Centar za kulturu Korčula sudjeluje u projektu Digitalizacija

U zagrebačkom muzeju Mimara 08.07.2013. održano je svečano potpisivanje ugovora projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača. Od jeseni će stanovnici 27 gradova diljem Hrvatske uživati u tehnički opremljenim dvoranama i kulturno vrijednim filmskim sadržajima. Jedan od tih gradova je i Korčula!

U zagrebačkom Muzeju Mimara 08.07.2013.  održana je konferencija za medije povodom Javnog potpisivanja ugovora projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača. Na konferenciji za medije prisustvovali su ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar i voditeljica projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača Tina Hajon te 30-ak predstavnika gradskih uprava i kinoprikazivača iz svih dijelova Hrvatske. Među predstavnicima kinoprikazivača bila je i Lana Filippi Brkić, ravnateljica Centra za kulturu Korčula.

Digitalizacija nezavisnih kinoprikazivača dio je Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva 2010. – 2014. i strateški projekt koji su zajednički pokrenuli Hrvatski audiovizualni centarMinistarstvo kulture uz podršku lokalnih gradskih uprava s ciljem osnaživanja nezavisnih kinoprikazivača, povećanja gledanosti europskih, hrvatskih i nezavisnih svjetskih naslova u kinima te obogaćivanja raznolikosti kulturalne ponude u gradovima i malim sredinama.

Konferenciju za medije otvorila je ministrica kulture Andrea Zlatar ViolićNalazimo se u konačnoj fazi realizacije projekta na kojem se radi dvije godine: projekta stvaranja neovisne nacionalne mreže art-kina. U prvome krugu digitalizacije tehnički ćemo opremiti 28 kina18 županija27 gradova. Riječ je o projektu koji osim tehničkog može imati sasvim emotivni kontekst – svi volimo pogledati dobar film, ali u svojim mjestima možda nemamo kino u kojem u njemu možemo uživati. Kino je mjesto sazrijevanja i upoznavanja svijeta s jedne i druge strane ekrana. Kino je mjesto okupljanja grada i mi ga vraćamo u tome pravcu.

Ministrica Zlatar Violić nastavila je: Javnim natječajem za opremanje kinodvorana postigli smo tri cilja. Uspjeli smo financijski pomoći gradovima i lokalnim upravama da uspostave kulturnu ponudu na razini koju njihova sredina i zaslužuje. Drugo, zajedničkom nabavom i jedinstvenim natječajem troškove smo ukupno smanjili za trećinu nominalne cijene te tako uštedjeli dovoljno sredstava za novih sedam ili osam digitalnih sustava, koji će biti aktualni na sljedećem natječaju. I ono što je najvažnije, u ovaj smo projekt krenuli istovremeno i zajedno, čime smo pokazali da pripadamo jedinstvenoj mreži, a to je mreža koja se zasniva na ideju da svatko ima kino u svome mjestu.

„Radi se o projektu kakav u Hrvatskoj još nije bio proveden. Ovi ugovori nisu rađeni po špranci – oni postavljaju neke programske uvjete i omogućuju nam da uđemo u budućnost kakvu smo sami kreirali. Zato vam svima zahvaljujem što ste pokazali odlučnost i strast za posao koji radite te velikoj brizi i ljubavi ne samo prema kinu, nego i prema svima onima koji će postati ovisnici o dobrim filmovima,” zaključila je ministrica Zlatar Violić.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar osvrnuo se na kontekst digitalizacije u okviru Nacionalnog plana za razvoj audiovizualne industrije. Prije dvije godine Hrvatski audiovizualni centar promovirao je Nacionalni program razvoja hrvatske audiovizualne industrije. Sjećate li se našeg tadašnjeg slogana? Glasio je: “Popravimo Hrvatskoj sliku i ton!” Ovaj tehnološki poklič nije bio doslovan. Naprotiv, bio je namjerno šaljiv. Slika i ton koju smo tada kanili mijenjati nisu bili tehničke, nego u prvom redu kreativne, finacijske i ustrojstvene naravi. Danas slogan stoji najdoslovnije: Popravljamo Hrvatskoj sliku i ton!

Ovim projektom obuhvaćeno je 28 od ukupno 43 nezavisna kina u Hrvatskoj, a tehničko opremanje njihovih dvorana trebalo bi završiti na jesen ove godine.