Home » Događanja, Izdvojeno, Vijesti

Rezultati ankete o turističkoj sezoni 2010.

28. 04. 2010. autor: 2 komentara
Rezultati ankete o turističkoj sezoni 2010.

Rezultate anketnog pitanja “Hoće li turistička 2010. godina biti bolja ili lošija od prethodne?” komentirao je g. Zvonko Letica, dugogodišnji radijski i televizijski novinar.
Zahvaljujemo svim posjetiteljima koji su sudjelovali u anketi.

 

 

Anketa_turizam_2010Rezultati ankete o turističkoj sezoni 2010. u Korčuli i ostalim mjestima našeg Grada pokazuju u prvom redu stanovit oprez u pogledu njena uspjeha i to je potpuno razumljivo. Oprez je potreban već i zato što vidimo da gospodarska kriza nije poštedjela nikoga ni drugdje u svijetu i Europi, pa ni nas u Hrvatskoj, a ni u Korčuli. Svi mi je svakodnevno osjećamo.

Odredište Hrvatska je unatoč osjetnom padu u odnosu na godinu dana ranije ipak ostvarilo, relativno gledajući, nešto bolji rezultat od svojih najvećih konkurenata – Grčke, Španjolske, Turske i Italije. U analizi sezone je objašnjeno da takav rezultat nije bio plod  produljenja sezone i bolje ponude, već prvenstveno našeg povoljnijeg položaja, a tek potom i uravnotežena odnosa ponude i vrijednosti koju gost dobija za uloženi novac.

Svi smo iskusili da je prošla godina za sve turističke djelatnike i sudionike u ponudi bila iznimno teška i izazovna, a ne možemo očekivati da će i ova biti imalo lakša. Uopćene su procjene razmjera i trajanja globalne gospodarske krize, ali to nas ne spriječava da u našim najvažnijim emitivnim zemljama ne primjećujemo stanovit blag optimizam kojeg prošlogodišnjeg proljeća nije bilo. Gospodarstva se ipak polako oporavljaju, što bi se trebalo odraziti na lagani porast turističke potražnje tek u drugom dijelu sezone. Može se predvidjeti da će i nama konkurentne sredozemne zemlje, na temelju iskustva iz sezone 2009, poduzimati niz mjera u korist što većeg turističkog prometa. ”Rat” cijenama i ponuđenim uslugama će biti neizbježan.

Mi već danas možemo s puno sigurnosti predvidjeti da će godina pred nama biti, ponovimo to, zahtjevnija od lanjske, ali podjednako neizvjesna i teška. Kasni buking će biti još izraženiji. Gosti će dolaziti na često kraći boravak, očekivat će što povoljnije uvjete za hotelsku rezervaciju, nastojat će ne trošiti mnogo – pogotovo ako ih mi svojom ponudom na to ne izazovemo. Svejedno se može očekivati rast od nekoliko postotaka u odnosu na 2009.

Gospodarska situacija u zemlji je i dalje teška i ne sasvim izvjesna, a izvan naših mogućnosti utjecaja su brojni unutarnji i vanjski čimbenici, koji utječu na pripremu i tok turističke sezone. Međutim ono što mi u međuvremenu možemo i moramo učiniti jest da svi zajedno, od hotelijera i iznajmljivača do ugostitelja i taksista, od barkarijola i trgovca do vlasnika agencija, turoperatora i uličnog čistača učinimo sve što možemo kako bismo se interesno udružili, te pružili vrijednost za novac i surađivali u korist što uspješnije sezone 2010. i  konkurentnije Korčule kao odredišta.

0 rating, 0 votes0 rating, 0 votes (0 bodova, 0 glasova)
Morate biti regstrirani da biste mogli ocijeniti ovaj tekst.
Loading ... Loading ...

2 komentara »

  • bozepomozi kaze:

    Kao prvo: ugodno je saznanje da se gosp.Zvonko Letica uključio u ovu temu, jer čovjek s tolikim iskustvom i znanjem uvijek ima što za reći i od njega se ima što naučiti.Evala, šjor Zvonko.

    Svim dobronamjernim ljudima je jasno da na globalnu krizu i krizu u zemlji mi ovdje ne možemo utjecati. Međutim, na kraju svog komentara gospodin Letica je zapravo dotakao pitanje svih pitanja, na koje mi u Korčuli već godinama pokušavamo odgovoriti, no u tome nismo baš uspješni.
    Od problematike t.zv.pripreme sezone meni se diže kosa na glavi, a reći ću vam i zašto.

    Kad bismo se svi mi na svom radnom mjestu, u djelokrugu svoga djelovanja, u mjestu stanovanja, u međusobnom komuniciranja i t.d. ponašali na način da Korčula postane ugodno mjesto življenja prvenstveno domicilnom stanovništvu, kad bismo svi pazili na čistoću naših ulica, cvjetnih površina i sl.,- onda bi ti civilizacijski dosezi uljuđenog ponašanja postali trajni dio naših navika i ne bismo se morali stalno vraćati na priču o pripremi sezone.
    Ja želim živjeti u sređenoj sredini tijekom cijele godine, i ne prihvaćam tezu da je to samo problem turističke sezone, za koju moramo Korčulu dotjerati kao mladu pred udaju. Ništa od toga. Mi moramo generalno mijenjati navike ili još bolje,- oživjeti neke stare i već zaboravljene. Ima puno argumenata kojima ovo mogu podkrijepiti.
    Našu djecu moramo odgajati na način da se odgovorno odnose prema okolišu i da ga smatraju svojim.Školarci bi trebali aktivno sudjelovati u uređivanju i održavanju okoliša okolo svojih škola./ pogledajte na što to sada liči!? /
    Po ulicama Staroga grada možete vidjeti pred restoranima stolove i klupe, koji su primjereniji planinarskim domovima nego jednom gradu kao što je Korčula.Poseban je problem što su samim njihovim postojanjem mnoge korčulanske ulice – uske kakve več jesu – potpuno zakrčene i njima je onemogućen protok ljudi, što je neoprostivo.
    Neodgovorno ponašanje građana je vidljivo na svakom koraku, a naša je logika: ako sam napravio nešto loše a nitko tome nije svjedočio, onda sam nevin.To je osobina koja nas neće daleko dovesti.
    Navest ću samo dva primjera.
    Dugo smo s pravom kritizirali organizaciju prikupljanja i odvoza smeća.Sada smo konačno dobili primjerene kontejnere, koje već kolokvijalno zovemo bankomatima.No, time problem nije riješen, jer nam svima nedostaje discipline.Puno sam se puta osvjedočio da je nekima teško podignuti poklopac kontejnera, pa smeće ostavljaju pokraj njega, bez obzira što će za pola sata mačke lutalice sve to raskopati i stvoriti prizor koji nije primjeren nigdje, a pogotovo ne na obali gdje je velika frenkvencija brodova, ljudi, turista i t.d.
    Velike crne vreće smeća iz okolnih restorana su posebna priča i krajnje je vrijeme da voditelji restorana budu odgovorni kad njhovi radnici iste ostavljaju izvan kontejnera.

    Drugi primjer je parkiranje.Nije mi jasno zašto policija tolerira parkiranje na okuci između Arule i Spomenika, kad se time taj dio prometnice blokira i potpuno protupropisno pretvara u jedan vozni trak, pa je samo pitanje vremena kada će se tu dogoditi prometna nezgoda. Tu bi trebala biti žuta crta i naplaćivati se kazne.Izgleda da samo to razumijemo.
    Što se pak tiče pituravanja klupa,- i to je čudna priča, jer zasigurno bi bilo kritika da se nisu pituravale. Autoru očito nije važno što je danima prije toga padala kiša, pa se pituravati nije ni moglo! /
    Ne sjećam se da je itko negodovao kad su te iste klupe lokalni huligani bacali u more zajedno s kontejnerima. Postali smo pravi maheri u kritiziranju, ali ne razmišljamo što svatko od nas može napraviti da razloga za kritiku bude što manje.

  • Ante I. Curac kaze:

    Sjor Zvonko je temeljem ankete dobro procijenio situaciju. Ja bih dodao svoj stav temeljen na iskustvu organizatora putovanja
    koji vec 24 godine djeluje na trzistu Francuske. Korcula se ne moze izdvojiti iz opce slike turizma u Hrvatskoj, pa najprije nekoliko rijeci o njenom polozaju na tom znacajnom emitivnom trzistu. Od 2000 do 2005 je proslo 6 sezona sa stalnim znacajnim povecanjem broja gostiju i nocenja Francuskih gostiju u Hrvatskoj, da bi u 2006-toj do danas ti brojevi bili u stalnom padu. Prvi i jedini razlog za to je bilo znacajno povecanje cijena svih usluga u turizmu, uvodjenjem PDV u visokim stopama (smjestaj 10%, ostale usluge 22%). Uz uobicajeno povecanje cijena davatelja usluga u 2006 godini u odnosu na 2005-to su cijene aranzmana poskupile izmedju 20 i 25%. U 2010-toj to povecanje iznosi od 30 do 35%. Istovremeno su destinacije Mediteranskog podrucja, nama izravni konkurenti, povecavale svoje cijene u odnosu na inflaciju u Francuskoj izmedju 2 i 4%, nudeci isto more i sunce, a po kvaliteti smjestaja u dobroj mjeri ispred nas.
    Jos drasticniji primjer: prije uvodjenja eura jedan privatni apartman u Dalmaciji i na Korculi se je nudio za 80 DEM na dan, danas se nudi za 80 eura. = 3 puta vise!

    Cijene usluga u Hrvatskoj se postavljaju o odnosu na potrebe vlasnika objekta a ne u odnosu na kupovnu moc trzista, pa imamo sve krace sezone i sve vise cijene. Kada bi se snizile cijene usluga (zajedno sa snizenjem PDV-a) za samo 10%, siguran sam da bi se broj nocenja u Hrvatskoj, uz adekvatnu promociju, povecao do 20%. Ono sto je narocito znacajno, taj broj bi se povecao u pred i u posezoni, sto upravo cini bolju ekonomicnost poslovanja.

    Godinama u ovo vrijeme molim hotelijere da mi posalju cijene za grupe za iducu godinu, jer je kalendar ponuda u Francuskoj upravo ovo vrijeme. 90% njih mi odgovara da ce mi poslati cijene krajem svibnja ili u lipnju. Izgubiti cemo dragocijenih mjesec dana i tko zna koliko grupa, jer su konkurentske destinacije formirale svoje cijene za iducu godinu jos u mjesecu ozujku i sve agencije koje obradjuju trziste grupa ih imaju spremne i salju ih na trziste na zahtjev. Rijedak izuzetak od ovog pravila je 4-5 hotela, medju njima i HTP Korcula.

    Ministar turizma RH je prije par tjedana izjavio “Hrvatska nece spustati cijene vec ce kvalitetom ponude pridobiti goste”. Zaboravljamo da gost prije odluke gdje ce poci na odmor prvo gleda cijenu, pa se one destinacije koje se nude ze 449, 499, 549 i 599 eura prodavaju prije od Hrvatske, gdje aranzman za tjedan dana boravka u hotelu 3 zvijezdice kosta od 900 do 1000 eura. Samo za avio kartu na relaciji Paris-Dubrovnik nas gost mora izdvojiti 250 eura + takse za zracne luke 117 eura.

    Sada malo o destinaciji Korcula, koja ima jos nevolju da transfer
    iz zracnih luka DBV i SPU traje (u najboljim uvjetima) od 3 do 4 sata, s cijenom koja ukupni aranzman cini skupljim od onoga u hotelu iste kategorije u Cavtatu, Dubrovniku, Trogiru, Solarisu, itd. Korcula radi toga ne moze racunati na week-end aranzmane ni na seminare, kongrese i ostale skupove koji traju 3-4 dana, pa ce taj problem ostati trajan sve do izgradnje zracne luke na otoku.

    Najveci broj nasih gostiju, grupnih i individualnih, dolazi u Korculu u kombinaciji boravka s Trogirom, Hvarom i Dubrovnikom, zahvaljujuci mojoj dosjetki da je Korcula “kandidat za upis na Listu bastine UNESCO-a”. Na boravak od tjedan dana dolaze samo radi setnje u prirodi. Sto je Korcula napravila u promociji ove specificne ponude? I ove cu godine sam poci ocistiti sumske puteve, medju njima i onoga u Hoberu, na koje 98% turistickih djelatnika i kritizera turizma nije nikada nogu stavilo! Bas me zanima tko ce se nakon ovoga javiti dobrovoljno.

    Turizam u Korculi treba nove snage s voljom, vizijom, upornoscu, pa i dobrovoljnim radom. To nije turizam 70-tih i 80-tih godina, vec turizam novih ponuda za aktivniji odmor. Kanali prodaje nisu vise isti i treba ih osnaziti. Zar nije cudno da jedna agencija iz Vele Luke (svaka pohvala) izdaje godisnju brosuru bolju od one TZ Korcule i da ima 4 aktivna internet portala putem kojih nudi svoje usluge??

    Gospodarska i financijska kriza u Europi su tocka na i u nasoj situaciji. Ta kriza nije sezonska vec visegodisnja i treba joj se prilagoditi. Ova godina pokazuje da nece biti dobra i ako bude samo malo losija od one prosle, biti cemo zadovoljni. Sada vec treba raditi za sezonu 2011 i one iza nje, ako hocemo bolje rezultate. Ustroj nasih turistickih zajednica kao drzavnih tijela i oklijevanje u privatizaciji hotela vec skupo kostaju, a jos ce i vise. Bojim se da ce biti sve gore i gore.
    Ante I. Curac

Ostavite svoj komentar!

Morate biti prijavljeni da biste komentirali.