Home » Zapisnici sjednica GV

Skraćeni zapisnik sa 6. sjednice Gradskog vijeća Grada Korčule (2009)

6. 12. 2009. autor: Franc Stenek 0 komentara

Sjednica je održana 1. rujna (ponedjeljak) 2009. godine, s početkom u 18.07 sati, u Gradskoj vijećnici u Ko…

Sjednica je održana 1. rujna (ponedjeljak) 2009. godine, s početkom u 18.07 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

Sjednici predsjedava Lovro Krstulović – predsjednik Vijeća.

Sjednica se tonski snima, temeljem čega se izrađuje skraćeni zapisnik, a istog je izradio Srđan Mrše, tajnik Grada.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

Utvrđen je (početni) kvorum od 15 vijećnika.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Franc Stenek – zamjenik gradonačelnika, i Srđan Mrše – tajnik Grada. 

 

 AKTUALNI SAT

Franica Matić Šain svoje pitanje usmjerava na Radio Korčulu,  kojem je i Grad suosnivač, tražeći da na Gradskom vijeću bude što prije Radio Korčula, kako bi se moglo postavljati pitanja o radu i poslovanju Radija, i u  okviru toga bi bilo dobro da se riješi pitanje suvlasništva, a sve u cilju što kvalitetnijeg rada Radija.

Gradonačelnik odgovara da je Radio Korčula bio nekoliko puta tema prijašnjeg saziva Gradskog vijeća, a zasigurno će se o ovoj temi razgovarati prilikom donošenja Gradskog proračuna. Nadalje, u osnovnim crtama iskazuje da je Grad suvlasnik sa 25%, a može se reći da Grad skoro sam de facto skrbi o Radiju. Grad je nekoliko puta osiguravao prostor za Radijo, i Radio je sada u zgradi ex Mediteranske plovidbe. Mora kazati da se imalo različite ideje oko Radio i da su bili malo stopirani mogućnošću da dođe do promjene zakona o medijima prema kojima bi jedinice lokalne samouprave bile isključene iz vlasničke strukture. Međutim kako se to nije dogodilo, napravljene se određene konzultacije, i mora kazati da su dva suvlasnika (Gradina d.o.o. i DAB) ponudili prodaju svojih udjela, i on će prilikom donošenja proračuna, predložiti kupnju tih udjela, čime bi Grad preuzeo većinski udjel.

Robert Lučić pita gradonačelnika kada će se na Vijeću dostaviti izvješće o radu Hobera, i na taj način vidjeti u kojem smjeru to sve skupa ide, i vjerojatno dati odgovor građanima koji postavljaju pitanja u svezi rada Hobera.

Gradonačelnik odgovara da će rad Hobera biti na jesen tema ovog Vijeća, i to po dvije osnove, i to kao sastavni dio proračuna, i kao kompletni izvještaj o poslovanju Hobera, i to vjerojatno ne na jedno nego na dva Vijeća.

Ivan Andrijić pita gradonačelnika, kao osobu koja ima najviše iskustva, da li se isplati izlaziti u javnost kako što on to čini, iznositi neke stvari argumentirano, zamjeriti se tim svim ljudima.. postoji li uopće ovdje nada da je osobni interes iznad društvenog interesa, a to pita jer je počeo gubiti nadu u to poštenje. Također  napominje da je imao prijetnje u svezi nekih svojih istupa na Vijeću, ali o tome će kada osoba koja je prijetila bude nazočna na sjednici Vijeća.

Gradonačelnik  iskazuje neprihvatljivost prijetnje, i ona se rješava preko Policije a ne na ovom Vijeću, i ako je netko nekom prijetio, to s procesuira, i poznato je kojim pravnim metodama. Smatra da je Vijećnica mjesto gdje se treba govoriti otvoreno i nije mu poznata konkretna prijetnja, a ako ona je i bila, on inzistira da se to javno i kaže. Što se tiče postavljene dileme, on ne može odgovoriti na to pitanje, jer su to individualne dileme, ali smatra da je normalno i ljudski da vijećnici sa ove govornice govore ono što misle, da upućuju kritiku, na kraju krajeva zato su ih građani birali i zato se ova govornica koristi. On sve u pravilu zabilježi ono što se ovdje govori, i nastoji se da sve ono što se ovdje čuje kao primjedba bude riješeno u određenom vremenskom periodu, ali nešto se ne može riješiti relativno brzo.

Ivan Andrijić kazuje da ga čudi da gradonačelnik ne zna o kome se radi glede prijetnje jer je s njim osobno razgovarao dan poslije događaja, i ukazao je na problem, a misli da je imao pravo tražiti zaštitu od predsjednika Vijeća jer se prijetilo vijećniku. Kazuje da bi volio, ako postoji i jedan vijećnik da pobije bilo koju njegovu argumentiranu izjavu koju je on dao u zadnja četiri Vijeća. Ono što bi kao drugu stvar ovdje htio, to je jedan savjet gradonačelniku, kao dobronamjeran, da ako želi voditi ljude, mora im okrenuti leđa, jer ako je cilju okrenut leđima, može se spotaknuti…treba se okrenuti leđima, slušati sebe,… ne može se ovdje „ruka ruku miluje“, svi su povezani nekakvim plemenskim, rođačkim vezama, u pitanje je dovedena i karijera, i radno mjesto i napredak… sve je nekako  nešto zakomplicirano… ovako se ne može, jer ovdje izlazi i zamjera se ljudima, zamjerio se pola grada zato što je ovdje rekao nešto što je istina.

Predsjednik Vijeća, kao informaciju, kazuje da kad je dobio informaciju o navedenom incidentu (prijetnji vijećniku Andrijiću), da ono što mu Poslovnik omogućava, on je to napravio, a više o tome će vijećnici vjerojatno čuti na sljedećoj sjednici Vijeća.

Gradonačelnik kazuje da on ne može bit arbitar, a čuo je obje strane, i valjda će te obje strane doći na ovo Vijeće, ali smatra da postoji način kako se to rješava, i da to nije ovaj način kako se to sad primjenjuje. Glede računa (MO Račišće) od prije tri godine, taj je slučaj unutar Gradske uprave razriješen, i ponašanje što se tiče toga je definirano, a što se tiče laptopa (MO Račišće), tu je došlo do problema, iz prostog razloga što MO smatra da su oni iz svojih sredstava mogli i smjeli kupiti laptop, pored toga što je postojala zabrana kupovanja takve tehnike, i što nijedan MO nije dobio pravo na laptop već na jedan PC, i da se je on sada se išao obračunavati s g. L. Boticom (predsjednik MO Račišće), reklo bi se da on to radi po stranačkoj dužnosti, i tako je taj laptop ostao u MO Račišće, a kupljen je na teret njihovih sredstava.

Vicko Ivančević svoje pitanje usmjerava na rad inspekcijskih službi, u smislu da mi gubimo pojedince koji su bili u inspekcijskim službama, a Državni inspektorat u Korčuli je pao na dvoje-troje ljudi, i sada je, nažalost, Orebić potpao pod ingerencijom Metkovića, umjesto Korčule. Naglašava da je jučer došao do jednog dokumenta, koji ga je zaprepastio, o radi se o porezu na potrošnju u Gradu Korčuli, gdje od 60  ugostitelja, 2 ugostitelja plaćaju cca 60% ukupnog prometa u Gradu Korčuli, a ima toliko simboličnih iznosa da je htio taj dokument zalijepiti na oglasnu ploču da se određeni pojedinci zasrame. Ukazuje da inspekcije moraju raditi svoj posao i na moralnost obveze plaćanja poreza. Smatra da je to jedan od razloga da mora postojati inspekcija u Gradu Korčuli, i da moraju vizavi toga što je  izgubljeno, na bilo koji način izlobirati i tražiti bolju ekipiranost inspekcija, što će utjecati na i zapošljavanje i financijske efekte u proračunu Grada, a o čemu bi se mogla otvoriti tematska sjednica Vijeća ili jedna točka dnevnog reda.

Gradonačelnik smatra da je vijećnik otvorio jednu  odličnu temu, ali bi mu bilo draže da je zvao gđu Đ. Adlešić, potpredsjednicu Vlade, i da je ovo s njom raspravio, jer je to pitanje u njezinoj domeni a ne u domeni Grada. Navodi da je on pripremio pismo koje će uputiti potpredsjednici Vlade da joj ukažemo što se događa, i kojim ćemo izraziti naše neslaganje s istim. Činjenica je da je Državni inspektorat u Korčuli (PJ Split, Ispostava Korčula), pao na sramotnu razinu, i tu nije pitanje samo Korčule, već čitavog otoka, i najlakše je u Metkoviću zaposliti dva čovjeka, a ta dva čovjeka skinuti u Korčuli, ali nažalost Grad se o tome nitko ništa ne pita i niti Grad o u tome o ičemu odlučuje.

Vicko Ivančević kazuje da je on razgovarao o tome s gđom Adlešić prije pet dana, i on u cijelosti podupire upućivanje prosvjeda potpredsjednici Vlade.

Gradonačelnik se dodatno osvrće na pitanje o porezu na potrošnju, koji je izvorni prihod Grada, ali na koje Grad, na žalost, nema utjecaja. Grad je ustupio naplatu tog poreza Poreznoj upravi, za što plaća 5% naknade za troškove obrade, kako bi se time uvelo reda. Naime, Grad nije to u mogućnosti jer nema uvida, i Grad može samo utvrditi koliko je netko platio, jer se ne može doći do podataka koliko je netko napravio prometa, koliko nam je netko dužan platiti i da li je to netko i platio, i stoga smo potpisali sporazum s Poreznom upravom, ali nažalost smo utvrdili da kad smo potpisali sporazum s Poreznom upravom nema napretka u tom dijelu.

Andrija Fabris pita vezano za dokument iz 2007. godine, vezan za privatizaciju HTP Korčula, a radi se o zaključku Gradsko vijeća, u kojem je pod točkom 3. zaključka stajalo da se zadužuje Gradsko poglavarstvo da sakupi i pripremi postojeću dokumentaciju vezanu za ulogu bivše općine Korčula u izgradnju i stvaranju sadašnjeg HTP Korčula d.d…što je Gradsko poglavarstvo odnosno sadašnja Gradska uprava poduzela po pitanju točke 3. predmetnog zaključka.

Gradonačelnik  odgovara da je na Vijeću o HTP Korčula d.d. raspravljano 2005. i 2007. godine, gdje su doneseni određeni zaključci, koji su doneseni jednoglasno. Na pitanje vijećnika Fabrisa, poziva vijećnika da može doći u Gradsku upravu gdje će mu se izložiti svi dokumenti, koji su izvađeni iz zemljišnih knjiga i koji su Gradu bilo dostupni. Navodi da se nije u tim dokumentima pronašlo ono o čemu bi željeli da postoji, a odnosi se u smislu sporova odnosno u smislu onog što je vođeno. Činjenica je da je HTP Korčula u najvećem dijelu riješila svoje zemljišno-knjižno stanje, ima nekih spornih detalja ali više prema privatnim osobama nego prema Gradu. Smatra da je odluka o dodjeli 25%+1 dionicu Sunčanom Hvaru d.d., bila politička odluka, dakle to nije bila odluka koja se je temeljila na nekim drugim aktima, a sve je to bilo pokriveno nekakvim tužbama. Kada je riječ o pretvorbi Hotelskog poduzeća, mora kazati, da je 2005. godine bila prva rasprava vezana za privatizaciju, nakon čega je bio jedan neuspjeli pokušaj privatizacije Hotelskog. Kada se je konstituiralo ovo Vijeće počelo se razgovarati o modelima privatizacije. Nakon prve neuspjele privatizacije, delegacija Grada je išla u Split, u hotel Park, gdje je bio održan sastanak s g. Polančecom (potpredsjednik Vlade i predsjednik HFP), koji je tada obećao da će se prije raspisivanja novog natječaja, sjesti i pokušati izdogovarati nova privatizacija, što se nije dogodilo. U šestom mjesecu ove godine se počelo „šuškati“ da ide privatizacija HTP Korčula, pa je 29. lipnja 2009. uputio zahtjev g. Polančecu da primi predstavnike Grada u smislu onog što je bilo dogovoreno prije dvije godine, na što nije dobiven nikakav odgovor, već su bili suočeni prošlog tjedna, putem sredstava javnog informiranja, da je došlo do odluke HFP o privatizaciji, gdje se tome jedino suprostavio predstavnik sindikata u Fondu. Odmah se zatražio prijam kod g. Polančeca, kako bi se pokušalo pronaći zajedničko rješenje i model privatizacije. Vjeruje da je to moguće, ali ne vjeruje da je moguća privatizacija a da se ne uključi u to i jedinica lokalne samouprave, a u smislu onog što želimo. U tijeku su nekakvi dogovori i sastanci, i da će vjerojatno sredine u kojima se nalaze poduzeća koja idu sada u privatizaciju, pokušati pronaći nekakvi zajednički stav, zajednički model, i poći zajednički prema Vladi i Fondu, oko predstojećih privatizacija. Kada je riječ o privatizaciji HTP Korčula, treba istači činjenicu da Grad Korčula pokušava već dvije ili tri godine postati partner u tom poslu, a nikako ne želim postati „grad slučaj“ niti želi od privatizacije Hotelskog poduzeća raditi nekakvi slučaj.

Andrija Fabris naglašava da mu je sve ovo u osnovi poznato, ali ponovno naglašava da mu na upit odgovoreno samo sa dvije prve rečenice, a on želi znati što je bivše Gradsko poglavarstvo i gradonačelnik, na čelu tog Poglavarstva, učinili s točkom 3. predmetnog zaključka, na što je gradonačelnik odgovorio da se ima određena dokumentacija, pa on želi da mu se ista kopira i da ga se pozove kada može istu i uzeti.

Gordana Curać Depolo pita kako i na koji način je planirano uređenje ceste Žrnovo-Žrnovska Banja, kako bi se zadovoljile sve veće potrebe građana za tom prometnicom.

Gradonačelnik odgovara da cesta Žrnovo-Žrnovska Banja nije u nikakvim posebnim planovima niti u prioritetima, osim u onom standardnom održavanju. Kada se bude razgovaralo o Proračunu za 2010. godinu, tada Vijeće može donijeti preporuku da ta cesta bude jedan od objekata koji bi trebao uči u Proračun.

Gordana Curać Depolo iznosi da prema informacijama kojima ona raspolaže,  navedena cesta je ušla u programe mjesnih odbora, tj. MO Žrnovo, čija su sredstva za obnovu i proširenje planirana iz sredstava koja bi se trebala dobiti od prodaje zemljišta, pa ju interesira kada će se ta sredstva dobiti, tj. kada će se to zemljište prodati.

Gradonačelnik  odgovara da je MO Žrnovo utvrdio raspored sredstava od planirane prodaje zemljišta (parcela od cca 12000m2), ali predmetna nekretnina nije prodana, ali to ovisiti o zainteresiranosti kupaca, a smatra da sada nije dobro vrijeme za prodaju nekretnina niti bi preporučio Vijeću da donosi ili pokreće prodaju te nekretnine dok se situacija s nekretninama ne sredi.

Marinko Pažin traži pisani dogovor na upit, koliko je Grad Korčula oprostio dugovanja HTP Korčula d.d. od 1992. godine i zbog čega, isto tako i za Ledu d.o.o., koliko i zbog čega.

Gradonačelnik odgovara da će vijećniku odgovoriti pismeno, ali će odgovoriti i usmeno. Naime, za njegova mandata niti Hotelskom niti Ledi nije oprošten ni jedna kuna bilo kakvog dugovanja, a ovdje se radi o jednoj drugoj stvari koju bi želi ovdje razriješiti. U skladu sa zakonom, hotelska kuća koja ne ostvaruje aktivnosti preko šest mjeseci, ima po zakonu pravo na smanjenje komunalnog zaduženja, i HTP je samo koristilo zakonsku mogućnost da iskoristi ono što im zakon pruža, a Grad je to bio obvezan prihvatiti, i od kada je on gradonačelnik niti Hotelskom niti Ledi nije oproštena ni kuna duga.

Vedran Leleković zahvaljuje se na iscrpnom odgovoru gradonačelnika na njegovo pitanje vezano za tzv. ležeće policajce u Ulici Korčulanskih domobrana, ali i nadalje ustraje na istom pitanju, pa moli, ako je to moguće, da Grad obnovi proces ishođenja dozvole za postavljanje „ležećih policajaca“ u Ulici korčulanskih domobrana, te pita da li je potrebna suglasnost MUP za lokalnu cestu, s obzirom da ima isti takvi slučaj u Pejtonu.

Gradonačelnik odgovara da je ovo pitanje gdje se ne može izbjeći suglasnost Policije, i što je za ishođenje suglasnost potrebno izraditi određenu dokumentaciju. Ako Gradsko vijeće u idućem proračunu stavi potrebnu stavku za postavljanje „ležećih policajaca“, on će izvršiti tu zadaću, i tu nema spora.

Vedran Leleković moli gradonačelnika da isto to učini i za Ulicu korčulanskih domobrana, jer misli da ona nije ništa manje važnija od ulice sv. Antuna.

Gradonačelnik navodi, a što u odgovoru i piše, Put sv. Antuna je dobio suglasnost, i ondje gdje je dobivena suglasnost mogu se postavljati „ležeći policajci“ a gdje lokacije koje nisu dobile suglasnost, tamo se to ne može raditi. Načelno, nema ništa protiv da se ponovi postupak za ishođenje suglasnosti za one lokacije koje sada nisu dobile suglasnost.

Zoran Čumbelić postavlja pitanje u ime stanovnika Starog grada, a odnosi se u osnovnim crtama, na to do kada će se tolerirati da u staroj gradskoj jezgri bude diskoteka, koja je ispod svih tehničkih i inih standarda, a uz to je najneuralgična točka u gradu, sa stalnim tučnjavama, nedopuštenim točenjem alkohola maloljetnicima i prometom opojnih sredstava. Uz ovo, problem je pojačan i tzv. rok koncertima u ljetnom kinu, koji je za to neprimjeren zbog nedostatka sanitarnog čvora, a i s aspekta sigurnosti. Glazba na terasama La plazze, Mystica, šanka na Rampadi i terase restorana Tramontto, rezultira odlaženjem turista iz starog grada, zbog čega ljudi ostaju bez zarade, i cijelo ljetom im je oduzet san. Stoga se traži da Gradska vlast postavi pravila ponašanja u staroj gradskoj jezgri, pa svi koji se toga ne pridržavaju nemaju što u njoj tražiti.

Gradonačelnik smatra da je ovo pitanje suživota, nastojanje da se pomire određene stvari unutar grada. Također je njegov osobni stav, da disco klubu nije mjesto u staroj gradskoj jezgri. Nažalost, u postupku izdavanja dozvola ili odobrenja za disco klub, Grad nije nitko ništa pitao, niti za bilo kakvu suglasnost. Ono što mora kazati jest to da kad je bilo razgovora o programu izgradnje centralnog parkinga, da je jedan uvjet bio da se tamo izgradi disco klub, i u trenutku kada se to dogodi, vjeruje da će se stvoriti sve pretpostavke da se skine taj disco klub, barem imamo obećanje vlasnika tog objekta da će ga on zatvoriti. Što se tiče ostalog dijela o kojem je ovdje bila riječ, vjeruje da će se Gradske odluke pročešljati, i donijeti odgovarajuće odluke da one budu kvalitetnije i bolje, a mora naglasiti da su pritisci na Grad veliki, jer dolaze i jedna i druga strana, i vjeruje da će se u novom ustroju TZ i Grada Korčule uspjeti doći do kvalitetnijih rješenja, na koji način, on za sada to ne može precizirati.

Predsjednik Vijeća pita gradonačelnika, a tiče se odnosa Grada Korčule i Konzuma d.d., a odnosi se na to što gradonačelnik može učiniti da Konzum izađe u susret Gradu snižavanjem cijena, s obzirom da su cijene (pet artikala koji se koriste svaki dan) artikala u Konzumu u Korčuli i onih u Konzumu na kopnu, prosječno skuplji 12%, a drugo, je njihov odnos prema Gradu, a tiče se odlaganja smeća (ispred malog Konzuma). Stoga je njegovo pitanje jednostavno, a glasi: „Kada će Grad Korčula i njegove službe imati isti odnos prema Konzumu d.d. kakav imaju prema obrtnicima i drugim gostima u gradu“.

Gradonačelnik odgovara da Konzum od Grada nema nikakav popust, pa moli, ako postoji kakav dokument ili nekakva dozvola od Grada oko toga, da se prezentira, jer je on uvjeren da takvo nešto ne postoji, a to da se netko ponaša nasilno, to je istina. Činjenica je da se je Konzumu osiguralo mjesto za opskrbu, ali oni tada nešto drugo parkiraju a ne dostavna vozila, i morat će se kod (velikog) Konzuma učinit reda, a uvjeren je da to bez fizičkih prepreka neće biti moguće. Kada je riječ o cijenama, tu smatra da dok Konzum ne dobije ozbiljnu konkurenciju to neće biti moguće riješiti, a Grad nije taj koji može utjecati na njihove cijene.

Vjeran Filippi pita da li je Grad Korčula prijavio bilo koji od sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda (Račišće, Žrnovska Banja ili za grad Korčulu), sukladno mjerama 3. IPAR programa, koje su na snazi. Prema njegovim saznanjima, rok za prijavu je negdje do sredine 10.-tog mjeseca. Uvjeti za prijavu su lokalne samouprave do 10.000 stanovnika, da se projekt nalazi na razvojnoj strategiji Županije, što nije slučaj, pa će se morati prijaviti (procedura mu nije poznata), max. iznos je ograničen na 7 milijuna kuna, i mogućnost financiranje 100%-tog projekta kroz IPAR program. Ovo se odnosi na mjere 3. IPAR programa EU, ali misli da se financiranje može proširiti i općenito na financiranje sustava kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda u onim mjestima gdje to pitanje nije riješeno.

Gradonačelnik kazuje da je Grad ušao u projekt Jadran, zajedno s Hrvatskim vodama i ministarstvom, međutim, iako je bilo dogovoreno da Korčula ide u prvu fazu Jadrana 5, Grad nije ušao u tu fazu. Ima se obećanje da će se do kraja godine pripremiti onaj dio dokumentacije koji je potreban da se pristupi tom programu. Grad ima projekt za sanaciju, odnosno  za dovršenje kanalizacije na području grada Korčule, odnosno da se dva postojeća podmorska ispusta tehnički opreme, tj. usavrše, i da se napravi jedan ispust od Puntina do Benzinske stanice. Što se tiče kanalizacije za područje Račišća i Žrnovske Banje, postoji idejno rješenje, međutim, na zadnjem sastanku s stručnjacima koji su bili u Korčuli  iskazali su stav da se treba raspraviti predloženo tehničko rješenje jer se došlo do nekih novih spoznaja, novih tehničkih mogućnosti. Naime, na tim dionicama planira su tri podmorska ispusta, a stručnjaci predlažu da se to reducira i da se sistemom prepunpavanja reduciraju podmorski ispusti, kao najkritičnije točke tim sistema. Nažalost, još se nije uspjelo doći do realizacije tog projekta, ali se radi na tome. Ali problem otpadnih voda postoji i za mjesta unutar područja Grada, Pupnat, Čara, Žrnovo, tako da se je razgovaralo s Hrvatskim vodama, da bar za jedno od navedenih mjesta, napravi se jedan pilot projekt, da se vidi na koji način razriješiti pitanje odvodnje otpadnih voda (kanalizacija).

Vjeran Filippi konstatira da Grad neće moći u roku prijaviti navedene projekte na navedeni IPAR program, 3. mjera, ali su se i tehnički uvjeti promijenili. Na primjeru mjesta Račišće, pojašnjava dramatičnost situacije, da  mjesto ima izuzetne potencijale za razvoj turizma, ali i kad se govori o kvaliteti života mještana, da se mjesto ne može razvijati u bilo kojem smislu, gdje jednostavno ne postoji sustav kanalizacije. Nije mu jasno da nijedan od navedenih projekata kanalizacije prijavljen  Županijskoj razvojnoj strategiji, kako bi se barem ispunio jedan od uvjeta, a to je uvjet za pristupanje bilo kojem IPAR, odnosno bilo kojem programu EU.

 

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA

Julije Marelić, kao predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik, ispred Odbora iznosi stav da je Odbor utvrdio da nema nikakvih zapreka da se po točkama dnevnog reda može raspravljati i donositi pravovaljane odluke.

S obzirom da rasprave po predloženom dnevnom redu nije bilo, predsjednik Vijeća stavlja predloženi dnevni red na glasovanje, a koji glasi:

1.  Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice Gradskog vijeća

2.  Usvajanje zapisnika sa 3. sjednice Gradskog vijeća

3.  Usvajanje zapisnika sa 4. sjednice Gradskog vijeća

4.  Usvajanje zapisnika sa 5. svečane sjednice Gradskog vijeća

5.  Konačni prijedlog Statuta Grada Korčule

6.  Prijedlog Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Korčule

7.  Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule

8.  Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za gospodarstvo i turizam

9.  Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za prostorno uređenje i promet

10. Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu  

      Grada Korčule

Dnevni red je usvojen jednoglasno.

 

  1. 1.     TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice Gradskog vijeća

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja zapisnik sa 2. sjednice na usvajanje

Zapisnik sa 2. sjednice Gradskog vijeća usvojen je jednoglasno..

 

2. TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 3. sjednice Gradskog vijeća

Ivan Andrijić daje primjedbu na dio zapisnika, str. 2, gdje piše da je vijećnik I. Andrijić pitao gradonačelnnika koje su konkretne mjere poduzete da bi se ublažio pad turističke sezone u gradu, ali da nije navedeno ni pola od mjera koje je on naveo, pa traži da se to dopuni njegovim navodima, po njemu nedostaje najmanje dvije minute razgovora.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja zapisnik na usvajanje, s naznakom da će se preslušati tonski snimak, i temeljem toga utvrditi osnovanost primjedbe, i ukoliko bude osnovana uvrstit će se u zapisnik.

Zapisnik sa 3. sjednice Gradskog vijeća usvojen je jednoglasno (s utvrđenom naznakom).

 

3. TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 4. sjednice Gradskog vijeća

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja zapisnik sa 4. sjednice na usvajanje

Zapisnik sa 3. sjednice Gradskog vijeća usvojen je jednoglasno.

 

4. TOČKA –  Usvajanje zapisnika sa 5. sjednice Gradskog vijeća

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja zapisnik sa 5. sjednice na usvajanje

Zapisnik sa 5. sjednice Gradskog vijeća usvojen je jednoglasno.

 

5. TOČKA – Konačni prijedlog Statuta Grada Korčule

Julije Marelić, kao predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik, ispred Odbora iznosi stav Odbora, tj. elaborira stavove (prema zapisniku) Odbora o iznesenim primjedbama, odnosno amandmanima (zapisnik Odbora je prilog  u radnom materijalu uz konačni prijedlog Statuta).

Zoran Čumbelić, ispred kluba vijećnika SDP/HNS, iznosi tri amandmana koji se odnose:

- prvi, predlaže se da se u čl. 49. u točci 14. iza riječi „razrješava“ doda zarez i riječi: „na prijedlog Gradonačelnika“ (s obrazloženjem)

- drugi, predlaže se da se u čl. 74. briše točka 10. (s obrazloženjem)

- treći, predlaže da se umjesto brisane točke 10. doda nova točka 10. koja bi glasila: „predlaže imenovanje i razrješenje određenog broja članova upravnih vijeća ustanova kojima je Grad (su)vlasnik, gdje su upravna vijeća ustrojena sukladno zakonu,“ (s obrazloženjem).

Vicko Ivančević osvrćući se na iznesene amandmane kluba vijećnika SDP/HNS, smatra da ako se iste prihvate da se ima situacija da se u članku 49. i 74. imaju dvije kompletno jednake točke, a to su točke da i Vijeće i gradonačelnik predlažu imenovanje određenog broja članova upravnih vijeća….a nakon što se izabere u upravna vijeća, ni Gradsko vijeće niti gradonačelnik ne potvrđuje ravnatelja, i to je ono što se iz tih amandmana može isčitati. Još jednom naglašava da se radi o dvije identične točke, što drži da je greška u izradi amandmana

Gradonačelnik u navodi da je on bio jedan od inicijatora ovih amandmana iz razloga što je nakon isčitavanja prijedloga Statuta došao do zaključka, da on kao izvršna vlast, nema nikakvu ingerenciju u nijednoj ustanovi kojoj je vlasnik Grad, naime nigdje se ne spominje „gradonačelnik“. Ovim modelom je dana mogućnost da upravna vijeća postavlja Gradsko vijeća a da prijedlog daje gradonačelnik, i na taj način je uspostavljen odnos Vijeće-Gradonačelnik-upravno vijeće. Kada je riječ o suglasnost na izbor ravnatelja, ona ne postoji po zakonu, prema tome, nema osnova da se nakon odluke upravnog vijeća o izboru ravnatelja traži naknadna suglasnost, bilo Vijeća ili gradonačelnika.

Nadalje, iznosi još jednu svoju primjedbu, kojom smatra da je broj od 10% kao kvorum za pravovaljanost održavanja zbora građana, preveliki za kvorum birača, smatrajući da će se povećanje kvoruma s dosadašnjih 5% na 10%, onemogućiti u određenom smislu bilo kakvo održavanje zborova birača, a to nije cilj, pogotovo što zborovi birača u smislu konačnih odluka nemaju takvu poziciju, pa bi se oko tog pitanja trebalo ozbiljnije razmisliti. Stoga predlaže Vijeću smanjenje navedenog postotka, jer je 10% preveliki broj za kvorum.

Vicko Ivančević, pod ispravkom netočnog navoda, ponovno ponavlja svoj stav (identičnosti točke 14. čl. 49. i točke 10. čl. 74.) glede iznesenih amandmana, iz razloga da se on krivo ne shvati. Isto tako, smatrajući da ako zborovi građana nemaju neke ovlasti, onda građani mogu pričati bez obzira na sve, i smatra da s kvorumom od 10% ništa se važno nije napravilo a dobila se „demokracija“ u Gradu Korčuli.

Andrija Fabris, replicirajući na izlaganje gradonačelnika, a vezano za iznesene amandmane kluba vijećnika SDP/HNS, smatra da će se time postići da Vijeće osniva pojedine ustanove ili trgovačka društva a da se neće imati onda utjecaja na rad istih, i da su ovi amandmani na istom tragu kao i na prošloj sjednici, ali samo „zamotani u malo šareniji papir“.

Gordana Curać Depolo se osvrće na prvi amandmani, koji je  predložen od strane kluba SDP/HNS te iznosi da se ne slaže da se u tom amandmanu stoje riječi „na prijedlog Gradonačelnika“ jer bi se time Vijeću uskratilo pravo predlaganja, pa smatra da točka 14. čl. 49. treba ostati kako je i u konačnom prijedlogu napisano.

Tino Andrijić oštro se protivi iznesenim amandmanima, pozivajući kolege vijećnika da ostave pravo Vijeću da odlučuje o svojim ustanovama, a pored toga što je revoltiran načinom na koji se po drugi put ovo pokušava napraviti, daje svoj amandman, da se iza točke 20. u članku 49. doda nova točka 21. koja glasi, da Gradsko vijeće odlučuje o sastavu skupština trgovačkih društava kojima je Grad jedini vlasnik i određuje predstavnika Grada u skupština trgovačkih društava  u kojima Grad nema 100% udjel. Kako bi ovo, ukoliko se usvoji,  realizirali, predlaže da Gradsko vijeće bude skupština Hobera (vijećnik predaje amandman u pisanom obliku).

Vjeran Filippi iznosi svoj stav da bi se Statut trebao donijeti konsenzusom te iznosi da je imao u jednom dijelu  svoje amandmane na prvi prijedlog, odnosno koje je iznio na Odboru za Statut i Poslovnik, koji su identični sa današnjim prijedlozima kluba vijećnika SDP/HNS, pa se pita zašto onda nisu valjali a sada valjaju. Naglašava, da ako se ne postigne konsenzus na prijedlog Statuta s iznesenim amandmanima, on ne može glasati za prijedlog Statuta sa iznesenim amandmanima jer smatra da se taj dokument ne može donijeti preglasavanjem. Isto tako ne može podržati amandman vijećnika Andrijića jer bi doveo u pitanje vjerodostojnost Grada Korčule, jer bi to vjerojatno bilo osporavano od nekog tijela ili bi neke odluke donesene na temelju tog amandmana bile ništavne, ujedno predlaže klubu SDP/HNS da, ukoliko nema konsenzusa oko njihovih amandmana, da amandmane povuku.

Robert Lučić u svojoj raspravi se osvrće na neke iznesene stavove vezane za postojanje odredbi da odluke upravnih vijeća o izboru ravnatelja ustanova u vlasništvu Grada treba naknadno odobriti određeno tijelo osnivača, što treba promijeniti, jer ako smo već osnovali upravna vijeća i dali im mandat da vode te ustanove, ne treba od njih praviti „marionete“ kojima ćemo mi vladati.

Franica Matić Šain smatra da ovdje nema nekih bitnih razlika oko prijedloga Statuta, osim pitanja, kolika će biti uloga gradonačelnika u predlaganju članova upravnih vijeća, i tu ne bi trebalo biti problema da se postigne suglasje. U tom cilju, kazuje da Gradsko vijeće ne bi trebalo misliti da mogu sve i svašta. Naime, smatra da treba biti intencija da se treba staviti odgovornost na izvršnu vlast, a ne da oni kao vijećnici (predstavničko tijelo) sami snose tu odgovornost, samo zato što se nekom ne vjeruje i mislimo da ćemo mi biti bolja skupština Hobera ili nekog drugog poduzeća. Stoga predlaže da se oko tog razgovara, ako treba da se uzme stanka, ali ne može na sebe uzimati na sebe ono što nije zakonom predviđeno, a misli da bi bilo previše, kad je u pitanju odgovornost za funkcioniranje nekih poslova, za koje drži da se treba inzistirati na odgovornosti gradonačelnika, i ako to on ne obavlja dobro, može ga se zbog toga prozivati, u protivnom ćemo sami sebi odgovarati kako nešto ne radi, a to nema nikakvog smisla.

Tino Andrijić, u ispravku netočnog navoda, iznosi da nije želja da se preuzme nešto nazad, što se već ima unatrag 20 godina, već da ostane kako je to bilo i do sada, i kako je to u prijedlogu Statuta napisano (bez novih amdmana).

Andrija Fabris replicirajući vijećnici F.M Šain, iznosi da nije problem u osobi gradonačelnika, ili problem u osobi sadašnjeg gradonačelnika, što se moglo shvatiti iz njenog izlaganja, da oni (opozicija) nekom ne vjeruju. Također, drži da nije normalna stvar da direktor koji vodi tvrtku imenuje čovjeka koji ga kontrolira i poslije čovjeka, koji će mu poslije dati ocjenu jeli on dobro vodi tvrtku, i to se samo hoće kazati, da se to malo raširi, da to ne bude u „celofanu“ kao se to se sada pokušava predložiti, a o čemu se moglo dogovarati ukoliko pozicija misli da se o tome mogao postići dogovor.

Gordana Curać Depolo smatra da je ovdje stvar principa, odnosno stavu, odnosno jednoj zakonskoj proceduri koja pruža Vijeću i gradonačelniku, jednu i drugu mogućnost, stoga smatra da članci na koje se odnose izneseni amandmani ostanu onako kako su i utvrđeni u (konačnom) prijedlogu Statuta.

Zoran Čumbelić ističe da ono što je jasno gradonačelnik rekao, to je da po sadašnjem prijedlogu Statuta, on nema apsolutno nikakve ingerencije nad formiranjem, prijedlozima za upravna vijeća, nad biranjem ravnatelja i dr. Ono čime se predloženim amandmanima kluba vijećnika SDP/HNS želi približiti, to je uspostaviti sponu između gradonačelnika i Vijeća te dodatno pojašnjava pojedine odredbe prijedloga Statuta vezane za podnesene amandmane, čime smatra da tu nema ništa sporno, ujedno smatra da je ovim razmotan „celofan“, kako je to vijećnik Andrijić personificira po staroj narodnoj izreci. Isto tako bi se mogao složiti s onim što je iznio g. Filippi, jer njegovi amandmani koje je on povukao na sjednici Odbora za Statut i Poslovnik su vrlo slični i na tragu onog što se sada predlaže amandmanima.

Gradonačelnik molim Gradske vijećnike da uzmu statute bilo koje naše ustanove i da provjere, pa će utvrditi da gradonačelnik u tim ustanovama nema nikakvu ingerenciju, apsolutno nikakvu, i ovo što je sada predloženo, samo je pokušaj da se dovede u izvršnu vezu gradonačelnika i upravnih vijeća u tim ustanovama, i radi ničega drugog. Također ne stoji iznesena činjenica da Vijeće nema ikakvu vezu s radom ustanova, što nije točno, ono ima i vezu, jer se izvještaji, programi i planovi raspravljaju na  Gradskom vijeću, a ne raspravlja ih gradonačelnik, čime Vijeće ima apsolutne mogućnosti da korigira, da usmjerava i da donosi odrednice o radu tih institucija. Gradonačelnik, u izvršnom smislu nema nikakve ovlasti, zato se danim amandmanima uspostavlja izvršna veza između gradonačelnika i određenih institucija. Postavlja pitanje, na koji će način funkcionirati Gradske institucije koje nemaju nikakvu vezu sa  izvršnom vlašću Grada, a gradonačelnik je po zakonu izvršno tijelo Grada… kako će nešto funkcionirati, ako on, kao gradonačelnik, nema vezu s tim (pita se).

Navodi da su neki vijećnici pomiješali ustanove i trgovačka društava te čita zaključak koji je dobiven od Trgovačkog suda u Dubrovniku od 27. srpnja 2009.

Gordana Curać Depolo u ispravku netočnog navoda gradonačelnika ponavlja svoje neslaganje a prvim amandmanom, a koji se odnosi na to da treba dodati „ na prijedlog Gradonačelnika“, jer taj amandman ne umanjuje ulogu gradonačelnika u upravljanju ustanovama čiji je Grad osnivač. Što se tiče trgovačkih društava prihvaća da zakon određuje drukčije ingerencije.

Andrija Fabris u ispravku netočnog navoda gradonačelnika koji je naveo da se njega razvlašćuje s ovakvim Statutom (gradonačelnik osporava takav navod), pa se vijećnik ispričava, pa u nastavku svog izlaganja iznosi stav da je ovo političko pitanje. Naime, postavlja pitanje, da ako je gradonačelnik predložio nacrt Statuta prije dva mjeseca, što se u suštini kosi sa onim što se danas traži, traži da mu netko reče što se je to u političkom životu ovog Grada promijenilo, da se sada treba navedene točke prijedloga Statuta okrenuti naglavačke.

Predsjednik vijeća određuje stanku od 10 minuta da bi se Odbor za Statut i Poslovnik sastao, koja je trajala od 20.24 do 20.51 sat.

Julijo Marelić, kao predsjednik Odbora, ispred Odbora iznosi sljedeće odluke koje je Odbor donio:

1. amandman Tina Andrijića nije prihvaćen

2. prvi i treći amandman kluba vijećnika SDP/HNS nisu prihvaćeni, a prihvaćen je samo 2. amandman koji glasi: u članku 74. točku 10. treba brisati

3. Odbor daje svoj novi amandman na članak. 49. točka 14. tako da bi točka 14. glasila: imenuje na prijedlog Gradonačelnika i/ili Odbora za izbor i imenovanje i razrješava određenih broj članova vijeća ustanova…..

Predsjednik Vijeća određuje novu stanku od pet minuta, za klubove vijećnika SDP/HNS i HDZ/HSS te još jednu stanku na traženje Odbora za Statut i Poslovnik, koje su ukupno trajale od 20.55 do 21.25 sati.

Julije Marelić, kao predsjednik Odbora, ispred Odbora iznosi sljedeću odluku Odbora, kojom se povlači prvobitni amandman Odbora, a predlaže se sljedeći amandmani:

1. u članku 49. točka 14. treba glasiti: „imenuje određeni broj članova upravnih vijeća ustanova kojima je Grad (su)vlasnik, gdje su upravna vijeća ustrojena sukladno zakonu, na prijedlog Gradonačelnika.“

2. dodaje se nova točka 15. koja glasi: „razrješava određeni broj članova upravnih vijeća ustanova kojima je Grad (su)vlasnik, gdje su upravna vijeća ustrojena sukladno zakonu,“

Klub vijećnika SDP/HNS odustaje od svojih amandmana, osim onog 2. koji je prihvaćen.

Vijećnik Tino Andrijić je odustao od svog amandmana.

Daljnjih sudionik u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Statuta Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu (uz prihvaćeni 2. amandman kluba vijećnika SDP/HNS i amandmane samog Odbora, kao predlagatelja Statuta).

Konačni prijedlog Statuta Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijali (uz prihvaćeni 2. amandman kluba vijećnika SDP/HNS i amandmane predlagatelja Statuta), usvojen je jednoglasno.

 

6. TOČKA – Prijedlog Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Korčule

Uvodno obrazloženje prijedloga daje gradonačelnik, kao predlagač Odluke, naglašavajući da je ova Odluka izuzetno važna jer ona definira (upravnu) organizaciju Grada Korčule. Navodi da su u pripremi ove Odluke, rađena mnoga uspoređivanja i vršene su mnoge analize, da bi se došlo do danog prijedloga ustroja upravnih tijela Grada. Osnov prijedloga je da se predlaže ustrojavanje pet upravnih odjela, i to: Upravni odjela za opće poslove i mjesnu samoupravu, Upravni odjel za proračun i financije, Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet i Upravni odjel za društvene djelatnosti. U nastavku obrazloženja, predlagatelj u osnovnim crtama iznosi što pojedini Upravni odjeli obavljaju (opisano u prijedlogu Odluke) i zbog čega su kao takvi i predloženi.

Jedno od pitanja koja su se postavila u kontekstu novog ustroja je pitanje, na koji način se misli popuniti mjesta čelnika upravnih tijela, tj. pročelnike koji će voditi upravne odjele, a odgovor je dat u prijedlogu, gdje je predviđeno da će se pročelnike imenovati temeljem natječaja, nakon što se donese pravilnik o unutarnjem redu, a koji bi se trebao donijeti nakon donošenja predložene Odluke. Očekuje se da iz postojećeg kadra, tj. službenika koji rade u Gradskoj upravi bi bilo moguće popuniti tri pročelnička mjesta. Predloženi ustroj će pružiti daleko organiziraniju i efikasniju Gradsku upravu i da će odgovornost određenih ljudi za određena područja biti daleko veća, ali isto tako će se ta odgovornost moći zasnivati na stručnost kojoj moraju odgovarati svi pročelnici.

Robert Lučić predlaže gradonačelniku da da određenu usporedbu u odnosu na postojeću organizaciju u odnosu na onu koja se predlaže, tj. da li će doći do povećanja ili smanjenja namještenika u Gradskoj upravi, nadalje predlaže da se u članku 20. prijedloga Odluke brišu riječi: “na prijedlog pročelnika“ vezano za odredbe članak 35. prijedloga Odluke jer se to kosi jedno s drugim.

Tajnik Grada obrazlaže da je pravilnik o unutarnjem redu akt kojeg donosi, župan, gradonačelnik odnosno općinski načelnik, na prijedlog pročelnika, s time da se isti može donijeti jedinstveno, za sva upravna tijela ili posebno, za svako pojedino upravno tijelo. Kada se donese ova Odluka, koja se sada predlaže, gradonačelnik mora u danom roku donijeti pravilnik o unutarnjem redu, zbog kojeg gradonačelnik ne može raspisati natječaj za imenovanje pročelnika navedenih Upravnih odjela, a koji se opet provodi sukladno zakonu o lokalnim službenicima i namještenicima. To znači da su za provedbu natječaja za pročelnika, formira se posebno povjerenstvo koje provodi natječaj (testiranje, intervju, provjera znanja itd.). Kada se prime pročelnici, onda će pročelnici donijeti, svaki unutar svog Upravnog odjela, raspored zatečenih službenika i namještenika na odgovarajuća radna mjesta sukladno novom ustroju, što znači da će neki možda ostati na postojećem radnom mjestu, a neki će možda biti raspoređeni na drugo radno mjesto.

Robert Lučić u replici, ponovno iznosi stav da bi se u čl. 20. trebalo izostaviti riječi: „na prijedlog pročelnika“.

Vođenje sjednice privremeno, od 21. 45 sati, preuzima potpredsjednik Vijeća.

Tino Andrijić smatra da je ustrojavanje Gradske uprave kroz predloženih pet upravnih odjela, dobra ideja, međutim, dolazi se do jednog drugog problema, a to je problem rasta broja zaposlenika, ne samo u Gradskoj upravi, već i u Gradskim ustanovama i trgovačkim društvima. Taj proces rasta zaposlenih je konstantan godinama i sve je veći dio proračuna koji se izdvaja za zaposlene. Nesporno je po njemu, da će doći do novog povećanja zapošljavanja pročelnika, ali je pitanje samo koliko. Kazuje da ne može prihvatiti novo povećanje broja zaposlenih, po bilo kakvoj osnovi, dok ne vidi bitne pomake po pitanju zaposlenja na svim nivoima u smislu i trgovačkih društava, Gradskih ustanova pa i Gradske uprave, jer je to preveliki aparat. Razumije gradonačelnika, da kad govori da se s postojećim ustrojem ne može udovoljiti svim zahtjevima i potrebama lokalne uprave, i kad je funkcioniranje vrlo teško bez da se napravi novi ustroj, ali ne mogu Korčulani plaćati raznorazne eksperimente, i bivših različitih političkih opcija koje su već 20 godina na vlasti. Stoga apelira na gradonačelnika da pokuša napraviti ozbiljne rezove, a što je obećavao u kampanji, za što će dobiti podrška zasigurno i od ovog Vijeća.

Iz svega, smatra da ova Odluka za sada nije prihvatljiva.

Gordana Curać Depolo smatra da je ova Odluka dobrodošla, ali da nije pripremljena na način kako su to vijećnici očekivali. Ona je očekivala jedan ozbiljniji pristup ovoj problematici i više informacija, a poglavito se to odnosi na pitanje koliko će se novih ljudi zaposliti, a iz priloženog dokumenta, takve informacije nema. Što se tiče samog ustroja, ona nema ništa protiv ako gradonačelnika smatra da je to u redu, tj. da bi na ovakav način Uprava funkcionirala, ali ima puno prijepora koji se iz prijedloga Odluke mogu isčitati, ali to nema smisla jer dokument nije dovoljno jasan. Npr., u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti nema kulture, nema školstva, nema skrbi o mladima, u Upravnom odjelu za opće poslove ne vidi pravne poslove zastupanja Grada (tko će ga zastupati), u Odjelu za gospodarstvo, osim pretpristupnih fondova nema naznačenja i suradnje s drugim institucijama, npr. s gospodarskom komorom, obrtničkom komorom, HFP-om itd. Stoga smatra da je ovaj dokument došao previše općenit i ne dovoljno jasan, a i traži jednu doradu, tako da sugerira da se to uvaži, i da gradonačelnik dođe s jasnijim i konkretnijim prijedlogom.

Vođenje sjednice, od 21.57 sati, ponovno preuzima predsjednik Vijeća.

Gradonačelnik  kazuje da ova Odluka nije bila nekakav njegov hir ili posebna želja, već jednostavno usklađenje s zakonskim propisima. Prvo što mora kazati, kad je riječ o porastu Gradske uprave, da je njegov prvi komentar kad je izašao zakon, da će doći do ozbiljnog porasta Gradske uprave, i rekao je u svom uvodu da je njegov cilj da se što manje poveća Gradska uprava. Nadalje, naglašava da se sada ima jedna čudna situacija, dakle bila je odluka, koju su svi podržali, da se mjesta pročelnika popune javnim natječajem, a da je slučajno predložio nešto drugo, zna da bi se na njega bilo „drvlje i kamenje“, čak je u jednoj verziji prijedloga bilo i tako ali to nije prihvatio već dao prijedlog kako je to i Vijeću predloženo (javni natječaj). Ali mora naglasiti da tu ima i jedan problem, koji se ogleda u pitanju, tko kaže da netko tko je već zaposlen u Gradskoj upravi se mora se javiti na natječaj za pročelnika, i tu se može očekivati jedan ozbiljan problem. Kada je riječ o Gradskoj upravi i rashodima za nju, istina je da su plaće nominalne rasle, ali udio te rashodovne stavke u proračunu su konstantno padali.

Nadalje osporava izneseno od strane vijećnice G.C. Depolo, da u Upravnog odjelu za društvene djelatnosti nema kulture…., tj. takva primjedba ne stoji, a što argumentira sadržajem članka 9. prijedloga Odluke…, poglavito mu je neprihvatljiv iskaz da je ovaj dokument nepotpun i necjelovit.

U pripremi ovog dokumenta rađene su mnoge analize, usporedbe s drugim takvim dokumentima drugih jedinica lokalne samouprave, a dokument je pripreman puna dva mjeseca, kako bi se došlo do ovakvog integralnog teksta i prijedloga koji se sada tu nalazi. Svjestan je da možda u ovoj Odluci ima previše toga, ali će se kroz ustroj, tj. raspored radnih mjesta pokušati zadatke Upravnih odjela svest na ljude koje imamo, a ako bude potrebno, za novim ljudima, tada će se izaći pred Vijeće jer nova zapošljavanja neće biti moguće ako Vijeće ne prihvati proračun u kojem trebaju biti osigurana sredstva za iste.

Nesporno je činjenica da Grad Korčula mora početi funkcionirati po predloženom ustroju, a ako nema tog novog ustroja, nema ni funkcioniranja, i naglašava da je to naša zakonska obveza te moli da se o tome ozbiljno razgovara, dakle po zakonu ima pravo formirati upravne odjele, a to tako kazuje jer kod izvršne vlasti pročelnici upravnih dojela, u principu postaju izvršni tim Grada, i zato je bitno da ustroj bude definiran na način kako se predlaže, a ujedno moli da ako je nešto izostavljeno da se to kaže, kako bi se to eventualno to moglo u određeni Odjel i ugraditi.

Andrija Fabris u replici gradonačelniku, ističe da nitko nije rekao da je to njegov „hir“ a one podatke na koje se gradonačelnik poziva, mogli su biti kopirani i svim vijećnicima podastriti. Naime gradonačelnik je kazao da ima određenu tablicu, pa smatra da su je i oni kao vijećnici trebali dobiti, i smatra da ovo ne treba spuštati na osobnu razinu, jer drži da su vijećnici trebali dobiti sve potrebne materijale, kako bi što lakše mogli donositi odluke koje su u djelokrugu Vijeća, i to je ono što se samo traži, i tu nema mjesta osobnoj ljutni.

Gordana Curać Depolo u replici gradonačelniku, odgovara da je njezin motiv bio konstruktivan i nije joj bila namjera da nekoga osobno uvrijedi, ali su stavke u opis poslova pojedinih upravnih odjela date toliko općenito, da se pod time može svašta staviti, što je po njoj u redu, ali u principu bi trebalo dati posao, konkretno, i zato je njezin prijedlog išao u tom smislu… (da upravni odjel za društvene djelatnosti izvodi, osmišljava, potencira i da inicira ako već raspolaže određenim sredstvima).

Zamjenik gradonačelnika iznosi dugi ekspoze (u trajanju od 27 minuta) vezan za pravdanje danog prijedloga novog ustroja upravnih tijela Grada, pa se na cjelovitost upućuje na tonski zapis, u ovaj zapisnik se unosi osnovne natuknice:

- kada se donosi jedna ovakva odluka, tj. odluka o ustrojstvu Gradske uprave onda svi zajedno moraju biti svjesni, i gradonačelnik i Gradsko vijeće i Gradska uprava, da je to povezano s ostvarivanjem određenih prava na samoupravu, dakle intencija je da se ostvari kadrovska suverenost (jer ono osigurava pravo na odabir, zapošljavanje i otpuštanje osoba), suverenost organizacije (obuhvaća gradovima pravo na vlastitu upravnu organizaciju) i financijska suverenost (a to osigurava gradovima pravo  gospodarenja prihodima i rashodima u okviru vlastitih potreba i odgovornosti)

- Grad rješava većinu svih predmeta koje građani iznose pred organe uprave

- u djelokruga Grada a i time i u ustroj, mora se ugraditi sve što je propisano zakonom, kao i tzv. dragovoljni samoupravi zadaci, a to je ono za što svi mi zajedno trebamo odlučiti da li ćemo to obavljati ili ne, te one funkcije koje na nas prenese država ili Županija

- Gradsko vijeće, u principu odabira zadatke, preko odluka, smjernica itd. i daje ih Gradskoj upravi, koja te zadatke dalje priprema, operacionalizira i na kraju izvršava; Gradsko vijeće mora odrediti prioritete na osnovu donesenih odluka, a Gradska uprava bi sve to skupa trebala i provesti; Gradsko vijeće, što je važno, mora osigurati svoju funkciju kontrole

- ono što se sada predlaže (novi ustroj) se predlaže Gradskom vijeću s punom odgovornošću sa strane izvršne vlasti, ali se mora biti svjestan da Gradsko vijeće mora preuzeti svoj dio odgovornosti u svezi s definiranjem, prvo, djelokruga rada, a drugo, onda i sa ustrojem; djelokrug je nešto o čemu se treba postići dogovor

- na iskaz vijećnice G. C. Depolo odgovara da nije cilj niti namjena niti intencija ove Odluke da popiše sve ono što je vijećnica govorila, jer se sada u Odluci definira samo djelokrug rada koji će onda biti prenesen preko pročelnika i na druga radnja mjesta, koja će biti definirana unutarnjim ustrojem, tj. pravilnikom o unutarnjem redu, koji će podrobnije definirati opis poslova koji će se raditi, a ono što smatra da je vijećnica govorila jest to da se radi o projektima, o projektima koji će se morati realizirati da bi ispunilo ono o čemu je vijećnica govorila, i nemoguće je sada u ovoj odluci popisati sve poslove, i ako se pogledaju primjeri drugih JLS, vidjet će se da su oni vrlo šturi (u opisu poslova)

- u RH ima 126 gradova, a najveći broj gradova, ima od 30 do 50 zaposlenika; Grad Korčula je u 2008. godini imao 20 zaposlenika, čime je Grad Korčula spada u grupu od 14 gradova u RH koji su imali od 11 do 20 službenika i namještenika; u posljednjih nekoliko godina,  u upravu Grada je zaposleno tri djelatnika

- struktura Gradske uprave čine 5 visoko obrazovanih ljudi, od čega su dva pravnika, dvoje  ekonomista, dipl.. inž. agr. te jedan inž. građevine, i postavlja se pitanje da li ovi ljudi mogu obavljati sve potrebne poslove, a odgovor je negativan, i zbog čega se i traži prijam novih ljudi

- u 2008. godini u Gradskoj upravi je bilo zaposleno 20 ljudi, proračunskih korisnika 30 (Dječji vrtić 21, Gradska knjižnica 3, Gradski muzej 3, Centar za kulturu 3), komunalaca (KTD Hober) 29, što je sveukupno 79;

- za bruto plaća za zaposlenike Gradske uprave u 2008. je bila potrošeno 1,6 milijuna, za proračunske korisnike 2,9 milijuna i KTD Hober je za svoje zaposlenike potrošio 3,1 milijun kn; sveukupno 79 zaposlenih, bruto plaće 7.932.594,00 kn, što daje prosječnu bruto plaću po zaposleniku od 100.000,00 kn – to je slika Grada (daje se usporedba i s Gradovima Dubrovnikom, Varaždinom, Zadrom i Šibenikom)

- zbog čega se upravo predlaže ovakav ustroje, pored onog što nam zakon nameće, jest i intencija da se izbjegne gašenje manjih JLS s malim brojem zaposlenih koje nisu sposobne preuzeti niti institucionalnu niti funkcionalnu odgovornost za organiziranje i pružanje javnih usluga na svom području, i da je naša zadaća da se to izbjegne, i da s napravi takav potrebni ustroj i da se za to nađu sredstva u proračunu

-  Gradska uprava nije samo administracija, i intencija je da to bude mjesto obavljanja stručnih poslova, a administracije mora biti i to u onolikoj mjeri koliko je to zaista potrebno; oskudjeva se s potrebnim radnim prostorom; naglasak je u ovom trenutku potreba za novim stručnim kadrovima iz područja arhitekture i građevinarstva; za sve kadrove koje nedostaju Gradskoj upravi raspisat će se javni natječaj, kako je više puta naglašeno, odlučivat će obrazovanje, stručnost i uspješnost a ne politička opredijeljenost

- zašto pet pročelnika, zašto ne tri li šest? Smatra se da se ovakvim ustrojem dolazi do učinkovitosti, gdje se unutar upravnih dojela smanjuje broj nadređenih te se dolazi do lakšeg vertikalnog upravljanja; može se u početku desiti da se u pojedinom upravnom odjelu ima samo jedan čovjek, i to se uglavnom odnosi na upravni odjel za društvene djelatnosti; kako više nema Poglavarstva, s ovih pet pročelnika, povećava se učinkovitost gradonačelnikovog kolegija, gdje će svi pročelnici biti dio kolegija, čime se smatra da je dobro da što više ljudi participira u donošenju odluka, jer su pročelnici u pravilu najstručniji ljudi

-  imenovanjem (pet) pročelnika smatra da će Grad dobiti Gradsku upravu koja će biti kadrovski ekipirana i sposobna da na učinkovit način sudjeluje u svim zadaćama i funkcijama koje pred nju stavlja zakon ali i zahtjevi građana;. Gradska uprava će se pojaviti kao partner, koja će zajedno s Gradskim vijećem  i gradonačelnikom, koji će joj biti na čelu, postati mjesto pripreme, izvršenja odluka i aktivnosti koje će početi mijenjati Grad ali i navike samih građana iz svih oblasti života i rada.  

Ivan Andrijić načelno pozdravlja predloženi ustroj, i smatra da bi čak moglo biti i više pročelnika, da se sve stavi u red i da sve počne funkcionirati onako kao to i treba, ali se treba imati u vidu da će se ubrzo raditi rebalans proračuna i ovaj Grad nema novaca. Ono što njega zabrinjava kod ove problematike, jest da li se pročelnici biraju doživotno, i što kada dođe novi gradonačelnik, da li ih on mora zadržati ili ih može promijeniti. Pita se što ako se na natječaj javi netko tko nije iz redova postojećih službenika i bude imao najbolje uvjete, da li će se onda to odbiti, i da li će se onda ući u spor zbog toga, stoga želi ući opreznu u ovu raspravu. Također pita, da li postoji mogućnost da onda netko dobije otkaz, tj. da se ima u planu ukidanje nekih radnih mjesta. Ono što smatra jest da Gradu ne trebaju tri tajnika mjesnih odbora.

Zamjenik gradonačelnika u odgovoru vijećniku I. Andrijiću, odgovara da je javni natječaj jedan institut koji imaju svoju proceduru, i sada zavisi od povjerenstva, tj. od ljudi koji ga provode da su dovoljno pošteni i savjesni da ga provedu u regularnim uvjetima, i da  se zaista izabere onaj koji u tom trenutku pokaže najviše. Zaista postoji realna šansa da netko od sadašnjih zaposlenika a da ne prođe, prema tome postoji i mogućnost da Grad dobije pet novih pročelnika, i to treba otvoreno kazati.

Na to da li je pročelnik doživotno stavljen, odgovara da pročelnik nije dužnosnik već službenik i na njega se odnose isti propisi koje se odnose na sve službenike i namještenike.

Na ovo Vijeće će doći za 2-3 mjeseca doći prijedlog pravilnika o ocjenjivanju službenika i namještenika, a koji će omogućiti, ako se bude striktno provodio, da ako netko uzastopno dobije negativnu ocjenu može dobiti otkaz. Stoga, u principu nekom se ne može dao otkaz ako to nije u skladu s zakonskim odredbama kojima se to pitanje uređuje.

Što se tiče o ideje o elektronskom evidentiranju prisutnosti na poslu, smatra da je to dobra ideja, ali prema njegovim preliminarnim informacija, takav uređaj s softverom, košta cca 40.000,00 kn. Istina ima prostora da se poveća efikasnost rada Uprave, na način da se poveća iskoristivost radnog vremena, kao i da se određene skupine zaposlenika moraju dovesti u red da obavljaju svoje poslove, ali se bez prijema novih ljudi neke stvari neće se moći obavljati.

Također mora naglasiti, a to je ono što će se i osobno zalagati, da Grad mora dobiti jednu osobu koja će prezentirati javnosti Grad.

Ivan Andrijić u replici zamjeniku gradonačelnika, odgovara da u Gradskoj upravi postoji par ljudi, koji su kvalitetni i nose sav teret i nada se da će ti ljudi pobijediti na natječaju, pa ukazuje na mogućnost da oni i ne prođu, pa se pita da li je moguće da se pročelnici imenuju bez natječaja, naglašavajući da on nije pravnik, i da se s tim treba biti oprezan.

Robert Lučić u povredi poslovnika smatra da je vijećnik povrijedio dnevni red jer se ne drži točke dnevnog reda, tj. vijećnik se ne drži teme, jer tema  nije da li s ne može davati otkazi u Gradskoj upravi, nije tema kako će netko raditi, tema je da li mi prihvaćamo Odluku o ustroju upravnih tijela Grada Korčule, a ako je prihvaćamo, onda u redu, a ako je ne prihvaćamo, onda zašto je ne prihvaćamo.

Ivan Andrijić odgovara da kako će prihvatiti prijedlog ustroja ako ne zna ovlasti pročelnika, a u kontekstu istog smatra da se mora imati pročelnika za predpristupne fondove.

Vicko Ivančević smatra da se treba imati na umu doba u kojem živimo, a to konkretno znači da smo u dobu recesije, pa drži da se uskladi samo ono što se po zakonu mora jer nigdje u zakonskoj regulativi ne stoji da moramo imati pet pročelnika, možemo ih imati i manje, dva ili tri. Ništa Gradskom vijeću ne smeta da za godinu dana, kada se promijeni ekonomska situacija i u Korčuli i u Hrvatskoj da se promjeni i broj pročelnika. Također smatra da se treba vidjeti da li postojeća dva pročelnika, koji rade relativno dobro, mogu pokrivati dva nova upravna odjela, da nam se ne bi dogodilo da dobijemo pet novih radnih mjesta. Stoga predlaže sljedeće amandmane.

Prvi se odnosi, da se umjesto pet upravnih odjela formira tri upravna odjela, i to Upravni odjel za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti, Upravni odjel za proračun, financije, gospodarstvo i turizam i Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalnog gospodarstvo i promet.

Drugi se odnosi na članak 17., pa se pita, što se treba zakonski provjeriti, da li se može dva postojeća pročelnika samo imenovati, a u drugoj rečenici čl. 17.  bi riječi: „na određeno vrijeme“ dignuo jer je to zakonom definirani, a ako nije, onda je da se onda  pročelnik uzme na određeno vrijeme.

Treći se odnosi na promjenu postotka u članku 28. i 29. tako da bi se postotak od „20%“ smanjio na „10%“.

Andrija Fabris naglašava, ono što je već kazao, jest to da je svima jasno da se treba reorganizirati Gradska uprava, jedino što po njegovom mišljenju ovdje može bit problem da se kod raspisivanja natječaja dođe u nekakve probleme. Moguće je da se kod raspisivanja, kako se to predviđa u prijedlogu novog ustroja, natječaja za pet pročelnika, da se nitko ne javi…i obveza je na gradonačelniku i zamjeniku da kod raspisivanja natječaja porade na  nekakve okvire (plaća, radno mjesto), da se unaprijed znaju uvjeti. Drugo, što želi naglasiti je članak 17., prema kojem pročelnike imenuje gradonačelnik, i to na neodređeno vrijeme, čime ih on ostavlja i onim koji će doći poslije njega, pa misli da je politički mudro, da kod biranja komisija koje će provoditi natječaja ne budu samo predstavnici jedne političke stranke. Ako mislimo dobro ovom Gradu, a drži da svi tako mislimo, da nam je interes da na pročelnička mjesta dođu stručni ljudi, stoga drži da bi u tijelu koje će odlučivati o prijamu bude više ljudi, iz više stranka, kako tu ne bi bilo problema, da bude na obostrano zadovoljstvo lijevog i desnog „tabora“.

Vjeran Filippi podržava svaki prijedlog ustroja gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika, smatrajući to njihovom ingerencijom, ako drže da će određeni prijedlog dati rezultate. Ono što njega kao vijećnika interesira jest je pitanje proračunske stavke, i pitanje je odakle osigurati potrebna sredstva, za što smatra da je glavni problem cijele ove priče oko novog ustroja. Međutim, mora naglasiti da se ne slaže s pristupom vijećnika Ivančevića jer bi takav pristup bio veoma štetan za Grad Korčulu, pa drži da se treba zadržati pet upravnih odjela. Isto tako, načelno je da se svako pročelničko mjesto popuni natječajem, ali kao neki kompromis može se predložiti da se tri pročelnička mjesta, ako za to postoje zakonske mogućnosti, popune izravno, a da se za dva mjesta objavi natječaj. Ono čime se slaže s prethodnikom jest uvjete natječaja i pitanje bodovanje sastavi jedna stručna komisija, pa čak i neka agencija koju angažira Grad ili jedna širi krug ljudi, ali se mora utvrditi način bodovanja, koji će biti unaprijed poznat, transparentan i objavljen u javnosti, kako bi svako mogao znati koji su uvjeti natječaja. Smatra da je to prijedlog koji ide prema profesionalizaciji Gradske uprave, a ako želimo profesionalnu Gradsku upravu, onda smatra da profesionalci trebaju birati pročelnike a ne političari. Ono čime je zadovoljan jest činjenica da Gradska uprava u proračunu Grada sudjeluje samo sa 7-8%, što je samo malo iznad prosjeka.

Vicko Ivančević u replici objašnjavajući da ga se krivo ne shvati, pojašnjava i da je i on za ovaj prijedlog gradonačelnika, ali s obzirom na ekonomsku situaciju, trebalo bi ju odgoditi za godinu, godinu i pol dana, a u međuvremenu da se uskladi samo ono što se treba sa zakonom, a ako treba, onda je za tri upravna odjela umjesto pet.

Zoran Čumbelić smatra da je ovaj prijedlog novog ustroja nešto najjasnije i najčišće što je ona kao vijećnik do sada dobio u ovom sazivu Vijeća. Smatra da u dosadašnjoj raspravi nitko od vijećnika nije išao prema nekim radikalnim promjenama niti u predloženom ustroju niti u kasnijoj rasčlambi kako upravni odjeli trebaju funkcionirati, a iskristalizirala se jedna modelizacija koja je jasna, a to je da načelno nitko nema protiv predloženog ustroja ništa, a ono što ih svih najviše „škaklje“ to su financijska sredstva koja bi trebala Gradu kako bi upravni odjeli funkcionirali onako kako su predloženi. Naglašava, da ako se vratimo na izbornu kampanju svih stranaka koje participiraju u ovom Vijeću, naznaka i akcent je bio i na modernizaciji i transparentnosti Gradske uprave i njihova rada, i ovo je jedan model koji je u načelu objedinio sva ona predizborna obećanja. Smatra da se s ovakvim predloženim modelom ustroja Gradske uprave uspostavlja se jedna kategorija, koja je davno zaboravljena, a to je odgovornost za ono za što pročelnici, a onda i djelatnici koji će sačinjavati odjele, će imati, a što će bitno povećati efikasnost rada Gradske uprave, i stoga ovaj prijedlog smatra jako dobrim. Predlaže da se u čl. 28. stavku 2. treba napraviti jednu malu korekciju, tako da umjesto riječi „od“ treba biti riječ „za“.

Gordana Curać Depolo i dalje ostaje kod svog prijedlog da u prvom Upravnom odjelu doda 28. točka-da obavlja poslove zastupanja Grada pred sudovima i drugim upravnim tijelima i zajedničke poslove u pravnim pitanjima za sve jedinice lokalne samouprave, također ostaje pri tome da se u Upravnom odjelu za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, točka 23. proširi i na“suradnja s svim relevantnim institucijama na nivou Županije i države“, te u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti dodati točku 14. – suradnja sa srednjim i osnovnim školama u praćenju i provedbi i primjeni različitih projekata, isto tako bi voljela da stoji i suradnja s Zavodom za javno zdravstvo i suradnja s svim udrugama građana na nivou Grada.

Andrija Fabris u replici na izlaganje vijećnika Ćumbelića, naglašava da postoji dilema, ali dilema o i na koju stranu trošak, a to može postojati samo u jednom momentu dok Gradsko vijeće ne odluči da ti Upravni odjeli, odnosno ti pročelnici bit jedan zamašnjak da ovaj Grad ide naprijed. Navodi da je predlagač napisao pod navodnike, da s ovakvom dosadašnjom Upravom ne može povući Grad naprijed onako kako mi to želimo. Bitno je da mi tih pet novih ljudi (pročelnika) izaberemo kvalitetno i da nam oni pomognu da poguramo Grad „naprijed“.

Franica Matić Šain također podržava dani prijedlog novog ustroja Gradske uprave, smatrajući da nije dat „napamet“ već nakon podužeg promišljanja i pomne analize postojećeg stanja. Također i ona ima neke određenje dvojbe i sumnje, ali to nisu nikakvi razlozi za opstrukciju ovog prijedloga. Smatra de je vrlo sveobuhvatno obuhvaćena djelatnost od svakih ovih predloženih odjela, i načelno nema ništa protiv da se nešto i proširi kako je to predložila vijećnica G. C. Depolo.

Gradonačelnik, kao predlagač, ne prihvaća amandmane vijećnika V. Ivančevića, prihvaća ispravak u čl. 28., umjesto „do“ treba staviti riječ „za“, ne prihvaća se dodavanje točke 26. u opisu poslova Upravnog odjela za opće poslove i mjesnu samoupravu (amandman G. C. Depolo), prihvaća prijedlog da se u čl. 14. dodati t. 14- suradnja sa osnovnim i srednjim školama u pripremi i provedbi različitih projekata te prihvaća prijedlog vijećnika R. Lučića da se u čl. 22. briše riječi: „na prijedlog pročelnika“.

Vijećnik Vicko Ivančević odustaje od svojih amandmana.

Andrija Fabris ispred kluba vijećnika HDZ/HSS traži stanku od pet minuta zbog nedoumica oko glasanja o ovoj točki, a vezano za dvije stvari, a to je način provedbe natječaja i financiranje predloženog proširenja Gradske uprave.

Predsjednik Vijeća određuje stanku, koja traje od 23.30 do 23.37 sati.

Andrija Fabris, u ime kluba vijećnika HDZ/HSS, izjavljuje da će vijećnici kluba biti suzdržani kod glasovanja, iz dva razloga. Jedan je da je zbog financijske situacije sve to upitno, i iz drugog razloga što u prijedlogu nema nikakve garancije da neće doći do nepravilnosti kod izbora pročelnika.

Daljnjih sudionik u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu (uz prihvaćene amandmane i korekciju u čl. 28. st. 2).

Prijedlog Odluke o ustrojstvu upravnih odjela Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijali (uz prihvaćena 2. amandman i korekcijuu čl. 28. st. 2.) nije prihvaćen (nije dobio potrebnu većinu, 7 „za“, 1 „protiv“ i 6 suzdržanih).

 

7. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja  

                       Grada Korčule

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule, kako je to predloženo u radnom materijalu, na glasovanje.

Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule, kako je to predloženo u radnom materijalu (Franc Stenek, načelnik Stožera,  Žitomir Lozica, Josip Podbevšek, Vojko Trojan, Sergije Vilović, Marijana Milat i Darko Prižmić,  članovi), usvojen je jednoglasno.

 

8. TOČKA – Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za gospodarstvo i turizam

Vjeran Filippi, kao predlagač, iznosi kraće obrazloženje potrebe osnivanja predloženog savjetodavnog tijela pri Gradsko vijeću, a važnog za razvoj gospodarstva i turizma, a smatra da bi se članovi trebali imenovati konsenzusom.

Franica Matić Šain iznosi stav da je ona za svačiju pomoć, međutim nije joj jasno, jer to nije dovoljno obrazloženo, kakva bi to bila uloga ovog Odbora. Ako se radi o tome da je ono samo savjetodavno tijelo, prema njoj je puno važnije raditi a ne dijeliti savjete. Smatra da je trebalo na bolji način izdefinirati ulogu takvog jednog Odbora, kao što je Odbor za gospodarstvo i turizam, pa prema onom što je do sada čula od prethodnika, smatra da ovo nije dovoljno pripremljeno.

Vjeran Filippi u replici odgovara da se ne slaže s mišljenjem vijećnice Matić, jer smatra da Gradu nije dovoljan rad, potrebni su i savjeti, jer mi vizijiu razvoja našeg Grada nemamo, i u tom mi trebamo savjete, koji Grad Korčulu neće koštati ništa, i ne vidi razloge zbog čega bi se ovaj prijedlog trebao odbiti, osim ako nema netko nekakvih drugih razloga, pa traži da i objasni zašto ovaj prijedlog ne podržava. Ovaj prijedlog, tj. osnivanje ovog Odbora Grad ne košta ništa, pa ako se smatra da je besplatan savjet, beskoristan savjet, onda neka se ovo odbije.

Franica Matić Šain u replici odgovara da ne misli da je besplatan savjet beskoristan, dapače, međutim, kakva bi to bila ta savjetodavna uloga, kome, kako, na koji bi način to funkcioniralo, misli da je to trebalo biti predloženo u danom prijedlogu. Naglašava da joj nije jasna koncepcija onog što se predlaže.

Zoran Čumbelić smatra da bi predsjednik ovog Odbora trebao biti netko iz Gradskog vijeća, i eventualno još jedan ili dva člana iz reda vijećnika, a ostali suradnici izvan reda vijećnika. Smatra da bi trebalo definirati, osim savjetodavne uloge, i jednu sponu Odbora spram Vijeća i jednu sponu spram gradonačelnika, pa bi u tom smislu trebalo proširiti prijedlog za osnivanje Odbora.

Gordana Curać Depolo podržava prijedlog vijećnika Čumbelića, ali je zanima zašto se predlaže 7 članova, kad ostali odbori imaju 5 članova, jer smatra da je ukupni broj članova od 5, sasvim dovoljan broj članova tog Odbora.

Vjeran Fillipi odgovara da je cilj da se okupi što više „besplatne pameti“, pa je iz toga razloga predloženo da Odbor broji 7 a ne 5 članova, kako imaju neki drugi odbori Gradskog vijeća.

Andrija Fabris podržava osnivanje ovog Odbora, kao i ostala dva, koja su na dnevnom redu, a smatra da bi predsjednik Gradskog odbora udruženja obrtnika Korčula, trebao biti po položaju, član ovog Odbora, jer su obrtnici najveći poslodavci u Gradu Korčuli.

Daljnjih sudionik u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za gospodarstvo i turizam, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu (s svojim prijedlogom izmjene točke 3. koja glasi: „Članove Odbora imenovat će Gradsko vijeće posebnim rješenjem“).

Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za gospodarstvo i turizam, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijali (uz izmjenu točke 3.)  usvojen  je jednoglasno (13 „za“, 1 suzdržan).

 

9. TOČKA – Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za prostorno uređenje i promet

Vjeran Filippi, kao predlagač, iznosi jedno kraće obrazloženje potrebe osnivanja predloženog Odbora.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za prostorno uređenje i promet, kako je to predloženo u radnom materijalu (s svojim prijedlogom izmjene točke 3. koja glasi: „Članove Odbora imenovat će Gradsko vijeće posebnim rješenjem“), na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za prostorno uređenje i promet, kako je to predloženo u radnom materijalu (uz izmjenu točke 3.), usvojen je jednoglasno.

 

10. TOČKA – Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za materijalnu i nematerijalnu  

                         kulturnu baštinu Grada Korčule

Lovro Krstulović, kao predlagač, iznosi jedno kraće obrazloženje potrebe osnivanja predloženog Odbora.

Vedran Leleković podržava predloženo, ali traži isto tako od predsjednika Vijeća da odgovori što raditi s problem koji se ima u staroj gradskoj jezgri (klima uređaji i dr.) i kakav stav ima gđa Bača (Konzervatorski odjel u Dubrovniku) po tom pitanju.

Predsjednik Vijeća odgovara da s dotičnom gospođom o problemima vanjskih jedinica klima uređaja u gradu Korčuli nije razgovarao, ali iskazuje svoj osobni stav, a taj je da svako postavlja klima uređaje kako tko hoće, a postoji mogućnost sakrivanja vanjskih jedinica, pa se nada da će ovaj Odbor kroz svoj rad uspjeti donijeti neka pravila kako vanjske jedinice klima uređaja mogu postaviti. Što se tiče konkretnog rješenja o uklanjaju  komina uz zgradu MP d.d., istog je donijela gđa Maja Nodali, ali je potpisan od strane gđe Bače.

Tino Andrijić podržava isto tako prijedlog za osnivanje Odbora. Navodi da je Gradsko vijeće, prije šest-sedam godina osnovalo Odbor za zaštitu Moreške, gdje je on ispred Gradskog vijeća postao član, dok svi ostali nisu bili vijećnici, i taj je Odbor radio pet-šest godina, do proglašenja Korčulanske viteške igre Moreška kulturnim dobrom, nakon čega se taj Odbor više nije sazivao, pa se pita, s obzirom da se osniva novi Odbor slične nadležnosti, da li je potrebno posebnom odlukom Odbor za zaštitu Moreške rasformirati.

Gradonačelnik odgovara da je taj Odbor formiran sa zadaćom, i ako se je ta zadaća ispunila, Odbor više ne mora funkcionirati, a ako bude potrebno isti će se ukinuti, ali nema zapreke da i pored tog Odbora postoji i predloženi Odbor za materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu.

Tino Andrijić odgovara da zadaća u svezi zaštite Moreške nije završena, stoga apelira na gradonačelnika ili predsjednika Vijeća da potakne nastavak rada tog Odbora, koji se nije sastajao više od dvije godine, a vidimo da zadaća na zaštiti Korčulanske viteške igre Moreška nije završena, jer tu ima još posla.

Vjeran Filippi  isto tako podržava osnivanje predloženog Odbora, kao još jedan dodatni korak u senzibiliranju, prije svega Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i svih građana Korčule prema vrijednostima koje nasljeđujemo, ali nažalost prema kojima u ovom trenutku ne postupamo onako kako zavrjeđuju. Uvjeren je da će postojati vrlo dobra suradnja ovog Odbora i odbora za gospodarstvo i turizam i uvjeren je da će rezultata toga biti i prijedlog Gradskom vijeću odnosno Gradskom poglavarstvu da se u najkraćem roku donese plan urbane opremljenosti izgleda svih lokala i kuća unutar stare gradske jezgre.

Vicko Ivančević predlaže amandman da se ukupni broj članova Odbora, u točki 2. prijedloga Zaključka, promijeni na 7 umjesto 5, što vijećnik L. Krstulović, kao predlagač, prihvaća.

Daljnjih sudionik u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu (s svojim prijedlogom izmjene točke 3. koja glasi: „Članove Odbora imenovat će Gradsko vijeće posebnim rješenjem“ i prihvaćenim amandmanom).

Prijedlog Zaključka o osnivanju Odbora za materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijali (uz izmjenu točke 3. i prihvaćeni amandman)  usvojen  je jednoglasno..

 

Završeno u 24.00 sati.

PREDSJEDNIK
GRADSKOG VIJEĆA
Lovro Krstulović, dr. stom.

0 rating, 0 votes0 rating, 0 votes (0 bodova, 0 glasova)
Morate biti regstrirani da biste mogli ocijeniti ovaj tekst.
Loading ... Loading ...

Ostavite svoj komentar!

Morate biti prijavljeni da biste komentirali.