine.

Marinko Pažin i dalje smatra da je to novi „namet“ koji nije do sada postojao jer su se javne površine koristile i prošle i pretprošle i sve prethodne godine, i nije se plaćao odvoz smeća za javne površine.

Vicko Ivančević ponavlja pitanje, koje je do sada nekoliko puta postavljao, a vezano je za izgradnju nogostupa od Doma zdravlja Korčule do kuće Jukić (početak Ulice Korčulanskih brodograditelja) te pita dokle se je stiglo s tim projektom, te pita da li se razmišlja o izgradnji WC-a na groblju Sv. Luke.

Gradonačelnik odgovara da što se tiče nogostupa, da je njegova realizacija vezana za trenutak rekonstrukcije državne ceste od trajektnog pristaništa do „Lokve“, a prema informacijama koje je Grad dobio od Hrvatskih cesta, to će biti riješeno najdalje ove ili iduće godine. U trenutku kada dođe do realizacije te rekonstrukcije, gdje će biti riješena oba spoja (ulaz/izlaz) prema Lumbardi i Vela Luci kod groblja, biti će rješavano i pitanje nogostupa. Smatra da nažalost,  to nije tako jednostavno niti se mogu očekivati brza rješenja.

Što se tiče WC-a na groblju, mora kazati da se o tome nije nikad razgovaralo, i da o tome ne postoje prijedlozi niti da vidi prostor na groblju gdje bi se to moglo smjestiti. Na groblju se još planira izgradnja garaže i nikakvi drugi objekti nisu planirani za gradnju na groblju.

Vicko Ivančević i dalje drži da se ideju za izgradnju WC-a na groblju ne treba odbaciti, da ostane za razmišljanje, te izražava nadu da će Grad dobiti spominjani nogostupa što prije.

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA

Predsjednik Vijeća predlaže nadopunu dnevnog reda s sljedećim točkama, kao točke 3. i 4.

3. Prijedlog Izmjena i dopuna Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2008. godini

4. Prijedlog Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2008. godini

Dosadašnje točke 3-7 postaju točke 5-9.

Tonči Anzulović, kao predsjednik Odbora za statut i poslovnik, ispred Odbora iznosi stav da se po dnevnom redu može raspravljati i zaključivati, uključujući i dopune.

S obzirom da rasprave po predloženom dnevnom redu, uključujući i dopune nije bilo, predsjednik Vijeća stavlja predloženi dnevni red na glasovanje, a koji glasi:

  1. Usvajanje zapisnika sa 24. sjednice Gradskog vijeća
  2. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu

3.    Prijedlog Izmjena i dopuna Programa održavanja objekata i uređaja komunalne

infrastrukture u 2008. godini

4.    Prijedlog Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

u 2008. godini

  1. Prijedlog Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu
  2. Prijedlog Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu
  3. Prijedlog Programa javnih potreba u kulturi Grada Korčule za 2009. godinu
  4. Prijedlog Programa javnih potreba u športu Grada Korčule za 2009. godinu
  5. Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Upravnog vijeća Ustanove „Športski objekti Korčula“

Dnevni red je usvojen jednoglasno.

  1. 1. TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 24. sjednice Gradskog vijeća

Žarko Klisura ima primjedbu na str. 6. pod točkom 5., greškom je napisan Žarko Lozica umjesto Žarko Klisura.

S obzirom da nije bilo daljnje rasprave, predsjednik Vijeća stavlja zapisnik na glasovanje (usvajanje), uz primjedbu vijećnika Žarka Klisure da se na str. 6. ispravi prezime „Lozica“ u „Klisura“.

Zapisnik sa 24. sjednice Gradskog vijeća usvojen je jednoglasno

2. TOČKA – Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Grada Korčule za

2008. godinu

Dušan Kalogjera, kao resorni član Poglavarstva za proračun i financije, ispred predlagača izmjena i dopuna Proračuna, iznosi uvodno obrazloženje predloženih izmjena i dopuna Proračuna.

Franica Matić Šain, kao predsjednica Odbora za proračun i financije, ispred Odbora iznosi  stav (većinom glasova) kojim Odbor prihvaća predložene izmjene i dopune Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu, kako je to predloženo i Gradskom vijeću te se predlaže Vijeću da se prihvati dani prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Grada Korčule za 2008.

Vicko Ivančević smatra da se i u ovom Proračunu osjeća kriza te navodi da je Grad kraći za milijuna kuna za poreze a pola milijuna i više kuna nije se naplatilo od komunalnog doprinosa, za što on iznosi kao njegove osnovne zamjerke. Nadalje se osvrće i na određene nule u realizaciji određenih projekata u komunalnoj infrastrukturi, pri čemu misli u potrošnji za nerazvrstane ceste planirali za isto 3.3 milijuna kuna, dok se nisu riješili projekti, gdje su čiste nule, što mu posebno smeta, a odnosi se na nulu kod izrade dokumentacije za kanalizaciju grada Korčule (II. faza), na nulu kod projektne dokumentacije za cestu groblje-Hober-Luka Uš,  nula za pripremu gospodarske zone, nula za cestu Vrtić-Novi puti, i niz drugih projekata, i drži da se kod toga treba više potruditi, jer se po njemu godinama prebacuju projekti a da se na jednostavan način troše novci, pri čemu misli na novce od HT, (1.3 milijuna) koji su se mogli potrošiti, a za što je on siguran, na bolji način.

Josip Podbevšek smatra da predloženi rebalans Proračuna i Proračun za 2009., o kojem će se kasnije raspravljati, ukazuje da je Grad u jednom zabrinjavajućem položaju. Gradu obveze rastu, a s druge strane cijeli Proračun koji je bio planiran na 50 milijuna, sveden je za 20 milijuna manje, i ostvaren je za cca 59 indeksnih poena. Osobito je zabrinjavajuće što padaju izvorni prihodi i očito je da je nerealno planiran Proračun za 2008. godinu.

Nadalje kazuje da je činjenica, da mnogi projekti koji su planirani u Proračunu da se financiraju sredstvima pojedinih ministarstava nisu u proračunima tih ministarstava, za što drži da je to najveća žalost, a i u Proračunu za 2009. godinu je „ista priča“.

Smatra da ako će se smanjivati izvorni prihodi, da će se onda doći u situaciju da će Grad sve više prodavati zemlju i dr., a glavni trošak Proračuna, po njemu je u biti Gradska uprava, što nije normalno i to se tako ne može živjeti. Grad Korčulu u idućim godinama čeka 9 milijuna obveza za izgradnju bazena, a da se ne govori i o drugim obvezama koje je gdin Kalogjera spomenuo u svom uvodu, pa se pita, ako padaju izvorni prihodi, od čega će se te obveze namiriti.

Još jednom naglašava da je planiranje bilo skroz nerealno i neusklađeno s pojedinim ministarstvima, a isto tako smatra da je postojao nerad, otpisuje se komunalna naknada, nije obavljeno ono što je trebalo biti obavljeno, i to je činjenica od koje se ne može pobjeći, i to je „naša“ bolest koja se ne može brzo ispraviti, ali se može ispraviti.

Smatra da je Grad kroz 2008. trebao potrošiti vrijeme da napravi dokumentacije, o kojoj je gdin Ivančević govorio, da se od prodanih nekretnina ili koncesija, napravi dokumentacije za nove projekte koji će ovaj Grad podignuti na noge i oživiti, što nije učinjeno, što je žalosna činjenica.

Jakov Belić u svom izlaganju, posebno se osvrće na ona sredstva koja Gradu ostanu, i na početku odnosno na kraju godine za iduću godinu ih planiramo u nekakve objekte, koji imaju svoje ime i prezime. Kada dođe kraj godine, uglavnom se ti projekti nerealiziraju, ili se realiziraju sa jednim malim postotkom, i na kraju godine dobije se ovakav rebalans, gdje se svi ti novci koji su planirani u takve projekte, se nerealiziraju, već se sve to svali na uređenje, asfaltiranje nerazvrstanih cesta i ulica, što je i slučaj i ove godine, s drastičnim postotkom od 1 milijuna na 3,3 milijuna kuna, iako ni on nema ništa protiv asfaltiranja, ali smatra da je trebalo da se uz rebalans dostave podaci gdje se to asfaltiralo.

Posebnu primjedbu usmjerava na realizaciju ceste Vrtić-Novi puti i uređenje Šetališta Tina Ujevića, gdje je realizacija već godinama nula, odnosno nešto malo utrošeno. Smatra da novci s kojima Grad uvijek raspolaže, u pravilu, uvijek idu u asfaltiranje, a da  neznaju gdje, i koliko će se od toga asfaltirati.

Na kraju moli Poglavarstvo da se očituju da li je Grad Korčula otpisao komunalne naknade za nekih 700.000,00 kn jer takve informacije „bruju“, te pita koji su bili  razlozi za takvo nešto, ako je to tako i bilo, i da li je stvarno tako da se to mora otpisati, s obzirom da danas ima modaliteta da se to i naplati.

Aljoša Milat navodi da je nebitna činjenica da Proračun nije ostvaren isključivo zbog otkazivanja izgradnje bazena, i kad bi izuzeli bazen, onda bi došli do spoznaje da je Proračun za 2008. više-manje stabilno ostvaren, i nitko ne može govorit da je Proračun ostvaren sa 60%, i ne nedostaje mu puno, da bi bio ostvaren u 100%-tnom iznosu.

Smatra, da sve vijećnike zanima, pa tako i njega, da li je moguće popraviti naplatu realnih vlastitih prihoda, naknada itd. Kada se pogleda Proračun, i kad se pogleda što se je u Gradu napravilo za ovih 12 mjeseci, kada se pogleda kako se odvijaju djelatnosti koje se iz ovog Proračuna financiraju, smatra da se ima razloga biti zadovoljan, jasno uz pravo na postavljanje nekih primjedbi, ali svakako bi bila velika pogreška, tj. ne bi bilo točno ostvarenju u 2008. godini davati negativnu ocjenu samo zato što se u Gradskom vijeću dijelimo na poziciju i opoziciju, te smatra da im je svima red podržati prijedlog rebalansa Proračuna, a za neke iznesene primjedbe vezane za naplatu komunalne naknade itd., o tome bi se trebalo raspraviti kada se bude raspravljalo o Proračunu za 2009. godinu, i dati na izvjestan način upute Poglavarstvu da se poduzmu potrebne mjere da se poveća naplata.

Vicko Ivančević se pozivajući na ispravak netočnog navoda iz razloga da mu nije jasno kako gdin Milat može uopće tvrditi da jednak Proračun kako je i planiran, jer je u uvodnom izlaganju, gdin Kalogjera dobro naglasio da je Grad izvorni Proračun smanjio za 2,277 milijuna kn, od kojih je 1 milijun na poreze, 600.000,00 na komunalne naknade i još 500.000,00 na nešto drugo, i zbog toga se i radi ovaj rebalans, to je smanjenje za 12-13% izvornog Proračuna. Također se vidi da osim asfaltiranja ulica, ostali kapitalni projekti nisu pokrenuti.

Davor Penić smatra da se jedino što se od opozicije može zamjeriti je naplata komunalne pristojbe, tj. komunalne naknade. Ono na što Poglavarstvo ne može utjecati je planiranje poreznih prihoda, gdje je smanjenje realizacije od 10%. Glavna stvar koja se vidi iz Proračuna je smanjenje pomoći iz drugih proračuna (potpore države), a radi se o 13.539.000,00 kn, i njegov zaključak je da se nije loše planiralo.

Jakov Belić se u svom ispravku netočnog navoda na izlaganje gdina Penića pita se kako to Poglavarstvo nije krivo, ako u Proračunu piše da će se urediti cesta Vrtić-novi puti sa 2,5 milijuna kn i da će se urediti Šetalište Tina Ujevića, sa nekih 3,5 milijuna kn, što je 6 milijuna kn, a to nije ništa učinjeno, pa se pita kako to ne ovisi od Poglavarstva, odnosno smatra da to ovisi o Poglavarstvu jer o njemu isto i ovisi jer i ne vidi tko bi to drugi mogao biti odgovoran.

Davor Penić u replici na ispravak netočnog navoda vijećnika J. Belića navodi da on nije komentirano rashodovnu stranu Proračuna, nego samo prihodovnu.

Franica Matić Šain u načelnu se slaže sa iznijetim primjedbama i jedne i druge strane, međutim svakako treba uzeti u obzir činjenice i okolnosti pod kojima se radi i pod kojima se izvršava ovaj Proračun. Želi napomenuti, a što je i raspravljano na Odboru za proračun i financije, da su obveze koje je zakon i Država nametnula lokalnoj samoupravi i da ih financira iz svojih izvornih prihoda su tolike velike, da je iluzorno, što je pokazala prošlost a i sadašnjost, razmišljati  da bi Grad mogao iz izvornih sredstava financirati kapitalne projekte, a zavisno je što pod kapitalnim projektom podrazumijevamo.

Slaže se  da svi mi, a Poglavarstvo prvenstveno, treba raditi na razrađivanju i na davanju prijedloga Vijeću, i na razradi eventualnih projekata, koje bi se onda za jedan uži period prihvatilo i utvrdilo način kako te projekte financirati. Ako će se rad Poglavarstva, ocjenjivati ili izvršenje ovog Proračuna na način kakvim smo pristupili u raspravi, smatra da je to krivi pristup. Sjeća se da je od 1990 do 200. bila vijećnik, i da u tih 10 godina, ne da nisu razvili jedan kapitalni projekt iz vlastitih sredstava, nego nismo to mogli niti iz sredstava koja smo dobili sa strane, koja su inače bila mala, a nota bene, Grad se je još morao zadužiti i ostavio je kredit ovom novom Poglavarstvu i novom Vijeću, a radi se o sredstvima koja definitivno nisu utrošena u kapitalne projekte. Stoga treba imati razumijevanja, čime ne želi amnestira Poglavarstvo od još boljeg rada jer se uvijek može i bolje, pogotovo ondje gdje Poglavarstvo i Gradske službe imaju mogućnost utjecaja, posebice da treba povećati naplatu, ne otpisivati dugove nikome bez obzira na okolnosti jer nije pristaša otpisa dugova od prve.

Službe su kod planiranja Proračuna radile striktno po smjernicama države, posebice planiranja prihoda od poreza, i gdje je u smjernicama navedeno da se taj osnov može planirati sa povećanjem od 7%,  a pokazalo se da je to bio loš izračun u državi, zbog čega je Grad došao u situaciju  da podbaci za 10%, a ni kriv ni dužan.

Smatra da dok se ne promijeni zakonom o lokalnoj samoupravi, inače organizacija u Državi kad je u pitanju lokalna samouprava i financiranje lokalne samouprave, uvijek ćemo biti prisiljeni na osiguranje sredstava za preživljavanje, zbog čega se nećemo usmjeravati u kapitalne projekte bez direktne i obvezujući pomoći Države.

Dušan Kalogjera, kao resorni član Poglavarstva za proračun i financije, izražava svoj stav kojim se ne može složiti da je Proračun za 2008. godinu nerealno planiran iz razloga koje navodi u svom opširnom obrazloženju.

Gradonačelnik se uključuje u raspravu glede nekih iznesenih diskusija vezane za rebalans Proračuna, i kao prvo, mora kazati da se uz izmjene i dopune Proračuna ne podnose izvještaji koje je gdin Belić ovdje napomenuo, oni idu uz izvršenje Proračuna.

Nadalje objašnjava razloge kako je došlo do 3,3 milijuna za asfaltiranje, za što drži da je to sve bilo transparetno, i da tu nema ništa dvojbenog (od T-Com se ove godine dobilo cca 1,350 milijuna kao naknadu za korištenje javnih površina, i GP je smatralo da je najpoštenije da se ta sredstva i usmjere na javne površine).

Također se je tijekom godine, iako to nije bilo navedeno u našim zahtjevima prema ministarstvima, dobila i određena sredstva za određene ceste, tj. asfaltiranje određenih cesta, i Grad je to normalno realizirao, pogotovo što se radi o programima za Pupnat i Račišće.

Mora naglasiti da se je kod asfaltiranja nerazvrstanih cesta, konzultirali svi MO, i da mora kazati, Grad je bio „željoteka“, skoro su se ispunile sve želje MO.

Kad je riječ o „nulama“ koje je spominjao gdin Belić, gradonačelnik odgovara da će to biti odgovoreno kroz izvješće o izvršenju Proračuna.

Kad je riječ o naplati komunalne naknade, gradonačelnik odgovara da je to situaciju koja se pokušava već dugo vremena riješiti, čak se to rješava zapošljavanjem još jednog pravnika. Problem je u domeni, kada se treba pristupiti prisilnoj naplati, kada se otvara jedan ogroman posao, a naša Uprava kako je koncipirana, jednostavno nije bila sposobna izvršavati tu zadaću, i zato se odlučilo za određene promjene, za koje se vjeruje da će u narednim godinama situaciju glede (prisilne) naplate stabilizirati.

Što se tiče otpisa, on kao gradonačelnik nije sklon otpisu, ali kad je nešto došlo u sferu otpisa (zastara, nemogućnost naplate i sl.) smatra da to treba i otpisati, te se u tom kontekstu osvrće na napise na internetu gdje se građanstvo krivo informira i gdje se građani upućuju na proceduru koja nema nikakve veze (upućivanje na nezakonite radnje).

Što se tiče „nula“ o kojima je govori gdin Ivančević, mora kazati da je istina da se neki projekti i programi nisu realizirani te daje objašnjenja stanje za projekte: utvrđivanje granica pomorskog dobra, projektna dokumentacija za cestu groblje-Hober-Luka Uš, projektna dokumentacija za cestu Vrtić-Novi puti i gospodarska zona.

A kao odgovor vijećniku Podbovšeku vezano za projekt ispusta u gradu Korčuli, navodi da Grad ima projekt ispusta, međutim se Grad suočio sa problemom ulaska u projekt „Jadran 5“ i sa problemom izmjene tehničke dokumentacije (prečistač je projektiran da bude kod benzinske pumpe a  projektiran je da bude na zemljištu koje nije u vlasništvu Grada, pa se vrši preprojektiranje za susjednu parcelu koja je vlasništvo Grada).

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu, kako je to predloženo u radnom materijalu, na glasovanje

Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojena je većinom glasova (8  „za“ i  4 „protiv“).

3.  TOČKA – Prijedlog Izmjena i dopuna Programa održavanja objekata i uređaja

komunalne infrastrukture u 2009. godinu

Dušan Kalogjera, kao uvodničar ispred predlagača, navodi da posebnog obrazloženja nema jer izmjene u Proračunu trebaju se i iskazati i u izmjenama i dopunama Programa, s obzirom da se radi o zasebnom aktu čiji iznosi se trebaju poklapati i s podacima u Proračunu.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Izmjena i dopuna Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2008. godini, kako je to predloženo u radnom materijalu, na glasovanje.

Prijedlog Izmjena i dopuna Programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2008. godini, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je većinom glasova (8  „za“ i  4 „protiv“).

  1. 4. TOČKA – Prijedlog Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja

komunalne infrastrukture u 2009. godini

S obzirom da posebne rasprave nije bilo, predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2008. godini, kako je to predloženo u radnom materijalu, na glasovanje.

Prijedlog Izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2009. godini, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu,, usvojen je većinom glasova (8  „za“ i 4 „protiv“).

  1. 5. TOČKA – Prijedlog Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu

Dušan Kalogjera, kao resorni člana Poglavarstva za proračun i financije, ispred predlagača elaborira osnovne podatke o Proračunu te principe s kojima se predlagač vodio kod izrade prijedloga Proračuna.

Na kraju svog elaboriranja iznosi stav Poglavarstva da se od Poglavarstva, kao predlagača Proračuna za 2009., ne prihvati ni jedan amandman (pristigao je samo jedan amandman i to do GK Starog grada koji nije prihvaćen s obzirom na prethodni stav Poglavarstva), ali će se po završnom računu, kad se vidi popunjenost Proračuna i njegova realizacija, da se onda kroz rebalans izvrše neke korekcije.

Kao sumarum, prijedlog Proračuna za 2009. godinu iznosi 50.030.000,00 kn, od čega pomoći iz drugih proračuna sudjeluju s iznosom od 17.760.000,00 kn.

Gradonačelnik u dopuni obrazloženja prijedloga Proračuna, navodi da u stavci 186 postoji greška, naime umjesto „otkup zemljišta za groblje u Žrnovu“ treba stajati „otkup zemljišta za groblja na području Grada Korčule“ (amandman predlagača).

U nastavku, iznosi uvijek istu dilemu, a koja se odnosi na to, kako planirati Proračun a da se poslije ne uđe u određene probleme, iz razloga što se u rashodovnoj strani uvijek ne prati prihodovna strana, koja se ostvaruje kako se ostvaruje. Stoga nova metodologija izrade Proračuna, u kojem će biti povezana prihodovna i rashodovna strana, unijet će dosta reda u cjelokupno financiranje, iako će neke stvari otežati. U principu se neće moći pristupiti ni jednom poslu a da u Proračunu nisu osigurana sredstva.

Nadalje kazuje, da je načelno i prošle godine bio da se  Gradskom proračunu predvide svi projekti koje se žele ostvariti, iako ti planovi, projekti nisu bili i realni, a sve to zbog razloga što kad se obraćamo ministarstvima za potporu, moramo navesti i našu stavku u Proračunu  gdje smo planirani određeni projekt i naš dio udjela u sufinanciranju.

Načelno se ne može složiti s ocjenom koja je ovdje izrečena, da Grad Korčula ima u djelu realizacije projekata stagnaciju, tj. da Grad stagnira, što potkrepljuje činjenicom da Grad ima u odnosu na Državni proračun veći koeficijent, ako se usporedi indeks porasta Gradskog i Državnog proračuna u 2009. u odnosu na 2001., što znači da u Gradu nije bila stagnacija, već se je imao konstantan porast Gradskog proračuna, i tu je vidljiv element razvoja.

Također, jedno od pitanja koje se postavilo kod izrade Proračuna, bilo je i pitanje da li povećavati i određene prihode koje Grad izravno ubire (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakup javnih površina, spomenička renta i dr.). Od 2001. godine nisu se povećavali ti prihodi, a od te godine samo je inflacija bila 32,7%, po službenim podacima, što je značilo da su se naše komunalne usluge trebale uskladiti s tom inflacijom. Ni ove godine se Grad nije odlučio na povećanje takvih prihoda iz razloga da se omogući ljudima u 2009. godini, za koju se pretpostavlja da će biti puno teža, nego 2008, da rade u istim uvjetima kao i 2008. godine, i smatra da je to jedan veliki doprinos Grada, pa stoga moli vijećnike da prihvate ovu činjenicu i da prihvate predloženi prijedlog Proračuna.

Ono što još želi naglasiti, jest činjenica da je došlo do značajnog povećavanja rashoda u sferi socijalnih davanja, a odnosi se na planiranje sufinanciranja službe pomoći po kućama, za stare i nemoćne, i to je jedino realno i objektivno povećanje, dok se je sve ostalo smanjivalo.

Također, naglašava da se često ovdje „viče“ na Gradsku upravu, ali odgovorno tvrdi da su plaće djelatnika u Gradskoj upravi iznimno male, a što se može provjeriti, i smatra da Gradska vlast u vrlo skoroj budućnosti morati riješiti taj problem. U skladu s novim propisima i novim zakonima iz lokalne samouprave koji su pred nama, morat će doći u Gradskoj upravi do ozbiljnije reorganizacije.

Na kraju svog izlaganja, gradonačelnik se osvrće i na jedan amandman GK Stari grad i pojašnjava razloge zbog čega ga Poglavarstvo ne prihvaća.

Franica Matić Šain, kao predsjednica Odbora za proračun i financije, ispred Odbora iznosi stav (većinom glasova) da se prihvati prijedlog Proračuna za 2009. te da se predlaži  Vijeću da se ovakav  prijedlog Proračuna za 2009. prihvati.

Tonči Anzulović kazuje da  neće davati amandman, ali će dati primjedbu na metodologiju iskazivanja

u dijelu, na poz. 201 i 209. U poz. 201 – unapređenje komunalnog standarda, gdje se vidi da je planirano 500.000,00 kn, i da je to već raspoređeno na mjesne odbore. Pa u skladu s onim što se govorilo u  Aktualnom satu, predlaže da se skine iz tekstualnog dijela „Gradski odbori“ a da piše“ financiranje programa mjesnih odbora“.

Nadalje postavlja pitanje, s koliko udjela Općina Lumbarda sudjeluje u sufinanciranju hitne medicinske pomoći jer i građani Općine Lumbarda koriste HMP u Domu zdravlja u Korčuli, te zbog čega se u ovom Proračunu ide s troškom smještaja liječnika u Čari, kad Čaru s primarnom zdravstvenom zaštitom pokriva Dom zdravlja Vela Luka.

Gradonačelnik u svom odgovoru na upite odnosno primjedbu vijećnika Anzulovića odgovara da što se tiče primjedbe za poz. 201. to nisu sredstva koja se tako dijele, već nakon što GK i MO donesu svoje programe koje verificira Poglavarstvo, tek onda ti programi idu u realizaciju. Što se tiče pitanje sufinanciranja smještaja liječnika u Čari, MO Čara se obratio za pomoć, i tu se nije vidjelo razloga da Grad ne sudjeluje u dijelu snošenja troškova smještaja liječnika u Čari. A što se tiče sufinanciranje HMP u Domu zdravlja u Korčuli od strane Općine Lumbarda, odgovor je da Općina Lumbarda ne sudjeluje u sufinanciranju HMP.

Na upit predsjednika Vijeća, vijećnik Anzulović potvrđuje da on nema amandmana

Josip Podbevšek kazuje, da što se tiče HMP, da je ona godišnje u gubitku oko 500.000,00 kn, i Grad tu daje podršku s svojim sufinanciranjem, ali smatra da će doći vrijeme da će lokalna samouprava u tom pogledu morati preuzimati veći dio jer Županija, danas uglavnom gleda Dubrovnik, a ostala mjesta, pogotovo ona na otocima su ispod onog što bi trebala imati.

Nadalje, iznosi da u potpunosti prihvaća zabrinutost Odbora za proračun i financije da će biti teško u 2009. godini, i smatra da će se vjerovatno vrlo brzo činiti rebalans jer ne vjeruje da će biti moguće ostvariti prihode koji su u prijedlogu Proračuna navedeni.

Jedino što ne razumije jest indeks od 117% za poreze, što drži da se to povećanje prihoda od poreza neće u tolikoj mjeri ostvariti, zbog čega je i zabrinut za sve one obveze koje Grad ima, odnosno koje je preuzeo, a nama su nužne, ali bi volio da ovakav Proračun uspije, ali izražava svoju veliku zabrinutost.

Jakov Belić, također izražava svoju zbrinutost zbog prihodovne stavke po osnovu poreza, čije je povećanje planirano za 17% u odnosu na prošlu godinu, a što on drži da nije realno, tj. da se neće ostvariti u takvom postotku, pa traži da mu se pojasni na temelju kakvih pokazatelja je to tako planirano.

Također traži razgraničenje poz. – pomoći iz proračuna, koja je navedena u punom iznosu od 17,768 milijuna kn, tj. zanima ga koliko ga od toga iznosa u 2009. godini ide za bazen, a što je ostalo drugo, te traži pojašnjenje stavke u rashodovnoj strani – Šetalište Tina Ujevića (u 2009. godini planirana je s 2,5 milijuna kn).

Gradonačelnik na upite vijećnika Belića odgovara, da što se tiče poreza, najveći prihod od poreza je porez na promet nekretnina. Postoji prema saznanjima ugovor koje je već verificiran, i koji će donijeti Gradu značajni prihod. Ima se u vidu i prodaja dviju nekretnina, stoga jest ovo smjela prognoza, ali koja se osniva na nekim podacima. Ukoliko dođe da se nešto od ovog i nerealizira, onda će se morati raspraviti kako to  riješiti.

Što se tiče programa, navodi da se mora u Proračun staviti sve ono što je prijavljeno ministarstvima od kojih se traži financiranje ili sufinanciranje. Izražava svoje nezadovoljstvo s tretmanom Ministarstva kulture, kada se radi o Korčuli i zaštiti njenih kulturnih dobara o čemu se je dva puta razgovaralo u Ministarstvu, pa čak ni Muzej Marka Pola ne ide, iako je to projekt od državnog nivoa.

U nastavku, gradonačelnik iznosi podatke o prijavljenim projektima Ministarstvu kulture u 2008. godini s traženim sredstvima, a radi se ukupno o 5,293 milijuna kn, gdje je dobiveno samo 450.000,00 kn (kula Kanvelić 300.000,00 kn, Velika i Mala kneževa kula 100.000,00 kn, kula sv. Svetih 50.000,00 kn). Ove godine je prijavljeno slično kao i u 2008. godini, a iznos iznosi 5,6 milijuna kn, a što će biti od toga realizirano, o tome je sada teško govoriti, a što će nam Ministarstvo kulture prihvatiti znat će se negdje u ožujku ili travnju 2009. Bitno je znati da se svi projekti moraju planirati u Proračunu, jer ako se traže sredstva od Države, i Grad  treba osigurati jedan dio sredstava iz svojih prihoda, poglavito spomeničke rente. Kako će se ostvarivati svi ti projekti, to ovisi sada o svima nama.

(o.p. od 17 milijuna kn pomoći, 5 milijuna se odnosi na bazen na ostalo se odnosi 12 milijuna kn)

Aljoša Milat smatra da je ovaj Proračun, u kontekstu onog što je Država propisala kao metodologiju za sastavlja ovog Proračuna, napravljen izuzetno odgovorno, kao što u samom Proračunu ima stvari koje su autonomne odluke Poglavarstva, za koje smatra da ih je potrebno istaknuti kao nešto pozitivno, a to je prvenstveno stav Poglavarstva da se ne povećavaju Gradske naknade, komunalne naknade itd. kako bi se vodilo računa o položaju građana i poduzeća u Gradu Korčuli, bez obzira što te stavke nisu 7 godina podizane, i što je službena inflacija za 1/3 obezvrijedila Gradske prihode, a neslužbena još i više. Ovo je ilustrativan primjer, iako on ne rješava problematiku cijelog Proračuna, a koji govori kakav je odnos Poglavarstva imalo prema svakodnevnici u Gradu Korčuli, i za 2009. godini, što je za svaku pohvalu.

Smatra da ovaj prijedlog Proračuna zavrjeđuje ne samo podršku nego i sam pozitivan komentar i pohvalu za odgovorno pristupanje ovom poslu.

Davor Penić smatra da je ovaj dokument odraz fiskalne moći Grada Korčule, koji je realno planiran, sa projekcijama Države, odnosno naputka Ministarstva financija.  Realno je i planirani prihodi od poreza, s obzirom na očekivane prodaje nekretnina, koje čine najveći udio u tim prihodima (porez od prometa nekretnina). Naglašava da je Proračun uravnotežen i realno planiran, i da ga se treba prihvatiti.

Vicko Ivančević kao suštinu svog izlaganja navodi da smatra da se treba izbjegavati nova zapošljavanja u Gradskoj upravi, te zašto sredstva namijenjena športu u iznosu od 400.000,00 kn nisu rasčlanjena kao sredstva namijenjena udrugama u kulturi, u iznosu od 230.000,00 kn. Također smatra, kao poražavajući podatak, jesu planirana sredstva za poticanje malog gospodarstva od 10.000,00 kn, na ukupni prihod Proračuna od 53 milijuna kn.

Isto tako postoji još jedna stvar koja je zbunjujuća, a odnosi se na sanaciju odlagališta komunalnog otpada, za što je predviđeno 885.000,00 za 2009. godinu, i to iz izvornih sredstava, pa pita zašto se za takav projekt sredstva nisu mogla dobiti od Države.

Ukazuje na grešku troškova telefona, gdje piše cifra od 7.000,00 kn (o.p. radi se o tehničkoj greški jer umjesto 7.000,00 kn treba pisati 70.000,00 kn).

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća, nakon što je konstatirao da amandmana nije bilo, osim onog vezano za poz. 186, ispravak predlagača, i ispravka cifre za trošak telefona, što je postalo sastavni dio prijedloga Proračuna, zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu, kako je to predloženo u radnom materijalu (uz ispravke) na glasovanje.

Prijedlog Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, uz prihvaćene ispravke, usvojen  je većinom glasova (8 za“, 4 „protiv“).

6. TOČKA – Prijedlog Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu

Franica Matić Šain, kao predsjednica Odbora za proračun i financije, ispred Odbora iznosi stav (većinom glasova) da se prihvaća prijedlog Odluke te da se Gradskom vijeću predloži prihvaćanje predložene Odluke.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu, kako je to predloženo u radnom materijalu, na glasovanje.

Prijedlog Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Korčule za 2009. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu,  usvojen  je većinom glasova (8 „za“, 4 „protiv).

  1. 7. TOČKA – Prijedlog Programa javnih potreba u kulturi Grada Korčule za 2009.

godinu.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Programa javnih potreba u kulturi Grada Korčule za 2009. godinu, kako je to predloženo u radnom materijalu, na glasovanje.

Prijedlog Programa javnih potreba u kulturi Grada Korčule za 2009. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu,  usvojen  je većinom glasova (8 „za“ ,3 „protiv, 1 suzdržan).

  1. 8. TOČKA – Prijedlog Programa javnih potreba u športu Grada Korčule za 2009.

godinu

Vicko Ivančević se poziva na ono što je prije rekao vezano za Proračun, a to je da bi vijećnici trebali imati rasčlanbu sredstava za javne potrebe u športu po klubovima i na koji se način troše ta sredstva.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Programa javnih potreba u športu Grada Korčule za 2009. godinu, kako je to  predloženo u radnom materijalu. na glasovanje.

Prijedlog Programa javnih potreba u športu Grada Korčule za 2009. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijal,  usvojen  je većinom glasova (8 „za“,4 „protiv“).

  1. 9. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Upravnog vijeća Ustanove

„Športski objekti Korčula“

Predsjednik Vijeća, obavještava Vijeća, s obzirom da predsjednika Odbora za izbor i imenovanje nije nazočan sjednici Vijeća, da Odbor nije donio svoj stav (podijeljeni glasovi), te koristi svoje pravo iz članka 152. Poslovnika Gradskog vijeća za predlaganje, tako da daje prijedlog da se za predsjednika Upravnog vijeća imenuje Marko Skokandić,  za zamjenika predsjednika Mario Sardelić, i za člana Nikola Laus.

Posebne rasprave nije bilo niti drugih prijedloga, pa predsjednik Vijeća stavlja svoj prijedlog za imenovanje članova Upravnog vijeća na glasovanje.

Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Upravnog vijeća Ustanove „Športski objekti Korčula“ i to Marka Skokandića, za predsjendika, Marija Sardelića, za zamjenika predsjednika te Nikole Lausa, za člana, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijal,  usvojen  je većinom glasova (8 „za“, 4 „protiv“).

Završeno u 21.15 sati.

ZAPISNIČAR                                                                                                    PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA

Mrše Srđan, dipl. iur.

0 rating, 0 votes0 rating, 0 votes (0 bodova, 0 glasova)
Morate biti regstrirani da biste mogli ocijeniti ovaj tekst.
Loading ... Loading ...

Ostavite svoj komentar!

Morate biti prijavljeni da biste komentirali.