Home » Zapisnici sjednica GV

Skraćeni zapisnik sa 4. sjednice Gradskog vijeća Grada Korčule (2009)

1. 09. 2009. autor: admin 0 komentara

Sjednica je održana 22. srpnja (srijeda) 2009. godine, s početkom u 18.10 sati, u Gradskoj vijećnici u Korč…

Sjednica je održana 22. srpnja (srijeda) 2009. godine, s početkom u 18.10 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

Sjednici predsjedava Lovro Krstulović – predsjednik Vijeća.

Sjednica se tonski snima, temeljem čega se izrađuje skraćeni zapisnik, a istog je izradio Srđan Mrše, tajnik Grada.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

Utvrđen je (početni) kvorum od 13 vijećnika. Sjednici nisu (od početka) nazočni vijećnici Gordana Curać Depolo i Franica Matić Šain.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Franc Stenek – zamjenik gradonačelnika, i Srđan Mrše – tajnik Grada.

Zoran Čumbelić, ispred kluba SDP/HNS, predlaže da se današnjoj sjednici Gradskog vijeća ne održi

„Aktualni sat”, a iz danih razloga.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog na glasovanje.

Prijedlog nije prihvaćen jer nije dobio potrebnu većinu (5 „za”).

AKTUALNI SAT

Andrija Fabris pita kada će se vijećnici dobitij jedan plan događanja povodom Dana Grada. Zamjenik gradonačelnika odgovara da su se danas trebali završiti sve aktivnosti i dogovori u vezi s programom, ali Moreška i Sv. Cecilija nisu dostavili svoje planove učešća, a bez njih se ne može definirati taj program do kraja, i čim se budu imali svi podaci u svezi s programom, izat će se s programom koji će se predstaviti ujednom pisanom obliku.

Andrija Fabris još jednom pita, s obzirom da se radi o proslavi za cijelo područje Grada, da li je ozbiljno da se to svede samo na grad Korčulu, i isto tako smatra da se je sve to moglo pripremiti puno ranije, jer to Dan Grada zaslužuje.

Vicko Ivančević svoje pitanje postavlja u svezi s nogometnim igralištem „Rusković”, a odnosi se na pitanje koliko je novaca dosad uloženo u to igralište, tko je vlasnik zemljišta na kojem se nalazi igralište, da li igralište ima potrebne dozvole, i tko koristi igralište, odnosno da li će to igralište moći koristiti svi nogometni klubovi i mladost iz ostalih mjesta, osim Zrnova.

Gradonačelnik odgovara da su prvi građevinski radovi (poravnanje i dr.) donirani od izvođača zaobilaznice Zrnova, a cca 500.000,00 kn je dobiveno od države dio su sredstava MO odnosno Gradskog proračuna (nabavka trave i dovođenje igrališta u funkciju). Sto se tiče korištenja, igrališteje u korisništvu NK Zrnovo, što je privremeno rješenje, jer je plan da upravljanje tim objektom preuzme Ustanova „Sportski objekti Korčula”, čime će se onda definirati i termini korištenja. Kad je riječ o vlasništvu, odgovara daje jedan dio terenaje u privatnom vlasništvu, što se rješava na sudu, jedan dio, i to veliki dio, je poklonjen od g. Krista Cebala, ajedan dio je otkupljen od g. Dušana Curaća. Vicko Ivančević samo, kao sugestiju, iznosi da NK Zrnovo, kao prvenstveni korisnik tog igrališta, ne bi smio biti ijedini, i da se korištenje tog igrališta treba omogućiti i drugim.

Vedran Leleković ponovno postavlja pitanje vezano za „ležeće policajce” u Ulici Korčulanskih domobrana, pa kako ne isto pitanje nije dobio odgovarajući odgovor na prošloj sjednici Vijeća, traži pismeni odgovor.

Marinko Pažin pita štoje Grad učinio i što planira učiniti u vezi starog problema, na ex. Ferijalnom, a odnosi se na staru dizalicu, koja stoji tu skoro 20 godina, jer istu smatra opasnom za sigurnosti ljudi, i trebalo bi pokušati nešto učiniti da se ona ukloni.

Gradonačelnik odgovara da je na ovo pitanje odgovarano već nekoliko puta i, nažalost, danas odgovara isto kao i do sada. Grad je pokušao poduzeti sve mjere, i napravljene su prijave nadležnim službama, inspekcijama, i do danas nije dobiven odgovor, i njemu nije poznato na koji način može određene državne institucije prisiliti da izvrše svoje obveze, a ovdje se isključivo radi o nadležnosti građevinske inspekcije. Istine radi, na tom prostoru postoji imovinsko-pravni problem oko vlasništva zemljišta, i Grad je pokušao naći modalitet po kojem bi Grad mogao na tom prostoru intervenirati ali je to ostalo bezuspješno, i nažalost, Grad nema nikakvih zakonski osnova da Grad tamo intervenira, pa moli ako netko može pomoći ili sugerirati što učiniti, da će se vrlo rado uključiti u tu akciju i pokušati taj problem riješiti.

Ivan Andrijić svoje pitanje postavlja u svezi rada Hobera, a što ima odjeka i na turističku sliku grada na koju on kao vijećnik ne može okrenuti glavu, a odnose se opskrbu vodom brodica na zapadnoj rivi, gdje cijev toči na nekoliko mjesta i gdje se naplaćuje uredno i istočena voda, prihvat konopa od katamarana od strane g. Sima koji nosi kovčege i nudi neke druge usluge, kao što je prije par sedmica kadaje došao veliki kruzer u Korčulu, javni wcje bio zatvoren, smećaje bilo kod Spomenika u 10 sati ujutro, kao i na probleme s rasvjetom, koja često noću ne gori a gori po danu, problem kandelabri na istočnoj rivi koji tamo leže već tri mjeseca…čime naglašava kritičnu situaciju u gradu glede prljavštine i nereda, pa pita tko je odgovoran za to.. .i da je došlo konačno vrijeme da dođe izvješće o radu Hobera na Vijeće, i daje situacija ozbiljna i da se Hober mora staviti na dnevni red Vijeća, pa pita gradonačelnika kad to vijećnici mogu očekivati.

Gradonačelnik odgovara da svako ima pravo na kritiku, ali napominje da je imao ovih dana dvije delegacije koje su mu isto rekli, a to je da čistijeg mjesta nisu vidjeli, ali isto tako je svjestan da postoje problemi u funkcioniranju grada, i da će se na tom raditi. Sto se tiče izvještaja Hobera, izvještaj o poslovanju Hobera će doći najesen na ovo Vijeće.

Ivan Andrijić iznosi daje njegovo izlaganje bila samo jedna pozitivna kritika, kao poticaj da se neke stvari stave na dnevni red, ali postoje stvarni probleme oko rada Hobera, i on nema ništa osobno protiv nikoga, većjednostavno „pati” turistička sezona s ovakvom shemom kako Hober sada funkcionira. Robert Lučić svoje pitanje usmjerava najedinicu prometne mladeži, odnosno pita što je njihov posao i tko ih nadgleda da li svoj posao obavljaju kako treba…

Gradonačelnik odgovara daje prometna mladež bila na obuci u Policiji i u svom radu se koordiniraju s Policijom, i dogovoreno je što bi pripadnici prometne mladeži trebali raditi, a to je zatvaranje prometa na Plokati u večernjim satima, a tokom jutra trebalo osigurati ne parkiranja u onom dijelu koji je dogovoren, a pitanje je da li oni to mogu i fizički stignuti. Oni, smatra, ne mogu iznijeti teret pogrešnog parkiranja na svojim leđima, i oni su samo ispomoć a ne nositelji organizacije reguliranja prometa. A sam problem parkiranja, a što se često napominje u Putu sv. Nikole, je problem rada Policije i nedostatka policijskih službenika kako bi se efikasnije uredovalo u reguliranju prometa u mirovanju, i bez radikalnijih mjera, prije svega izgradnje centralnog parkinga, problem parkiranja u centru grada neće u budućnosti riješiti tako jednostavno. Sto se tiče parkiranja u Put sv. Nikole, taj se problem neće riješiti bez „pauka” ali to bi koštalo oko 250.000,00 kn za 45 dana, a tog novca u Proračunu nema.

Robert Lučić smatra da ako Grad subvencionira dodatno angažiranje policijskih službenika (tri) i organiziranje jedinica prometne mladeži, onda je očekivati da pomaci budu prema naprijed, u protivnom, ondaje taj novac „bačen”.

Tino Andrijić postavlja pitanje vezano za lokaciju kod poligona za obuku vozača, kojaje namijenjena za teretni terminal kako bi se spriječio ulazak velikih kamiona u centar grada, koji je pretvoren u „divlji” deponij, pa ga zanima kada će biti saniran, i kada će se zatvoriti prilaz terminalu s strane glavne prometnice (D-118 Korčula-Vela Luka) koji je otvoren prilikom nedavnog asfaltiranja, što po njemu to ugrožava sigurnost, pa smatra da taj novootvoreni prilaz treba zatvoriti. Gradonačelnik odgovara daje došlo do značajnog smanjenja obima korištenja kamionskog terminala na navedenoj lokaciji, a deponij, koji se nalazi iznad terminala, je postavljen u za to u prikladnim kantama za skupljanje otpada, baterija i dr., ali je činjenica da građani tamo ostavljaju građevinski otpad i drugi otpad koji se me bi smio tu ostavljati, što se nažalost to radi u noćnim satima, pa se počinitelji teško mogu pronaći, tako da Gradu jedino ostaje da se „divlji deponij” sanira, što će se i učiniti, ali problem je u tome što Hober nema potrebu mehanizaciju nego taj dio posla Hober mora ugovoriti s nekim drugim. Sto se tiče asfaltiranja novog pristupa, smatra daje napravljen vrlo loše, i vrlo pogrešno, jer predstavlja opasnost: Nažalost, cesta nije u nadležnosti Grada niti je o tome Grad bio konzultiran niti je od Grada itko tražio da se to tako i izvede, pa će pokušati preko Hrvatskih cesta, koliko to bude moguće, da se taj ulaz-izlaz izregulira, ali su se tamo pojavili neki novi interesi, i neke nove stvari koje su dovele do tog asfaltiranja a kojeje išlo mimo Grada.

Joško Cebalo svoje pitanje postavlja, a na tragu pitanja g. Andrijića, a odnosi se na isto tako najedno „smetište” u centru Zrnovske Banje, a radi se o jednom zemljištu u vlasništvu Grada, na kojem se nalazi jedan stari kiosk, u kojem se nalazi svega i svašta, stare barke i terene je ne okošen, pa pita što se planira po tom pitanju.

Gradonačelnik odgovara da mu nije poznat problem, ali će ispitati o čemu se radi pa će vidjeti što se može učiniti po tom pitanju, ali načelno je upoznat o lokaciji o kojoj se radi.

Joško Cebalo iznosi stav da je to dosta tužno, zato što su početkom ove godine imali jednu mladu osobu kojaje htjela zakupiti taj teren, srediti ga i otvoriti ugostiteljski objekt, na koje mu nije čak ni odgovoreno, a u neslužbenim razgovorima mu je za tih 180 m2 pitano 5.000,00 kn mjesečno, pa se pita koji bi „normalni” čovjek to iznajmio za taj iznos, a daje to unajmljeno to bi sada bilo sređeno i ne bi izgledalo kako to sada izgleda, pa smatra daje žalosno da gradonačelnik nije s time upoznat.

Vjeran Filippi pita da lije Hober, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, pripremio program održavanja komunalne infrastrukture i program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Gradonačelnik odgovara da Grad ima ugovor s Hoberom oko određenih komunalnih poslova koje odradi, a program gradnje odnosno održavanja objekata komunalne infrastrukture donosi Vijeće, a ne KTD Hober, a istog pripremaju stručne službe.

Utvrđuje se daje u 18.47 sati na sjednicu stigla vijećnica Franica Matić Sain, što čini kvorum od 14 vijećnika.

Ivan Andrijić pita gradonačelnika da lije upoznat o nekim neregularnostima u MO Račišću, a odnosi se na telefonski račun iz studenog 2007. koji iznosio 2.111,34 kn, na stavku interneta 1.366,95 + PDV, što je preveliki trošak. Također se osvrće na kupnju laptopa i kamere bez narudžbenice, gdje je dogovoreno da se plati taj račun ali da laptop treba biti vraćen Gradu, a prošla je godina dana i laptop je još uvijek u vlasništvu g. Kirchmajera, kao i na činjenicu da je Grad dobio jedan račun od ugostiteljsko-turističkog objekta u vlasništvu g. Damira Kirchmajera, za nekakve fešte po nalogu g. Lovra Botice, gdje nema specifikacije koliko se popilo i pojelo, i ono što je gaje zaintrigiralo je to da u tom računu stoji telefonski broj 710-808, a to je onaj isti broj telefona koje plaća Grad a koristi se u privatne svrhe. Stoga pita kakvo je stvarno stanje oko ovih računa, i tko će to stvarno platiti i čija je sad nadležnost nad laptopom i kamerom.

Gradonačelnik odgovara da nema spora daje došlo do prekoračenja ovlasti MO, o čemu su se vodili vrlo ozbiljni razgovori s MO Račišće, i te račune je MO morao platiti iz svojih sredstava (sredstva programa MO). Inače g. D. Kirchmajer je tajnik MO, i on nije htio da ispadne da ga on proganja jer pripada drugoj političkoj opciji, ali su bili ozbiljni razgovori na navedene teme, i misli da što se toga tiče, situacija je razriješena. Grad Korčula nikad ni jednom MO nije potpisao kupnju laptopa, a svi MO su opremljeni na isti način, PC i potrebnim sredstvima za dovoljnu komunikaciju (telefon). Načelno, nije protiv priključenja internetu, ali se to mora kretati u granicama razuma i nekakvih normi koje su propisane.

Sto se tiče računa od 5. mjeseca, kazuje da je dogovoren sastanak s predsjednikom MO Račišće za idući tjedan, gdje će se i to raspraviti, a što se tiče broja telefona na računu, i tu su poduzete mjere, a ako bude potrebno će se isključivati telefoni ukoliko ne bude poštivanja regulative i određenih odnosa koje važe za sve korisnike Proračuna.

Franica Matić Sain konstatira da se nikako ne stavlja na dnevni red pitanje svrhe i uporabe Luke uš, po njoj prirodnu vrijednost, tj. jedinu korčulansku valu, kojaje predivni potencijal za razvoj turizma u tom području, a na onom što inzistiraje to da se tamo ne treba dozvoliti sidrenje i vezivanje brodova i jahti, što bi pokazala i opravdalajedna eventualna studija, jer to šteti ekološkim probitkom Luke uš. Gradonačelnik izlaganje vijećnice F.M. Sain, smatra kao inicijativu, da kod rasprave o izmjena i dopuna Prostornog plana se razmisli o lučkim područjima na području Grada Korčule. Činjenica je da je sada Luka uš definirana kao lučko područje (Luka Korčula), u smislu obale, ali isto tako kao i lučko područje u smislu sidrišta.

Vicko Ivančević svoje pitanje vezuje za klapu Pulena, gdje pita kakva je moralna i materijalna podrška Grada radu i postojanju klape Pulena, jer oni to dosadašnjim radom i uspjesima svakako zaslužuju.

Gradonačelnik odgovara da na razini Grada izuzetno se dobro prati uspjesi naših kulturnih društava i naših kulturnjaka, pojedinaca i športaša, i svi se na određeni način za određene uspjehe koji to zaslužuju honoriraju. Honorira se koliko je to moguće, u okviru sredstava koja su na raspolaganju, i uspjesi klape su nam poznati, ali priznanja obično dođu na kraju sezone, i vjeruje da to neće i ovog puta izostati. Sto se tiče sredstava, ona su onolika kolika jesu, tj. kolika su u Proračunu planirana, a kada se ukaže potreba, odnosno kada se treba podržati nekakva akcija, onda se uglavnom sredstva crpe iz tekuće pričuve. Ujedno još jednom naglašava da se neće zaobići klapa Pulena u potpori koje su moguće i koja se zatraži.

Andrija Fabris pita za prostor za ekološki ronilački klub, a konkretno pita za prostor gdje su prije bili vatrogasci kod kule Kanevlić, koji je sada prazan, a voljni su ga urediti o svom trošku. Gradonačelnik odgovara da i ova udruga, kao i mnoge druge udruge, imaju problema s prostorom, i postoji kontakti i nastojanja da se pitanje prostora za ovu udruge riješi, a koje će biti adekvatno njihovim potrebama. O bivšem prostoru vatrogasaca nije bilo razmišljanja niti govora kao mogućnost, jer Grad ima druge planove za taj prostor.

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA Predsjednik Vijeća uvrštava novu točku (na inicijativu vijećnika Marinka Pažina) kao dopunu dnevnog reda, i to kao točku 2. – Prijedlog za obustavu radova na gradskom bazenu do 31. kolovoza 2009.

Julije Marelić, kao predsjednik Odbora za Statut i poslovnika, ispred Odbora iznosi stav daje Odbor utvrdio da nema nikakvih zapreka da se po točkama dnevnog reda može raspravljati i donositi pravovaljane odluke.

Robert Lučić smatra daje Odbor za Statut i Poslovnik napravi propust, a odnosi se na činjenicu daje današnja sjednica trebala imati kao prvu točku usvajanje zapisnika s prethodnih sjednica Vijeća (citira čl. 143. Poslovnika), što nije slučaj te smatra da se u tom smislu ne poštuje Poslovnik. Julije Marelić, kao predsjednik odbora, iznosi da je Odbor održao svoju sjednicu po točkama dnevnog reda utvrđen u pozivu, a točka o usvajanju zapisnika nije bila utvrđena kao točka dnevnog reda pa se Odbor o istom nije ni mogao izjasniti.

Daljnje rasprave po predloženom dnevnom redu nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja predloženi dnevni red na glasovanje, a koji glasi:

1.  Prijedlog za donošenje novog Statuta Grada Korčule

2.  Prijedlog za obustavu radova na gradskom bazenu do 31. kolovoza 2009. Dnevni red je usvojen jednoglasno.

1.  TOČKA – Prijedlog za donošenje novog Statuta Grada Korčule

Julije Marelić, kao predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik, ispred Odbora kao predlagača donošenja novog Statuta, a na inicijativu gradonačelnika, daje kraće usmeno obrazloženje prijedloga za donošenje novog Statuta Grada Korčule, pozivajuće se na dano obrazloženje u materijalima (prijedlog Zaključka i prijedlog Statuta), ističući da će kroz raspravu biti amandmana i prijedloga na prijedlog Statuta, pa će Odbor tražiti stanku radi očitovanju o istim.

Predsjednik Vijeća otvara raspravu o prijedlogu Zaključka (radni materijal) Odbora za Statut i Poslovnik.

S obzirom da nije bilo rasprave po prijedlogu Zaključka, predsjednik Vijeća stavlja na glasovanje sljedeći prijedlog Zaključak (prijedlog Odbora za Statut i Poslovnik):

  1. Prihvaća se prijedlog Odbora za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća za donošenje (novog) Statuta Grada Korčule.
  2. Utvrđuje se prijedlog Statuta Grada Korčule u tekstu kojeg je predložio Odbor za Statut i Poslovnik, i koji čini sastavni dio ovog Zaključka.
  3. Donošenje Statuta izvršit će se bez prethodne javne rasprave s obzirom da se radi o usklađivanju s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i organizacijskim promjenama.
  4. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u ^Službenom glasniku Grada Korčule«.

Prijedlog Zaključka, kako je predložio Odbor za Statut i Poslovnik, usvojen je jednoglasno.

Nakon usvajanja navedenog Zaključka, predsjednik Vijeća otvara raspravu po samom prijedlogu Statuta Grada Korčule, kojegje predložio Odbor za Statut i Poslovnik. Zoran Čumbelić, ispred kluba SDP/HNS, iznosi sljedeće amandmane:

1.  u čl. 2. st. 1. treba glasiti: „Grada Korčula je jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća područja grada Korčule i naselja Zrnovo, Račišće, Pupnat i Cara” (uz dano obrazloženje)

2.  u čl. 49. točku 14. brisati (uz dano obrazloženje)

3.  u čl. 75. st. 1. iza točke 10. dodaju se nove točke 11. i 12. koje glase (uz dano obrazloženje):

11.  imenuje i razrješava članove upravnih vijeća ustanova i nadzornih odbora trgovačkih društava kojima je Grad osnivač ili (su)vlasnik, ako to zakonom ili drugim propisima nije drukčije određeno

12.  imenuje i razrješava druge osobe sukladno drugim propisima. Dosadašnje točke 11.-16. postaju točke 13.-18.

Tino Andrijić, ispred kluba vijećnika HDZ/HSS, prije iznošenja amandmana, pita o povezanosti odredbe stavka 2. članka 2. i članka 43. s inicijativom za izdvajanje Kneža u samostalno naselje, a iznosi sljedeće amandmane:

1.  u čl. 43. st. 3. iza riječi „zamjenik gradonačelnika” dodati „predsjednika ili potpredsjednika gradskog kotara odnosno mjesnog odbora”

2.  u čl. 94. u st. 3. brisati zadnju rečenicu:

Kao pitanje, za koje traži pojašnjenje su ona koja su usmjerena na čl. 76. i 78. prijedloga Statuta, tj. pita gradonačelnika što po istom planira, i koliko bi to utjecalo na otvaranje novih radnih mjesta u Gradu Korčuli.

Ujedno smatra da je amandman na čl. 2. prihvatljiv svima, ali se ne slaže s amandmanima kluba SDP/HNS na čl. 49. i 75., smatrajući to totalnim razvlašćivanjem Vijeća o tako bitnim stvarima. Vicko Ivančević iznosi sljedeće amandmane:

1.  u čl. 25. broj 20% zamijeniti brojem 5% ili ostaviti 20%, ali onda propisati daje referenduma za nas(?) obvezujući i mi ga moramo održati

2.  čl. 27. bi trebalo brisati (kao nepotreban)

3.  čl. 33. bi trebalo brisati (piše u zakonu)

4.  u čl. 38. kvorum od 5% povećati na minimalno na 20%

5.  u čl. 41. …ako do održavanja zbora građana ne dođe i po treći put, gradonačelnik mora raspustiti mjesni odbor (na kraju čl. 41.)

6.  u čl. 44. uvjetovani postotak bi trebao biti simboličan, ali prihvaća da to bude 5% umjesto 10%

7.  u čl. 75. brisati točku 10.

8.  u čl. 84. umjesto broj 20% treba stajati 50%.

Ispred MO Pupnat je prenio zamolbu da ako to bude moguće, da se na idućim izborima za vijeća mjesnih odbora, broj članova vijeća MO Pupnat poveća s pet na sedam.

Robert Lučić prigovara da vijećnik Vicko Ivančević umjesto pet minuta koristi 15 minuta za svoju raspravu, a u kontekstu da se je vijećnik pozvao se na ne demokratičnost na inicijativu da se ne održi „Aktualni sat”, a ne poziva se na ne demokratičnost da on ima pravo na pet minuta za raspravu a koristi 15 minuta.

Vicko Ivančević replicira vijećniku Lučiću, na način da mu je žao zbog prekoračenje dozvoljenog vremena za raspravu, ali se radi o opširnoj i ozbiljnoj temi i pet minuta nije dovoljno, a napominje i da se u dosadašnjem radu nisu držali doslovno Poslovnika, pa mu nijejasno da se baš njega upozorava. Andrija Fabris se protivi amandmanu usmjeren na brisanje točke 10. u čl. 49. prijedloga Statuta, pa traži od kluba SDP/HNS da povuče svoje amandmane. Lovro Krstulović iznosi sljedeće amandmane:

1.  u čl. 49. točki 9. brisati riječ „stalnih” u zagradi (uz dano obrazloženje)

2.  u čl. 49. dodaju se nove točke 22. i 23. koje glase:

22.  donosi dokumente prostornog uređenja Grada Korčule

23.  donosi smjernice razvoja Grada Korčule”
(dosadašnja točka 22. postaje točka 24.)

3.  čl. 74. brisati (uz dano obrazloženje)

4.  u čl. 118. u točki 4. brisati riječ „Grad” i dodati riječi „Gradsko vijeće” te u točki 6. iza riječi „Hrvatskom” dodati i „Dubrovačko-neretvanskom županijom” (uz dano obrazloženje)

5.  Dodati novi čl. 118a. koji glasi: „Vrste Gradskih poreza, visina stope Gradskog prireza na dohodak, visina Gradskih poreza, obračun i način plaćanja Gradskih poreza te oslobođenja i olakšice na plaćanje Gradskih poreza utvrđuje se odlukom koju donosi Gradsko vijeće u skladu sa zakonom”(uz dano obrazloženje).

Julije Marelić, ispred Odbora, predlaže da nakon što se predlagač donošenja novog Statuta, očituje o iznesenim primjedbama i amandmanima, odredi stanka kako bi se Odbor mogao odrediti po danim primjedbama i amandmanima.

Gradonačelnik se ne može očitovati o iznesenim amandmanima s obzirom na broj i brzinu iznošenja, a kada bude u mogućnosti da se o svakom izjasni, on će to i učiniti, a u nastavku svog ekspozea osvrće se na odnose između gradonačelnika i Gradskog vijeća, i da su temelje za inicijative koje su sada predložene (amandmani SDP/HNS) dobili nakon analize već usvojenih statuta u Županiji, Gradu Dubrovniku i mnogim drugim gradovima, i smatra daje način odnosa predstavničkog tijela i izvršnog tijela kako je to propisanom statutom u Županiji dobro riješeno, i takav se princip predlaže i za Grad, tj. i za naš Statut.

Sto se tiče zborova građana, slučaj kada predsjednik ili drugi ovlašteni član vijeća MO/GK to ne žele učinit, prijedlog je taj kako je to predloženo, kako bi se omogućilo održavanje zbora jer raspuštanje vijeća nije svrha, većje svrha da se zbor održi (ovo se odnosi na zbor kojeg sazove Gradsko vijeće). Sto se tiče građanske inicijative, to će se provjeriti kako je to pravno regulirano, ali napominje da se inicijative mogu provoditi i kroz vijećnike. O ostalim primjedbama će se očitovati naknadno.

Predsjednik Vijeća na zahtjev predsjednika Odbora za Statut i Poslovnik određuje stanku. Stanka traje od 20.04 do 20.11 sati.

Julio Marelić, kao predsjednik Odbora, ispred Odbora predlaže da rasprava po ovoj točki bude 1. čitanje i da se za drugu sjednicu Vijeća pripremi konačni prijedlog Statuta, kao i da se ostavi rok do 31. srpnja 2009. do 14.00 sati za dostavu (novih) prijedloga odnosno amandmana u pisanoj formi, nakon čega će Odbor raspraviti sve iznesene prijedloge odnosno amandmane dostaviti odluke (utvrditi konačni prijedlog Statuta).

Tino Andrijić podržava prijedlog Odbora, te ponovno postavlja pitanje vezano za čl. 76. i 78. glede koštanja istog, jer nije dobio odgovor gradonačelnika. Smatra da usporedbe s Statutom Županije i statutima drugih gradovima su nepotrebne s obzirom na različitost načina na koji funkcioniraju različiti nivoi vlasti u sustavu RH, te ponovno naglašava neprihvatljivost predloženih amandmana na čl. 49. t. 14. i 75. (nove točke 11. i 12.).

Gradonačelnik odgovara da nije dogovorio na pitanje vezano za čl. 76. i 78. a iz razloga što je to pitanje druge odluke, a misli da će se za sljedeće Gradsko vijeće imati ustroj upravnih tijela. Vjeran Filippi poziva vijećnike da se u idućih 10 dana pokušaju pronaći rješenja koja bi zadovoljila jednu odredbu o pravnom postupku koji nije ispunjen, s obzirom daje sigurno daje intencija zakona da se izvršne funkcije daju u ruke gradonačelniku, ali isto tako nije intencija zakona da se potpuna kontrola istrgne iz ruke Gradskog vijeća, i smatra da se može naći kompromisno rješenje koje će zadovoljiti i operativnost gradonačelnika i kontrolnu funkciju koju Gradsko vijeće mora imati sukladno Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja sljedeći prijedlog Zaključka na glasovanje:

  1. Prihvaća se prijedlog Odbora za Statut i Poslovnik da se prijedlog Statuta usvoji kao prijedlog za 1. čitanje.
  2. Određuje se rok do 31. srpnja 2009. do 14.00 sati za podnošenje amandmana na prijedlog Statuta Grada Korčule.
  3. Zadužuje se Tajništvo Grada da svim vijećnicima do 24. srpnja 2009. u pismenoj formi dostavi amandmane koji su izrečeni u raspravi.

Prijedlog Zaključka je jednoglasno prihvaćen.

2. TOČKA – Prijedlog za obustavu radova na gradskom bazenu do 31. kolovoza 2009.

Ovoj točci nazočanje ravnatelj Ustanove „Sportski objekti Korčula”, Dalibor Antunoić. Marinko Pazin, kao predlagač uvrštenja ove točke dnevnog reda, ukratko obrazlaže razloge svog traženja dopune dnevnog reda, a odnose se na činjenicu da je g. Zec i okolina tražila obustavu građevinskih radova na bazenu, jer postoji Odluka o zabrani građevinskih radova u određenom vremenu, tj. postoji zabrana od 1. lipnja do 30. rujna., pa prema toj Odluci trebali bi biti zabranjeni svi građevinski radovi s iskopima, korištenjem rovokopača i teških strojeva itd., jer on traži, za što ga on podržava, normalne uvjete za svoj rad, a koje on trenutno te normalne uvjete nema jer teški strojevi rade od 7.-8 izjutra pa do 2-3 sata, pa opet navečer nastavljaju rad. Sve to utječe na njegov rad, a koji se rezultira napuštanjem gostiju iz njegovih smještajnih kapaciteta, te molim vijećnike da po svom nahođenju glasuju za ili protiv prijedloga, te apelira ako je moguće, da za ovih 45 dana se trenutno obustave građevinski radovi, čime bi se toliko-koliko izašlo g. Zecu u susret, pogotovo znajući kakva je sezona, i to malo gostiju što ima, odlaze zbog tih radova, a što opet utječe na njegovu sposobnost vraćanja kredita kojeg g. Zec ima. Smatra da ako se je izgradnja bazena čekala toliko godina, može se s početkom izgradnje pričekati tih 45 dana. Napominje da izgradnja trenutno stoji, jer stjecanjem okolnosti su strojevi pokvareni, odnosno Grad nije izvršio svoje obveze, a koje je imao učiniti i prije dvije godine u pripremi papira, nije iselio obitelj D. Barišića, s troje-četvore djece, nije osigurao izmještaj tete Eme itd… itd. Stoga, apelira ako se može izaći u susret g. Zecu, ali ne samo njemu, ima tu i drugih građana kojima ti radovi utječu na kvalitetu stanovanja i bavljenja turizmom. Ujedno zahvaljuje na uvrštenju svog prijedloga u dnevni red, naglašavajući da njegov prijedlog nema nikakve veze s politikom i nema ni jedne političke opcije u Gradu koja nije za gradnju bazena, ali traži da se pokuša naći neko rješenje za te obitelji koje žive okolo gradilišta.

Dalibor Antunović u svom obraćanju, u osnovama iznosi određene okolnosti vezane za početak izgradnje bazena, a odnosi se na podatke o investitoru, izvođaču (Vulix d.o.o.) i nadzoru (IGH d.d.), i iznosi da sukladno zakonskim propisima gradilište prijavljeno, građevinska dozvola je postala pravomoćna, i počeo je teći dinamički plan, samim time i rokovi koji za sobom vuku određene financijske obveze. Radi navedenih razloga, Grad Korčula je donio zaključak kojim se dozvoljava izvođenje građevinskih radova i nakon 1. lipnja 2009., s obzirom da se radi o kapitalnoj investiciji i radovima od opće interesa. Prema ugovoru, rok izgradnje bazena je 15 mjeseci, od trenutka prijave gradilišta, a taj rok je već počeo teći. Plaćanja izvršenih radova se vrše na temelju privremenih mjesečnih situacija a njih ovjerava nadzor na temelju stvarnog stanja izgrađenosti objekta. Rok za ovjeru situacije je 10 dana, a rok za plaćanje, ne duži od 90 dana. Kao što je poznato, sredstva osiguravaju Država, sa 70%, a Grad i Županija po 15%. S obzirom da stanje u državi i recesiju i očekivane rebalanse državnog proračuna, jasno je da je najbolje graditi odmah i plaćati račune što prije. Ako dođe do stopiranja, tj. odgađanja gradnje bazena, kako će se to odraziti na financiranje samog projekta, primarno od strane Države, to njemu nije poznato. Sto se tiče obitelji Zec, koji su se žalili na buku, napominje da je u dva navrata vodio razgovor s njima te pokušao izaći u susret skraćivanjem rada pikamera, koji stvara najveću buku (ponuđeno je da stroj radi od 8 do 18 umjesto od 7 do 20), međutim takvo skraćivanje nije za njih bilo prihvatljivo. Kompromisna rješenja za njih nisu bila prihvatljiva, osim same obustave radova za vrijeme sezone Iz svega što je naveo, po njegovom mišljenju obustava radova nije moguća.

Andrija Fabris smatra da je Vijeće dovedeno u jednu nezgodnu situaciju, ali uvažavajući sve što je rečeno, dovoditi u pitanje izgradnju bazena, u ovom momentu u kojem se država nalazi, je previše. Naglašava da ovdje nije problem buka, već odnos Gradske vlasti prema tom objektu, kako prijašnje, tako i sadašnje, jer se nastavlja kontinuitetjednog nemara, jednog nerada vezano za taj objekt. Objekt je nakon, ACI marine, najveća investicija u gradu Korčuli, koja se pripremala entuzijazmom Korčulana već 30 godina, a u zadnjih 5 godina na teret dvojice starijih osoba, koji su uložili puno truda da do ovog dođe, i koji su u tih 5 godina toliko upozoravali sadašnjeg gradonačelnika i bivše Poglavarstvo, da će se dogoditi ono što se danas događa: da se neće riješiti papiri, da se neće pripremiti teren, da će se novci naći, i sada kada smo došli u jedan momenat, da izvođenje radova ugrožava egzistenciju g. Zecu, kao obrtniku, sada dolazimo do situacije da taj čovjek traži obustavu radova, ali drži da se ti radovijednostavno ne mogu u ovom momentu zaustaviti. Ponovno se kritički vraća na Gradsku upravu, smatrajući daje bilo dovoljno vremena, 4 godine, da se g. Barišića, izmjesti s Gradskog zemljišta, a i da se riješi pitanje maslina i drugog zasada na donjem dijelu zemljišta gdje se treba graditi bazen, i za sve ovo riješiti trebalo je 4 godine. Smatra da je jedini i izričiti krivac za ovu situaciju u koju se sada došlo je gradonačelnik Grada Korčule.

Robert Lučić naglašava svoju dilemu, smatrajući da ovo treba dobro odvagnuti u zajedničkom interesu Grada Korčule, a uvažava činjenicu da obitelj Zec ima zbog tih radova problema da zaradi svoj „kruh”.

Franica Matić Sain iznosi da ju je g. Ante Zec kontaktirao oko navedenog problema, tj. kako im ta buka utječe na izvor prihoda, tj. egzistenciju ali imajući u vidu ono što je ravnatelj iznio, a i g. Fabris, izgradnja bazena je dugoročan interes Grada, i da ako je moguće raspoloživa sredstva koja su na raspolaganju za financiranje izgradnje, iskoriste što prije, i od toga će svi imati koristi, i uvažavajući probleme koje ima obitelj Zec zbog građevinskih radova, ne može podržati obustavu radova tijekom lj eta.

Gradonačelnik iznosi da nije imao namjerujavljati se za riječ, ali ponukan govorom g. Fabrisa, mora se osvrnuti na isto. Smatra da ovo nije mjesto i govornica gdje se bez argumenata može govoriti o stvarima o kojima se govori. Smatra da g. Fabris može o njemu govoriti što god hoće, ali za ono što govori mora imati argumente. On je, kao gradonačelnik, u ovom projektu od prvog dana, i odgovorno tvrdi da nisu propustili niti jedan dan niti jedan rok da se učini što se treba učiniti, a sada pokušava učinit sve da se riješe nastali problemi. Činjenica je da na gradilištu postoje problemi, ali su ti problemi nastali daleko prije njega, i s njim nemaju nikakve veze. Još nešto, što želi naglasiti, jest to da g. Barišić koji je tamo napravio (montažnu) kuću i tamo živi, ne nalazi se tamo ovlašteno, on se tamo nalazi uz potpis bivšeg gradonačelnika i odobrenja ovog Grada, i toje nama sada problem. Da bi riješili taj problem, Grad je osigurao sredstva, ali nije mogao pristupiti rješenju tog problema prije nego što se uđe u (realizaciju) projekta (izgradnja bazena). Također je istina da se na dijelu terena (gdje se planira izgradnja) nalazi i gđa Ema, koja ima određene zasade, ali isto tako neovlašteno, jerje Grad vlasnik zemljišta, i po papirima, kako u katastru tako i u zemljišniku, i svaki se dan radi na rješavanju tog problema, i na kraju će se gđa Ema sudskim putem ukloniti s našeg zemljišta, ako se to prije ne riješiti dogovorom.

Sve su dozvole ishođene, svi sporazumi potpisani, kao ugovor o izgradnji, a bivše Poglavarstvo je 4. lipnja 2009. dobilo zahtjev da odobre izvođenje radova u vremenu trajanja zabrane, koje je temeljem članka 7. Odluke o zabrani izvođenja radova.. ..donijelo zaključak koji su se odobrili radovi na gradnji bazena i nakon 1. lipnja 2009. (kada nastupa zabrana za područje gdje se ima graditi bazen), i on kao gradonačelnik, stoji iza te odluke, jer toje objekt, ne samo od interesa za Grad, već od interesa kakvog do danas Grad još nije imao. I kada mu netko govori da on nekakvim svojim postupcima ili radnjama doveo izgradnju bazena u pitanje, onda mora reći da taj „ne zna što govori”, ne zna činjenica, ne zna stvarna događanja oko projekta (gradnja bazena), i ništa se na tom projektu nije dogodilo, a da on, kao gradonačelnik, nije participirao ili nešto potpisivao. Isto tako smatra da nitko ne osporava ovom Vijeću da raspravlja o svim pitanjima, pa tako i ovom pitanju, i on nema ništa protiv da se ovo Vijeće

0 ovom izjasni, a nakon čega će on znati kako postupiti kadaje riječ o ovom pitanju.

1 dalje stoji na stanovištu da bi bilo nerazumno donijeti odluku o prekidu radova na izgradnji bazena, i dovesti izgradnju objekta, po bilo kojem elementu u pitanje, bez obzira hoće li zbog recesije nastupiti određena problematika.

Andrija Fabris prihvaća opasku g. gradonačelnika glede argumenata vezane za g. Barišića, ali kazuje, da što se tiče g. Zeca, čiji je problem doveo u pitanje „nastavak radova”, nastao jer se nije s g. Zecom na vrijeme popričalo, a znalo se prije četiri godine gdje će se raditi… za svima se moglo napraviti jedan sastanak, i puno bi se stvari ranije riješilo. Misli da se razgovorom mogu riješiti ovi problemi, a isto tako drži da se za ovakav objekt Gradska uprava trebala puno bolje pripremiti, i bolje o mogućim problemima razmisliti, i da do ovih problema koje danas rješavamo ne bi došlo.

Gradonačelnik iznosi daje činjenica da se gradnja bazena trebala dogoditi puno ranije, skoro prije 8 mjeseci, ali prvi natječaj javne nabave za izbor izvođača je poništen radi nedovoljno osiguranih sredstava, i natječaj je ponovljen, pa se je tako sa zemljanim radovima ušlo u sezonu, i to se nije dogodilo što je on tako želio, već iz objektivnih okolnosti, i tu nema nikakve odgovornosti Gradske uprave. Kadje riječ o obitelji Zec, oni su došli na razgovor kod njega, čim su radovi započeli, gdje im je kazao da ga ne dovode u poziciju da im obeća nešto što neće moći učiniti, a isto tako imje kazao da se radi o objekti o golemom interesu Grada, i da se ne može promišljati da se napravi obustava radova. Zamolio ih je da pokušaju pronaći termine u kojima se mogu obavljati određeni radovi, i da će se izvođača pokušati onda staviti u zadani klišej izvođenja radova, ali njihov odgovor je bio da ih ništa ne interesira, osim prekid radova. Nije mu jasno, što je on, kao gradonačelnika tada trebao učiniti, a ponavlja daje Poglavarstva donijelo zaključak o odobrenju izvođenja radova u vrijeme zabrane, a isto bi učinio i danas, kao gradonačelnik.

Zoran Čumbelić se izjašnjava da će njegova ruka biti za nastavak izgradnje bazena, a iz danih razloga. Ukoliko bi poštovali Odluku o zabrani građenja, Grad bi izgubio svoju vjerodostojnost u procesu ove cijele pripreme za gradnju bazena, naspram Županiji i Vladi RH koji participiraju u financiranju gradnje bazena, i uvažavajući sve ono što je ljudski, a to je da obitelj Zec ima svoju egzistenciju baziranu na turizmu, i nažalost, blizu su radovima. On bi pokušao iznaći nekakvo rješenje koje se ne bi temeljilo na obustavi, a prostora za razgovor mora biti, i on iskreno razumije poziciju obitelji Zec, ali pozicija Grada glede izgradnje bazena je uopće neupitna, i njegov glas će bit za nastavak gradnje.

Vicko Ivančević misli da, osim „rekla-kazala”, nisu dobiveni nikakvi financijski aspekti odluke i „za” ili „protiv”. Pita da li postoje mogućnosti da se strojevima, poglavito pikamerima, radi 2-3 sata dnevno, odnosno u kojoj se fazi nalazi gradnja, odnosno da li se mogu raditi neki drugi radovi koji nisu tako „prodorni”, u ovih mjesec dana, ako može, on je apsolutno za kompromise, a ako to nije moguće, moramo biti svjesni da smo u „koži” g. Zeca i svih ostalih pitali bi isto. Drži da bi trebali dio komunalne naknade otpisati, nečim mu pomoći, da ovu sezonu preživi, i da je to stvar dogovora i kompromisa, ali isto tako i on će biti za kapitalni projekt.

Gradonačelnik kazuje daje g. Ivančević postavio pitanje financijskog efekta, pri čemu izražava svoj stav da svaki izvođač jedva čeka da zbog nekog „gafa” investitora dođe do produženja roka izvođenja, a Grad se ne može na investiciju od 40 milijuna, upuštati u takav „gaf”. Grad nije u poziciju da razgovara s te osnove, a on je osobno za to da se pomogne obitelji Zec, i ne samo njima, ima tamo i drugih, ali smatra da oni moraju i nama pomoći. Njegov stavje da se ne može napraviti nijedan korak kojim bi dovodili u pitanje rok i koji bi doveli u pitanje izvođača, da zbog nas, u građevinske dnevnike i građevinske knjige upisuje nešto što bi nam sutra donijelo financijske terete, jer izvora za pokrivanje tih financijski tereta nemamo. On je sprema učinit sve što je ljudski ali vodeći računa o temeljenom interesu, a toje realizacija projekta (gradnja bazena), i ne želi da se govori o produženju rokova. Ivan Andrijić također smatra da se nalazi ujednoj nezgodnoj dilemi, gdje on, kao turistički djelatnik, treba zaštiti g. Zeca, kao obrtnika, ugostitelja, s kojim godinama surađuje, gdje za cijelu obitelj Zec drži radišnom, i na čije usluge on nije čuo primjedbe, ali ruje sada nešto što se treba „prelomiti. Ako se izglasa da se radovi ne obustave, onda u potpunosti podržava prijedloge se dadu konkretni prijedlozi kako da se pomogne obitelji Zec. I njima se treba pomoćijerje to naša odgovornost, i oni to zaslužuju.

Dalibor Antunović, pojašnjava iznesene opservaciju da radovi stoje, a razlozi su ti da radovi zadnjih par dana stoje iz tehničkih razloga, tj. trenutno su tri pikamera pokvareni, i trenutno nema zamjenskih. Glede opaske da radnici ne rade vikendom, odgovara da radnici ponedjeljkom radove počinju kasnije, oko 9 sati, a petkom ranije odlaze, ukoliko nemaju radnu subotu, a radna subota je svaka druga, i to tako funkcionira.

Marinko Pazin zahvaljuje se štoje ova točka stavljena na dnevni red, ali daje komentar g. Fabrisu na način da je po prostornom planu bazen bio predviđen poviše njegove kuće, onda bi taj bazen bio drukčije razriješen. G. Fabris je otišao gdje je otišao i zarađuje za svoj „kruh”, a g. Zec ne može zarađivati „kruh”, pa zato on i predlaže g. gradonačelniku da se g. Zecu za tekuću godinu oproste sva potraživanja Grada (kom. naknada, spomenička renta, porez na promet i ostalo), čime će se donekle izaći ususret istom, štoje malo ali i toje vrijedno.

Andrija Fabris, replicirajući vijećniku M. Pažinu, prigovara na korištenje nadimaka, te navodi da bi on bio sretniji da seje bazen izgradio i prije 30 godina, pa čak i do njegove kuće. Nije ovdje problem samo u bazenu. G. Zecu se je trebalo pomoći prije i do ovog ne bi došlo, i treba se pomoći kako njemu kao obrtniku tako i drugim, kao i g. Pažinu. Smatra da sve konce u svojim rukama da se nekom pomogne u ovom Gradu drži gradonačelnik, i ako može pomoći, neka gradonačelnik i pomogne. Vedran Leleković se pridružuje diskusiji kojuje iznio g. I. Andrijić kada govori o poduzetniku kojije teško stekao ono što je stekao, i s tog aspekta radi se i o socijalnoj situaciji, ali isto tako svjestan je da je kapitalna investicija izgradnja bazena, i sasvim je prioritet Grada Korčule, Ono što je bitno u tome, a što bi naglasio o tome, je pitanje plaćanja situacija, međutim misli da prijedlog kojeg je predložio g. Andrijić i g. Pažin da se dadu olakšice g. Zecu nužne, pa poziva gradonačelnika da razmisli da se g. Zecu pomogne na takav način da mu se olakša situacijajer ga čeka ,,teška”jesen. Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja sljedeći prijedlog Zaključaka na glasovanje:

Daje se preporuka Gradonačelniku da obustavi građevinske radove na Gradskom bazenu do 31. kolovoza 2009. godine.

Prijedlog Zaključka nije prihvaćen (nije dobio potrebu većinu, 1 „za”, 9 „protiv” i 2 suzdržana).

Završeno u 21.10 sati.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Lovro Krstulović, dr. stom.

0 rating, 0 votes0 rating, 0 votes (0 bodova, 0 glasova)
Morate biti regstrirani da biste mogli ocijeniti ovaj tekst.
Loading ... Loading ...

Ostavite svoj komentar!

Morate biti prijavljeni da biste komentirali.