Statut Grada Korčule (2018)

KLASA: 012-03/18-01/01 URBROJ: 2138/01-01-18-2 Korčula, 13. travnja 2018. Na temelju članka 8. i članka 35. stavka 1. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/16-ispravak i 123/17) …

KLASA: 012-03/18-01/01
URBROJ: 2138/01-01-18-2
Korčula, 13. travnja 2018.

Na temelju članka 8. i članka 35. stavka 1. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/16-ispravak i 123/17) te članka 61. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Korčule („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 7/09, 8/11, 3/13, 4/13-pročišćeni tekst i 1/16), Gradsko vijeće Grada Korčule je na 8. sjednici održanoj dana 13. travnja 2018. godine donijelo

 S T A T U T

GRADA KORČULE



I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Statutom, sukladno zakonu, uređuju obilježja Grada Korčule, javna priznanja, samoupravni djelokrug, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Grada Korčule, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma o pitanjima iz djelokruga lokalne samouprave, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, osnove ustroja upravnih tijela Grada Korčule, oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Korčule.
(2) Riječi i pojmovi u ovom Statutu koje imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedene.

  Članak 2.

(1) Grad Korčula je jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća područja grada Korčule i naselja Žrnovo, Račišće, Pupnat i Čara.
(2) Granice Grada Korčule kao i područja naselja na području Grada Korčule mogu se mijenjati na način i po postupku sukladno zakonu i ovom Statutu.

Članak 3.

(1) Granice Grada Korčule su utvrđene zakonom, tj. u područje Grada spadaju područja katastarskih općina Korčula, Žrnovo, Pupnat, Račišće i Čara.
(2) Nove katastarske općine na području Grada Korčule mogu se ustrojiti sukladno zakonu.

Članak 4.

Grad Korčula je pravna osoba.

Članak 5.

Sjedište Grada Korčule je u Korčuli, Trg Antuna i Stjepana Radića 1.

Članak 6.

(1) Grad Korčula (u nastavku teksta: Grad) ima svoj grb i zastavu.
(2) Grb Grada je grb u obliku poluokruglog štita. Štit je plave boje s bijelim (srebrnim) stiliziranim kulama: kompozicija ulaza u grad – kula Revelin sa stubištem, a sa strane kule Kanavelić i Zakerjan. Na stubištu ispred gradskih vrata stoji sv. Marko u žutoj (zlatnoj) boji, uzdignutom desnicom blagoslivlja, a ljevicom drži na prsima knjigu Evanđelja.
(3) Omjer širine i dužine grba je 4,2 : 5.
(4) Zastava Grada je plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
(5) Grb je u dužini zastave u omjeru 1 : 5.
(6) Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.
(7) Gradsko vijeće Grada (u nastavku tekstu: Gradsko vijeće) posebnom odlukom utvrđuje način i zaštitu uporabe grba, odnosno zastave, tj. utvrđuje mjerila na temelju kojih gradonačelnik Grada (u nastavku teksta: gradonačelnik) može odobriti uporabu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa Grada.

Članak 7.

(1) Grad ima pečat.
(2) Pečat ima oblik i sadržaj utvrđen posebnim propisima.
(3) Tijela Grada mogu rabiti grb Grada u sadržaju natpisne ploče, u zaglavlju akta i u sadržaju pečata sukladno posebnim propisima.

Članak 8.

(1) Grad ima svoj blagdan – Dan Grada Korčule.
(2) Dan Grada Korčule je 29. srpnja – blagdan sv. Todora, suzaštitnik grada Korčule.

Članak 9.

(1) Gradsko vijeće može pojedinu osobu koja je zaslužna za Grad proglasiti počasnim građaninom.
(2) Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište, odnosno boravište, na području Grada.
(3) Počašću se ne stječu posebna prava, odnosno obveze i može se opozvati ako se počastvovani pokaže nedostojnim takve počasti.

Članak 10.

(1) Osim proglašenja počasnim građaninom, javna priznanja Grada su:
– nagrada za životno djelo,
– osobna godišnja nagrada,
– kolektivna godišnja nagrada.
(2) Javna priznanja iz stavka 1. dodjeljuju se odlukom Gradskog vijeća.

Članak 11.

Osim javnih priznanja iz članka 10. ovog Statuta, Gradsko vijeće i/ili gradonačelnik, mogu dodjeljivati druga javna priznanja u obliku novčane nagrade, plakete, spomenice, zahvalnice ili priznanja.

Članak 12.

Posebnom odlukom Gradskog vijeća, a u skladu s ovim Statutom, podrobnije će se propisati kriteriji dodjele javnih priznanja, postupak dodjele te oblik i sadržaj javnih priznanja.

Članak 13.

Grad surađuje sa svojim građanima koji žive u inozemstvu i kroz suradnju s njihovim organizacijama i udrugama skrbi se o ostvarivanju i zaštiti njihovih interesa u domovini te njeguje i stalno unapređuje te odnose.

Članak 14.

(1) Grad u postupku pripremanja i donošenja općih akata na razini Dubrovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: Županija) te zakona i drugih propisa na razini Republike Hrvatske, a koji se neposredno tiču Grada, daje inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnom tijelu.
(2) Inicijative, mišljenja i prijedloge iz prethodnog stavka u ime Grada mogu podnositi, Gradsko vijeće ili gradonačelnik, neposredno nadležnom tijelu i posredno putem članova Županijske skupštine i zastupnika u Hrvatskom saboru.

II. SURADNJA GRADA I DRUGIH JEDINICA LOKALNE
I REGIONALNE SAMOUPRAVE


Članak 15.

Radi ostvarivanja zajedničkih interesa, Grad može s drugim jedinicama lokalne samouprave, odnosno regionalne samouprave uspostaviti međusobnu suradnju na unapređenju gospodarskog, odnosno društvenog razvitka svojih zajednica te s njima osnivati odgovarajuće udruge.

Članak 16.

Grad može pod uvjetima utvrđenim zakonom surađivati s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država kada je to u interesu gospodarskog, odnosno društvenog razvitka Grada i prijateljske suradnje u okviru vanjske politike Republike Hrvatske, o čemu odluku donosi Gradsko vijeće.

III. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA


Članak 17.

(1) Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:
– uređenje naselja i stanovanja,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– brigu o djeci,
– socijalnu skrb,
– primarnu zdravstvenu zaštitu,
– odgoj i osnovno obrazovanje,
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
– zaštitu potrošača,
– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
– protupožarnu i civilnu zaštitu,
– promet na svom području,
– te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
(2) Posebnim zakonima kojima će se urediti pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovog članka odredit će se poslovi koje je Grad dužan organizirati kao i poslovi koje će Grad obavljati ako osigura uvjete za njihovo obavljanje.
(3) Način organiziranja poslova iz stavka 2. ovog članka i uvjeti za njihovo obavljanje uredit će se posebnim odlukama Gradskog vijeća sukladno zakonu.

Članak 18.

(1) Grad može, sukladno Statutu Županije i ovim Statutom, pojedine poslove iz članka 17. ovog Statuta prenijeti na Županiju, odnosno na mjesnu samoupravu, ako ocijeni da je to učinkovitije.
(2) Grad može obavljanje pojedinih poslova iz članka 17. ovog Statuta organizirati zajedno s drugim gradovima i općinama.
(3) Odluku o prenošenju poslova, uvjetima, mjerilima, visini sredstava i nadzoru izvršenja povjerenih poslova iz stavka 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće.
(4) Za obavljanje poslova u suglasju sa stavkom 2. ovog članka, Grad i drugi gradovi, odnosno općine mogu osnovati zajedničko tijelo, zajedničko trgovačko društvo, ustanovu i organizirati obavljanje poslova sukladno zakonu.
(5) Sporazum o zajedničkom organiziranju poslova iz stavka 2. ovog članka sklapa se na temelju odluke Gradskog vijeća.
Članak 19.
(1) Gradsko vijeće može tražiti od Županijske skupštine da Gradu, uz suglasnost središnjeg tijela uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije na području Grada, ako Grad može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.
(2) Postupak iz stavka 1. ovog članka Grad može pokrenuti i zajedno s drugim gradovima odnosno općinama.

Članak 20.

(1) Grad može sukladno zakonu obavljati i određene poslove državne uprave.
(2) Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela Grada podmiruju se iz državnog proračuna.

Članak 21.

(1) Grad u okviru samoupravnog djelokruga:
– raspolaže, upravlja i koristi imovinu u vlasništvu Grada,
– promiče društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti i poštivanja prirodnih i prostornih mogućnosti,
– vodi brigu o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa,
– osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom i unapređenju i zaštiti prirodnog okoliša,
– obavlja poslove u svezi s poticanjem poduzetničkih aktivnosti i korištenja prostora u vlasništvu Grada,
– osigurava uvjete za održivi razvitak komunalnih djelatnosti,
– vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja i komunalnim objektima,
– organizira obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti,
– osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih, socijalnih
i drugih interesa i potreba stanovništva,
– obavlja razrez i naplatu prihoda koji pripadaju Gradu,
– potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i obavlja poslove socijalne skrbi,
– potiče aktivnost udruga građana,
– promiče očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa,
– osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu,
– osigurava uvjete za zaštitu potrošača,
– donosi proračun Grada,
– obavlja redarstvene poslove radi očuvanja komunalnog reda,
– obavlja i uređuje druge poslove koji su u neposrednoj vezi s interesima Grada za njezin gospodarski, društveni i socijalni napredak.
(2) Poslovi iz stavka 1.ovog članka podrobnije se uređuju aktima u okviru djelokruga tijela Grada, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

IV. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU,
PRAVO GRAĐANSKE INICIJATIVE, PREDSTAVKE I PRITUŽBE

1. Neposredno sudjelovanje u odlučivanju

Članak 22.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem (lokalnog i savjetodavnog) referenduma i mjesnog zbora građana sukladno zakonu i ovim Statutom.

Referendum


Članak 23.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja:
– o prijedlogu o promjeni Statuta Grada,
– o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća,
– o prijedlogu za promjenu područja Grada,
– o opozivu gradonačelnika i njegova zamjenika koji je izabran zajedno s njime,
– kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.

Članak 24.

Referendum raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog:
– najmanje jedne trećine članova Gradskog vijeća, ako ovim Statutom u određenom slučaju nije drukčije određeno,
– gradonačelnika,
– 20% ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada,
– većine vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara na području Grada.

Članak 25.

(1) Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova Gradskog vijeća, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio gradonačelnik te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora i gradskih kotara, Gradsko vijeće dužno se je izjasniti o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga.
(2) Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u Gradu, predsjednik Gradskog vijeće dužan je dostaviti zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u Gradu i je li referendumsko pitanje sukladno zakonu te odluku o utvrđenom dostaviti Gradskom vijeću. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, Gradsko vijeće raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke. Protiv odluke središnjeg tijela državne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dozvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog za raspisivanje referenduma treba sadržavati podatke o podnositelju prijedloga (ime i prezime i potpis ovlaštene osobe), prijedlog referendumskog pitanja o kojem bi birači trebali odlučivati te obrazloženje prijedloga za raspisivanje referenduma, ako ovim Statutom u određenom slučaju nije drukčije određeno.
(4) Ako je prijedlog podnijelo vijeće mjesnog odbora ili gradsko kotara, tj. većina vijeća mjesnih odbora i gradskih kotara, prijedlog se podnosi u obliku zapisnika sa sjednice vijeća ili posebne odluke svakog vijeće iz koje je razvidan sadržaj prijedloga, uključujući referendumsko pitanje i obrazloženje, za raspisivanje referenduma, potpisanim od ovlaštene osobe.
(5) Kada prijedlog podnosi (najmanje) 20% od ukupnog broja birača Grada, takav se prijedlog podnosi sukladno odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje provedba referenduma, a odnosi se na izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.

Članak 26.

(1) Gradsko vijeće može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga, na prijedlog ovlaštenih osoba iz članka 24. ovog Statuta.
(2) Na postupak raspisivanja savjetodavnog referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 25. te članaka 28. do 33. ovog Statuta.

Članak 27.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području Grada i upisani su u popis birača.

Članak 28.

(1) Odluka o raspisivanju referenduma sadrži:
– naziv tijela koje raspisuje referendum,
– područje za koje se raspisuje referendum,
– naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem, odnosno o kojima će birači odlučivati na referendumu,
– obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje referendum,
– referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem će se birači odlučivati,
– dan održavanja referenduma.
(2) Odluka o raspisivanju referenduma objavljuje se u službenom glasilu Grada, web stranicama Grada, dnevnom tisku, oglasnim pločama mjesnih odbora i gradskih kotara, i prema mogućnostima drugim lokalnim sredstvima priopćavanja.

Članak 29.

(1) Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.
(2) Dan objave odluke o raspisivanju referenduma, od kojeg će se računati rokovi iz stavka 1. ovog članka, smatrat će se dan objave u dnevnom tisku.

Članak 30.

(1) Na referendumu birači odlučuju neposredno tajnim glasovanjem.
(2) Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada, ako ovim Statutom u određenom slučaju nije drukčije određeno.

Članak 31.

(1) Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.
(2) Tijela Grada ne mogu donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci iz stavka 1. ovog članka, prije prestanka roka od godine dana od dana održavanja referenduma, ukoliko se ne radi o savjetodavnom referendumu kada takvo ograničenje ne postoji.
(3) O istom pitanju, odnosno pitanjima ne može se ponovno raspisati referendum prije proteka roka od šest mjeseci od dana održanog referenduma, ukoliko se ne radi o savjetodavnom referendumu kada takvo ograničenje ne postoji.

Članak 32.

(1) Gradsko vijeće će, u pravilu, kada donese odluku o raspisivanju referenduma, donijeti i odluku o imenovanju članova povjerenstva za provedbu referenduma, a najkasnije u roku od 12 dana prije održavanja referenduma.
(2) Naknade tijelima za provedbu referenduma utvrđuje gradonačelnik posebnom odlukom.

Članak 33.

Na postupak provođenja referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma.

Mjesni zborovi građana


Članak 34.

(1) Mjesni zborovi građana sazivaju se zbog izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima od lokalnog značenja, raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značaja.
(2) Mjesni zborovi građana sazivaju se za dio područja mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara koji čini zasebnu cjelinu odvojenu od drugih dijelova naselja (dio naselja, stambeni blok i sl.), a mogu se sazivati za cjelokupno područje mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara ukoliko broj upisanih birača za taj mjesni odbor, odnosno gradski kotar ne prelazi 2.000 birača.
(3) Odluka donijeta na mjesnom zboru građana obvezatna je za mjesni odbor, odnosno gradski kotar, ali ne obvezuje Gradsko vijeće.

Članak 35.

(1) Mjesne zborove građana saziva vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara svojom odlukom.
(2) Odluka o sazivanju mjesnog zbora građana obvezno se objavljuje isticanjem odluke na oglasnoj ploči mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara na kojoj se sukladno mjesnim prilikama uobičajeno ističu različite objave, a može se objaviti i na drugi prikladan način (lokalni radio, dnevni tisak, web stranice Grada i dr.).
(3) Odluka o sazivanju mjesnog zbora građana mora se oglasiti na oglasnoj ploči najmanje pet dana prije održavanja mjesnog zbora građana.
(4) Odluka o sazivanju mjesnog zbora građana mora sadržavati naziv sazivača, naznaku područja mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara za koje se saziva mjesni zbor građana, vrijeme i prostor održavanja zbora te prijedlog dnevnog reda.
(5) Ukoliko je za raspravu na mjesnom zboru građana nužno upoznavanje građana s prijedlogom nekog akta, sazivač zbora je dužan od dana objave do dana održavanja zbora omogućiti građanima uvid u pisani materijal, određujući mjesto i vrijeme uvida, a što mora biti naznačeno u odluci o sazivanju mjesnog zbora građana.

Članak 36.

(1) Mjesni zbor građana može se održati i pravovaljano odlučivati ako je uredno sazvan sukladno članku 35. ovog Statuta i ako je zboru nazočno najmanje 10% birača upisanih u popis birača (kvorum) koji se odnosi na područje za koje se provodi mjesni zbor građana.
(2) Ukoliko se tijekom trajanja mjesnog zbora građana utvrdi da kvoruma više nema, zbor se prekida, a o nastavku zbora vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara donosi posebnu odluku u roku od 30 dana od dana prekinutog zbora, s tim da se objavljuje samo odluka o određivanju (novog) vremena i mjesta održavanja nastavka mjesnog zbora, ali najmanje tri dana prije održavanja nastavka mjesnog zbora građana.

Članak 37.

(1) Mjesni zbor građana odluke donosi većinom glasova nazočnih građana.
(2) Odluke se na mjesnom zboru građana donose javnim glasovanjem, osim ako se na zboru većinom glasova nazočnih građana ne donese odluka o tajnom izjašnjavanju.
(3) U slučaju tajnog izjašnjavanja, mjesni zbor građana određuje posebno povjerenstvo od tri člana koje će provesti i utvrditi rezultat tajnog izjašnjavanja.

Članak 38.

Mjesni zbor građana vodi, tj. predsjedava mu predsjednik vijeća mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara ili član vijeća kojeg za to odredi vijeće, kao predsjedatelj zbora.

Članak 39.

(1) Ako nakon 15 minuta nakon zakazanog početka mjesnog zbora građana nije nazočan potreban broj građana (kvorum) zbor se raspušta, tj. predsjedatelj zbora utvrđuje činjenicu nepostojanja kvoruma i donosi odluku o neodržavanju zbora zbog nedostatka kvoruma, o čemu predsjedatelj sastavlja zabilješku za potrebe arhiva mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara.
(2) Ako do zakazanog početka mjesnog zbora građana, a najkasnije 15 minuta nakon zakazanog početka, ovlaštena osoba iz članka 38. ovog Statuta ne bude nazočna početku zbora ili odbije vođenje zbora, mjesni zbor građana se ne može održati, tj. smatra se raspuštenim.
(3) U slučaju da ne dođe do održavanja mjesnog zbora građana iz razloga što na početku zbora nije nazočan potreban broj građana (kvorum) ili nema ovlaštene osobe za predsjedanje zborom, vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara je dužno zakazati novi zbor u roku od 30 dana od dana neodržanog zbora, s tim da se objavljuje samo odluka o određivanju (novog) vremena i mjesta održavanja zbora, ali najmanje tri dana prije održavanja (novog) mjesnog zbora građana.
(4) Ako i nakon drugog zakazivanja mjesnog zbora građana isti ne bude održan iz razloga što nije bilo kvoruma, vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara nije u obvezi (ponovno) zakazivati novi zbor po istom pitanju.
(5) Ako je do neodržavanja mjesnog zbora građana i po drugi put došlo zbog nenazočnosti ovlaštene osobe za predsjedanje zboru ili odbijanja vođenja zbora od strane ovlaštene osobe, vijeće mjesnog odbora je dužno zakazati (novi) mjesni zbor u primjerenom roku, ali ne dužem od 30 dana od dana neodržanog zbora građana.

Članak 40.

(1) O mjesnom zboru građana vodi se zapisnik kojeg vodi zapisničar, koji na prijedlog predsjedatelja zbora, određuje zbor građana.
(2) Zapisnik potpisuje predsjedatelj zbora građana, zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika, koje na prijedlog predsjedatelja određuje zbor. Ukoliko zbor ne odredi dva ovjerovitelja zapisnika jer nitko od nazočnih građana ne želi prihvatiti tu obvezu, zapisnik potpisuje samo predsjedatelj i zapisničar.
(3) Zapisnik se mora izraditi u roku od tri dana od dana održavanja mjesnog zbora građana i staviti ga u nacrtu predsjedatelju i ovjeroviteljima (ukoliko ih ima) na uvid i ovjeru.
(4) Ukoliko ovjerovitelji odbiju ovjeriti zapisnik zbog valjanih razloga, predsjedatelj odlučuje o izmjeni odnosno doradi zapisnika po primjedbama ovjerovitelja. Ukoliko predsjedatelj smatra da za odbijanje potpisivanje od strane ovjerovitelja nema valjanog razloga ili što smatra da su traženja neprihvatljiva, o čemu je dužan sačiniti zabilješku koja čini sastavni dio zapisnika, potpisuje zapisnik zajedno s zapisničarom, i on kao takav postaje službeni dokument.
(5) Ovjerovitelji imaju pravo u slučaju da odbiju ovjeriti zapisnik, pismeno se očitovati o svojim razlozima zbog kojih ne žele ovjeriti zapisnik, koji čini sastavni dio zapisnika, ali najkasnije u roku od sedam dana od dana dostave nacrta zapisnika na ovjeru.
(6) Zapisnik sadrži: podatke o mjestu i vremenu održavanja mjesnog zbora građana, dnevnom redu, broju nazočnih građana (početni kvorum), bitne navode (primjedbe, prijedloge, mišljenje) izlaganja sudionika zbora, vrijeme početka i završetka zbora, ime i prezime osobe predsjedatelja, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika te potpis predsjedatelja, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika (ukoliko ih ima).

Članak 41.

(1) Mjesne zborove građana može sazvati i Gradsko vijeće zbog traženja mišljenja od zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada, radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značaja za Grad, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom.
(2) Mišljenje dobiveno od mjesnih zborova građana ne obvezuje Gradsko vijeće.
(3) Mjesnom zboru građana koje sazove Gradsko vijeće predsjedava predsjednik Gradskog vijeća ili osoba koju on ovlasti iz reda vijećnika.
(4) Mjesnom zboru građana koje sazove Gradsko vijeće u pravilu nazočuju predsjednik ili potpredsjednik Gradskog vijeća, gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika, predsjednik ili potpredsjednik mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara te po potrebi stručne osobe iz upravnih tijela Grada koje odredi predsjednik Gradskog vijeća.
(5) Odluka o sazivanju mjesnog zbora građana donosi se i objavljuje sukladno članku 35. ovog Statuta.
(6) Na održavanje i vođenje mjesnog zbora građana kojeg sazove Gradsko vijeće odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Statuta koje se odnose na mjesne zborove građana koje saziva vijeće mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara, ukoliko ovim Statutom u određenom slučaju nije drukčije određeno.
(7) Ako se mjesni zbor građana ne održi zbog nedostatka kvoruma ili se zbor prekine zbog nedostatka kvoruma ili nema ovlaštene osobe za predsjedanje ili ista odbije predsjedati zboru građana, predsjednik Gradskog vijeća je ovlašten ponovno sazvati novi zbor, odnosno nastavak zbora, uz obvezu da objavi svoju odluku o određivanju novog vremena i mjesta održavanja (novog) zbora, odnosno nastavka, najmanje tri dana prije održavanja mjesnog zbora građana.
(8) Ako se mjesni zbor građana ponovno ne održi jer nije bilo kvoruma, mjesni zbor građana se više ne mora sazivati.
(9) Ako se mjesni zbor građana ne održi jer nije bilo ovlaštene osobe za predsjedanje, predsjednik Gradskog vijeća će sazvati ponovno zbor i poduzeti mjere da se osigura predsjedanje zboru.

2. Pravo građanske inicijative, predstavke i pritužbe


Članak 42.

(1) Građani imaju pravo Gradskom vijeću predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga.
(2) O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka Gradsko vijeće mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada te dati odgovor podnositelju najkasnije u roku od tri mjeseca od dostave urednog, tj. važećeg prijedloga.
(3) Prijedlog iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati potpuni i razumljiv tekst građanske inicijative te mora sadržavati ime i prezime i adresu prijavljenog prebivališta, odnosno boravišta te potpis.
(4) Popis građana koji svojim potpisom podržavaju prijedlog iz stavka 2. ovog članka mora sadržavati osobne podatke građana propisane odredbama zakona kojim se uređuje referendum i drugi oblici osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave (izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma), u protivnom takva se inicijativa neće smatrati uredna te se po istoj neće postupati u smislu stavka 2. ovog članka.
(5) Ako inicijativa, tj. prijedlog ne sadrži podatke iz stavka 3., odnosno stavka 4. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će u roku od osam dana zatražiti od podnositelja prijedloga uređenje prijedloga u smislu stavka 3., odnosno stavka 4. ovog članka, određujući mu rok za uređenje prijedloga koji ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana. Ako predlagatelj u danom roku ne uredi svoj prijedlog, po istom se neće dalje postupati sve dok se prijedlog ne uredi.

Članak 43.

(1) Svaki građanin, odnosno pravna osoba ima pravo podnositi predstavke i pritužbe na rad tijela Grada kao i na rad upravnih tijela Grada te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju zbog ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.
(2) Predstavke, odnosno pritužbe mogu podnositi građani koji imaju biračko pravo.
(3) Predstavka, odnosno pritužba mora biti razumljiva, potpisana te sadržavati osobne podatke propisane odredbama zakona kojim se uređuje referendum i drugi oblici osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave (predstavke građana), a za pravne osobe, naziv i adresa pravne osobe, ime i prezime i potpis ovlaštene osobe i ovjerena službenim pečatom, u protivnom takva predstavka, odnosno pritužba smatrat će se neuredna, i po njoj se neće postupati.
(4) Predstavka, odnosno pritužba se podnosi pismeno, ili usmenim izjavljivanjem na zapisnik, ili upisom u knjigu pritužbi.
(5) Na uredne podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela Grada, odnosno upravnog tijela Grada kome je isto upućeno ili je u nadležnosti tog tijela, dužan je građanima odnosno pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne predstavke, odnosno pritužbe.

V. TIJELA GRADA


 Članak 44.

Tijela Grada su:
– Gradsko vijeće,
– gradonačelnik.

Članak 45.

Ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada podijeljene su između Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada, sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

1. Gradsko vijeće

Položaj i nadležnost Gradskog vijeća


Članak 46.

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

Članak 47.

Gradsko vijeće:
1. donosi Statut, odnosno njegove izmjene i/ili dopune,
2. donosi opće akte kojima uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada sukladno zakonu,
3. donosi odluku o Gradskim porezima,
4. donosi proračun Grada, odnosno njegove izmjene i/ili dopune,
5. donosi odluku o privremenom financiranju,
6. donosi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada,
7. donosi odluku o izvršenju proračuna Grada,
8. odlučuje o kreditnom zaduživanju Grada,
9. osniva radna tijela, bira i razrješava članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisima ili ovim Statutom,
10. osniva, bira, odnosno razrješava članove posebnih tijela prema posebnim propisima kad je to stavljeno u nadležnost predstavničkom tijelu,
11. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Grada,
12. donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i namještenika i načinu provođenja ocjenjivanja,
13. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad te odlučuje o njihovim statusnim promjenama i preoblikovanjima sukladno zakonu,
14. imenuje i razrješava ravnatelje ustanova kojima je Grad (su)vlasnik kad je zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona propisano da ih imenuje ili razrješava predstavničko tijelo, tj. Gradsko vijeće,
15. daje suglasnost na statut, odnosno izmjene i/ili dopune statuta ustanova i drugih pravnih osoba kojima je Grad (su)vlasnik, ako je to zakonom ili njihovim statutima propisano, kao i na njihove druge važnije opće akte ako je u njihovim statutima predviđeno da se i za njih traži suglasnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća,
16. raspisuje referendum,
17. donosi odluku o plaćama i drugim primanjima dužnosnika Grada,
18. odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica, odnosno udjela u trgovačkim društvima,
19. odlučuje o promjeni temeljenog kapitala u trgovačkim društvima kojima je Grad (su)vlasnik ako zakonom nije drukčije određeno,
20. odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava sukladno zakonu,
21. odlučuje o davanju koncesije sukladno zakonu,
22. donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Grada ako zakonom u određenom slučaju nije drukčije određeno,
23. odlučuje o pokroviteljstvu,
24. donosi dokumente prostornog uređenja Grada,
25. donosi smjernice, odnosno strategiju razvoja Grada,
26. odlučuje o stjecanju i otuđenju nekretnina i pokretnina te drugom raspolaganju imovinom Grada u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim propisima,
27. odlučuje i o drugim pitanjima, odnosno obavlja i druge poslove koji su mu zakonom, propisom donesenim na temelju zakona, ovim Statutom ili drugim općim aktima Grada, stavljeni u djelokrug.

Sastav i izbor Gradskog vijeća


Članak 48.

(1) Gradsko vijeće ima 15 članova – vijećnika.
(2) Vijećnici se biraju na način i po postupku koji je propisan posebnim zakonom.

Način rada Gradskog vijeća


Članak 49.

Gradsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina vijećnika.

Članak 50.

(1) Gradsko vijeće donosi odluke većinom glasova ako je sjednici nazočna većina vijećnika.
(2) Većinom glasova svih vijećnika, Gradsko vijeće donosi Statut, proračun Grada, odluku o privremenom financiranju, odluku o raspisivanju referenduma, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada i poslovnik Gradskog vijeća (u nastavku teksta: Poslovnik), te većinom glasova svih vijećnika odlučuje o pitanjima kada je to zakonom, ovim Statutom ili Poslovnikom određeno.
(3) Poslovnikom mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih vijećnika, a koja zakonom odnosno ovim Statutom nisu utvrđena kao pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih vijećnika.

Članak 51.

(1) Sjednice Gradskog vijeća su javne.
(2) Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i ovim Statutom.
(3) Sjednicama Gradskog vijeća prisustvuje gradonačelnik i njegov zamjenik.

Članak 52.

Na sjednicama Gradskog vijeća glasuje se javno, ako Gradsko vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Članak 53.

Sjednice Gradskog vijeća mogu se sazivati i elektroničkim putem.

Članak 54.

(1) Predsjednik Gradskog vijeća dužan je sazvati sjednicu Gradskog vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.
(2) Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 1. ovog članka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku od 8 dana.
(3) Nakon proteka rokova iz stavka 2. ovog članka sjednicu može sazvati, na obrazložen zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
(4) Sjednica Gradskog vijeća sazvana sukladno odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.
(5) Sjednica sazvana protivno odredbama ovog članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.

Članak 55.

Predsjednik Gradskog vijeća dužan je Statut, Poslovnik, proračun i druge opće akte dostaviti predstojniku Ureda državne uprave u Županiji, s izvatkom iz zapisnika, u roku od 15 dana od dana donošenja, te bez odgode gradonačelniku.

Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća

Članak 56.

(1) Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika.
(2) Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje Gradskog vijeća ili najmanje jedne trećine vijećnika.
(3) U vrijeme kada Gradsko vijeće ne zasjeda, predsjednik Gradskog vijeća može u ime Gradskog vijeća, u dogovoru s gradonačelnikom, preuzeti pokroviteljstvo društvene, znanstvene, kulturne, športske ili druge svečanosti od značaja za Grad. O preuzetom pokroviteljstvu predsjednik obavještava Gradsko vijeće na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.
(4) Prijedlog za razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća može dati jedna trećina vijećnika, a odluka o razrješenju donosi se većinom glasova svih vijećnika.

Članak 57.

(1) Predsjednik Gradskog vijeća predstavlja Gradsko vijeće, saziva sjednice Gradskog vijeća, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama, potpisuje akte Gradskog vijeća i ima druga prava i obveze utvrđene zakonom, ovim Statutom i Poslovnikom.
(2) Potpredsjednici pomažu u radu predsjedniku, zamjenjuju ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju predsjedničke dužnosti i obavljaju druge poslove iz djelokruga predsjednika koje im predsjednik povjeri.

Radna tijela Gradskog vijeća


Članak 58.

(1) Gradsko vijeće osniva stalne ili povremene odbore i druga radna tijela za pripremu i predlaganje odluka iz svog djelokruga, odnosno za obavljanje drugih poslova koji im se povjere odlukom o njihovom osnivanju.
(2) Gradsko vijeće osniva pojedina radna tijela i temeljem posebnih propisa.
(3) Naziv, sastav, broj članova, djelokrug, mandat i način rada radnih tijela utvrđuje se poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela sukladno zakonu, ovim Statutom i Poslovniku.

Vijećnički mandat


Članak 59.

Mandat vijećnicima izabranim na redovnim izborima traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Gradskog vijeća sukladno odredbama zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Članak 60.

Mandat vijećnicima izabranim na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata Gradskog vijeća izabranog na redovnim izborima koji se održavaju svake četvrte godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Gradskog vijeća sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Članak 61.

Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Članak 62.

(1) Vijećniku mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran:
1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,
2. ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,
3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,
4. ako mu prestane prebivalište na području Grada, danom prestanka prebivališta,
5. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,
6. smrću.
(2) Pisana ostavka vijećnika podnesena na način propisan stavkom 1. točkom 1. ovog članka treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća. Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste.
(3) Ostavka podnesena suprotno stavku 1. točki 1. i stavku 2. ovog članka ne proizvodi pravni učinak.
(4) Vijećniku kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije, mandat ne prestaje na temelju stavka 1. točke 5. ovog članka.

Članak 63.

(1) Vijećniku koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja je prema odredbama zakona nespojiva s dužnošću člana predstavničkog tijela, tj. vijećnika Gradskog vijeća, mandat miruje, a za to vrijeme vijećnika zamjenjuje zamjenik sukladno zakonu.
(2) Vijećnik je dužan u roku od 8 dana od dana prihvaćanja nespojive dužnosti o tome obavijesti predsjednika Gradskog vijeća, a mandat mu počinje mirovati protekom tog roka.
(3) Vijećniku koji ne dostavi obavijest iz stavka 1. i 2. ovog članka mandat miruje po sili zakona.
(4) Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća u roku od 8 dana od dana prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
(5) Ako vijećnik po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnose pisani zahtjev iz stavka 4. ovog članka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.
(6) Vijećnik može tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Gradskog vijeća, a mirovanje mandata počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva, sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.
(7) Mirovanje mandata iz osobnih razloga ne može trajati kraće od 6 mjeseci, a vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti osmog dana od dana dostave pisane obavijesti predsjedniku Gradskog vijeća.
(8) Vijećnik može tražiti nastavljanje obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.

Prava i dužnosti vijećnika


Članak 64.

(1) Vijećnici svoju dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću.
(2) Vijećnici imaju pravo na naknadu u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.
(3) Vijećnici imaju pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela.

Članak 65.

(1) Vijećnik ima pravo i dužnost:
– sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća,
– raspravljati i glasovati o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća,
– predlagati Gradskom vijeću donošenje akata, podnositi prijedloge akata i podnositi amandmane na prijedloge akata,
– postavljati pitanja iz djelokruga rada Gradskog vijeća,
– postavljati pitanja gradonačelniku i njegovom zamjeniku,
– sudjelovati na sjednicama radnih tijela Gradskog vijeća i na njima raspravljati, a u radnom tijelu kojih je član i glasovati,
– prihvatiti se članstva u najviše tri radna tijela u koje ga izabere Gradsko vijeće,
– tražiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, od tijela Grada te u svezi s time koristiti njihove stručne i tehničke usluge,
– uvida u registar birača za vrijeme dok obavlja dužnost vijećnika.
(2) Vijećnik ne može biti kažnjeno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stajališta na sjednicama Gradskog vijeća.
(3) Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka, koji su kao tajni određeni u skladu s posebnim propisima, za koje sazna za vrijeme obnašanja dužnosti vijećnika.
(4) Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđene odredbama zakona, ovog Statuta i poslovnika.

Savjet mladih Grada

Članak 66.

(1) Gradsko vijeće osniva Savjet mladih Grada kao savjetodavno tijelo Grada koji promiče i zagovara prava, potrebe i interese mladih na lokalnoj razini.
(2) Osnivanje, djelokrug rada, postupak izbora članova i njihovih zamjenika te druga pitanja od značaja za rad Savjeta mladih Grada uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća sukladno zakonu.

Članak 67.

Poslovnikom podrobnije se uređuje način konstituiranja, sazivanje, rad i tijek sjednice Gradskog vijeća, održavanje reda na sjednici, glasovanje, vođenje zapisnika, prava i obveze predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća te vijećnika, postupak izbora i razrješenja predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, osnivanje radnih tijela, postupak izbora i razrješenja članova radnih tijela, kao i druga pitanja koja su neposredno vezana uz organizaciju i način rada Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela sukladno zakonu i ovim Statutom.

2. Gradonačelnik


Članak 68.

(1) Izvršno tijelo Grada je gradonačelnik.
(2) Gradonačelnik ima jednog zamjenika.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka izvršno tijelo je i zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika u slučajevima propisanim zakonom.
(4) Zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika je zamjenik gradonačelnika koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s gradonačelnikom, a dužnost gradonačelnika obnaša ako je mandat gradonačelnika prestao nakon isteka dvije godine mandata u Gradu.
(5) Zamjenik gradonačelnika iz stavka 3. i 4. ovog članka koji obnaša dužnost gradonačelnika ima sva prava i dužnosti gradonačelnika.

Članak 69.

(1) Mandat gradonačelnika i njegova zamjenika izabranih na redovnim (svake četvrte godine) ili prijevremenim izborima počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog gradonačelnika.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka mandat gradonačelnika i njegova zamjenika koje je Vlada Republike Hrvatske razriješila istovremeno kada je i raspustila Gradsko vijeće sukladno zakonu, traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Gradskog vijeća i razrješenja gradonačelnika.
(3) Gradonačelnik i njegov zamjenik biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

Članak 70.

(1) Gradonačelniku i njegovom zamjeniku mandat prestaje po sili zakona:
1. danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,
2. danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,
3. danom pravomoćnosti sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca,
4. danom prestanka prebivališta na području Grada,
5. danom prestanka hrvatskog državljanstva,
6. smrću.
(2) U slučaju prestanka mandata gradonačelnika prije isteka dvije godine mandata pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke donose u roku od 8 dana obavještava Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata gradonačelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novog gradonačelnika.
(3) U slučaju prestanka mandata gradonačelnika nakon isteka dvije godine mandata, dužnost gradonačelnika do kraja mandata obnaša njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

Članak 71.

(1) Gradonačelnik i njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njime mogu se opozvati putem referenduma.
(2) Raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti:
– 20% ukupnog broja birača Grada
– 2/3 vijećnika.
(3) Ako je raspisivanja referenduma za opoziv predložilo 20% ukupnog broja birača Grada, predsjednik Gradskog vijeća dostavlja zaprimljeni prijedlog propisanog broja birača u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu radi utvrđivanja je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača.
(4) Ako je raspisivanje referenduma za opoziv predložilo 2/3 vijećnika, odluku o raspisivanju referenduma donosi Gradsko vijeće dvotrećinskom većinom glasova svih vijećnika.
(5) Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamjenika gradonačelnika.
(6) Referendum za opoziv gradonačelnika i njegova zamjenika ne smije se raspisati prije proteka roka od 6 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za gradonačelnika.

Članak 72.

(1) Odluka o opozivu gradonačelnika i njegova zamjenika koji je izabran zajedno s njim donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada.
(2) Na postupak referenduma za opoziv odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava i zakona kojim se uređuje provedba referenduma, odnosno odredbe ovog Statuta koje se odnose na referendum.

Članak 73.

(1) Gradonačelnik i njegov zamjenik odlučit će hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno.
(2) Osobe iz stavka 1. ovog članka dužne su u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest nadležnom upravnom tijelu Grada o tome na koji način će obnašati dužnost.
(3) Za osobu iz stavka 1. ovog članka koja nije postupila na način propisan stavkom 2. ovoga članka smatra se da dužnost obavlja volonterski.
(4) Danom stupanja na dužnost osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se dan početka mandata određen posebnim zakonom, odnosno ovim Statutom.
(5) Gradonačelnik i njegov zamjenik mogu promijeniti način obavljanja dužnosti tijekom mandata, dostavom pisane obavijesti o promjeni načina obavljanja dužnosti nadležnom upravnom tijelu Grada.
(6) Novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave obavijesti iz stavka 5. ovog članka.
(7) Gradonačelnik odnosno njegov zamjenik koji dužnost obavlja volonterski ne mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u godini održavanja lokalnih izbora.

Članak 74.

(1) Osobe iz članka 73. ovog Statuta koje dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.
(2) Osobe iz članka 73. ovog Statuta koje dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad.
(3) Osnovna mjerila za određivanje plaće, odnosno naknade za rad osoba iz stavka 1. i 2. ovog članka, kao i druga prava vezana uz profesionalno obnašanje dužnosti gradonačelnika i njegova zamjenika određuju se posebnim zakonom.

Članak 75.

(1) Gradonačelnik zastupa Grad.
(2) Gradonačelnik je odgovoran središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela Grada.
(3) Gradonačelnik obavlja poslove utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

Članak 76.

(1) Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, gradonačelnik će donijeti odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Gradonačelnik ima pravo zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu.
(2) Ako Gradsko vijeće ne otkloni uočene nedostatke iz stavka 1. ovog članka, gradonačelnik je dužan bez odgode o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akata.

Članak 77.

(1) Izvršne poslove u Gradu obavlja gradonačelnik.
(2) Izvršne poslove obavlja i zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika u slučaju iz članka 68. stavka 3. ovog Statuta.

Članak 78.

(1) Gradonačelnik:
1. predlaže Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata te priprema prijedloge općih akata, odnosno daje mišljenje o prijedlozima općih akata koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,
2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,
3. usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada te nadzire njihov rad,
4. upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu Grada u skladu sa zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Grada,
5. upravlja prihodima i rashodima Grada u skladu sa zakonom i ovim Statutom,
6. odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te drugom raspolaganju imovinom Grada u visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje, ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te drugo raspolaganje imovinom planirano u proračunu Grada i provedeno u skladu sa zakonom,
7. imenuje i razrješuje predstavnike Grada u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 47. stavka 1. točke 13. ovog Statuta, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,
8. daje punomoći za zastupanje Grada u pojedinim stvarima,
9. donosi plan javne nabave te potrebite odluke u postupku javne nabave u skladu sa zakonom,
10. donosi plan prijma u službu u upravna tijela Grada,
11. imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela Grada,
12. nadzire rad trgovačkih društava i ustanova i drugih pravnih osoba kojima je Grad (su)vlasnik,
13. odlučuje o svim pitanjima vezanim za rad trgovačkih društava, ustanova, odnosno drugih pravnih osoba kojima je Grad (su)vlasnik, a koja zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili njihovim statutima nisu stavljena u nadležnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća,
14. utvrđuje i predlaže Gradskom vijeću prijedlog proračuna Grada, njegove izmjene i dopune, odluku o izvršavanju proračuna Grada, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada i naredbodavatelj je za izvršenje proračuna Grada,
15. daje suglasnost na pojedine akte ustanova u (su)vlasništvu Grada, ukoliko to nije izrijekom zakona, propisa donesenih na temelju zakona ili statuta tih ustanova stavljeno u nadležnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća,
16. daje različite suglasnosti i odobrenja koja se traže zakonom ili propisima donesenim na temelju zakona od jedinica lokalne samouprave, a nije izrijekom tih propisa određeno da isto daje predstavničko tijelo, tj. Gradsko vijeće,
17. donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela Grada,
18. predlaže izradu prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
19. razmatra i utvrđuje konačni prijedlog prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja,
20. daje prethodnu suglasnost na izmjene cijena komunalnih usluga kada je to zakonom određeno,
21. obavlja druge poslove, odnosno odlučuje o svim onim pitanjima koja su izrijekom zakona, propisa donesenim na temelju zakona, ovog Statuta i drugih općih akata Grada stavljena u nadležnost izvršnom tijelu, tj. gradonačelniku,
22. obavlja i druge poslove, odnosno odlučuje o svim onim pitanjima koja nisu izrijekom zakona, propisa donesenim na temelju zakona, ovim Statutom ili drugim općima aktima Grada stavljena u nadležnost predstavničkom tijelu, tj. Gradskom vijeću.
(2) O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te drugom raspolaganju imovinom Grada većom od vrijednosti utvrđenih u stavku 1. točki 6. ovog članka odlučuje Gradsko vijeće.
(3) Odluku o imenovanju i razrješenju iz stavka 1. točke 7. ovog članka, gradonačelnik je dužan objaviti u službenom glasilu Grada koji slijedi nakon donošenja te odluke.

Članak 79.

(1) Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi, u pisanom obliku, polugodišnja izvješća o svom radu i to do 31. ožujka tekuće godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine.
(2) Izvješće sadrži bitne informacije o planiranim projektima, mjerama i drugim planiranim aktivnostima, o započetim i o dovršenim odnosno nedovršenim kapitalnim projektima, važnijim aktima koje je gradonačelnik donio u vremenu za koje se podnosi izvješće te o provedbi općih akata Gradskog vijeća, i uz to, koliko to gradonačelnik bude smatrao svrsishodnim, odgovarajuću analizu.
(3) Pored izvješća iz stavka 1. ovog članka, Gradsko vijeće može od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.
(4) Gradonačelnik podnosi izvješće po zahtjevu iz stavka 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.
(5) Izvješća iz stavka 1. i 4. ovog članka gradonačelnik dostavlja Gradskom vijeću putem predsjednika Gradskog vijeća.
(6) Gradsko vijeće ne može zahtijevati od gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od šest mjeseci od ranije podnesenog izvješća o istom pitanju.

Članak 80.

(1) Gradonačelnik može posebnom odlukom osnivati pojedina radna tijela radi stručne obrade pojedinih pitanja, davanja prijedloga i mišljenja o pojedinim pitanjima i praćenja stanja u pojedinim područjima ili za pripremu određenog materijala iz djelokruga gradonačelnika.
(2) Mandat člana radnog tijela iz stavka 1. ovog članka traje do stupanja na dužnost (novoizabranog) gradonačelnika, ako zakonom ili drugim propisom ili odlukom o osnivanju radnog tijela nije drukčije određeno.
(3) Odlukom iz stavka 1. podrobnije će se uredit sastav radnog tijela, mandat, ovlasti i način rada sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.

Članak 81.

(1) Zamjenik gradonačelnika pomaže gradonačelniku u obavljanju njegovih dužnosti, zamjenjuje ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti i obavlja druge poslove sukladno zakonu, ovim Statutom i drugim općim aktima Grada.
(2) Gradonačelnik može pismenim ovlaštenjem povjeriti svom zamjeniku obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik gradonačelnika je dužan pridržavati se uputa gradonačelnika.
(3) Pismeno ovlaštenje iz stavka 2. ovog članka gradonačelnik bez odgode dostavlja predsjedniku Gradskog vijeća i čelnicima upravnih tijela Grada.
(4) Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost gradonačelnika za njihovo obavljanje.

3. Raspuštanje Gradskog vijeća i razrješenje gradonačelnika

Članak 82.

Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske raspustit će Vijeće:
1. ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,
2. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,
3. ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez broja vijećnika potrebnih za rad i donošenje odluka,
4. ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od tri mjeseca,
5. ako ne raspiše referendum sukladno zakonu i ovim Statutom.
6. ako u tekućoj godini ne donese proračun Grada za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju te ako ne donese proračun Grada do isteka privremenog financiranja, osim u slučaju iz članka 128. ovog Statuta.

Članak 83.

Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno će raspusti Gradsko vijeće i razriješiti gradonačelnika i njegova zamjenika koji je izabran zajedno s njime:
– ako nakon raspuštanja Gradskog vijeća iz razloga navedenih u članku 82. stavku 1. točki 6. ovog Statuta novoizabrano Gradsko vijeće ne donese proračun Grada u roku od 90 dana od dana konstituiranja,
– ako Gradsko vijeće ne donese Proračun Grada u roku iz članka 128. stavka 4. ovog Statuta.

Članak 84.

U slučaju razrješenja u smislu članka 82., odnosno članka 83. ovog Statuta, Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade Republike Hrvatske, s ovlastima propisanim zakonom.

VI. UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE (UPRAVNA TIJELA) GRADA


Članak 85.

(1) Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).
(2) Upravnim tijelima upravljaju pročelnici.

Članak 86.

Upravna tijela Grada u okviru svog djelokruga i ovlasti obavljaju upravne, stručne i administrativno-tehničke poslove sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i ovom Statutu.

Članak 87.

Ustrojstvo, djelokrug i način rada kao i druga pitanja od značaja za rad upravnih tijela podrobnije se uređuje posebnom odlukom Gradskog vijeća sukladno zakonu i ovog Statuta.

Članak 88.

(1) Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u proračunu Grada za svaku godinu.
(2) Upravne, stručne i ostale poslove u upravnim tijelima obavljaju službenici i namještenici.
(3) Službenici obavljaju upravne i stručne poslove iz djelokruga tijela u kojem rade, a namještenici obavljaju prateće i pomoćne poslove.
(4) Prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja od značenja za rad službenika i namještenika u upravnim tijelima uređuju se zakonom, propisima donesenim na temelju zakona te posebnim općim i drugim aktima Grada ako takvo ovlaštenje proizlazi iz zakona i drugih propisa donesenim na temelju zakona.

VII. MJESNA SAMOUPRAVA


 Članak 89.

(1) Mjesni odbori osnivaju se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
(2) Mjesni odbori osnivaju se za jedno naselje, više međusobno povezanih naselja ili za dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).
(3) Gradski kotari su posebni oblici mjesne samouprave u gradovima koji se osnivaju za područja koja predstavljaju gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.
(4) U ostvarivanju prava iz stavka 1. i 3. ovog članka, mjesni odbori, odnosno gradski kotari dužni su uvažavati interes Grada.
(5) Mjesni odbori, odnosno gradski kotari su pravne osobe.

1. Mjesni odbori

Osnivanje mjesnih odbora


Članak 90.

(1) Utvrđuje se da su na području Grada osnovani sljedeći mjesni odbori:
– Mjesni odbor Čara, koji obuhvaća područje naselja Čara,
– Mjesni odbor Pupnat, koji obuhvaća dio područja naselja Pupnat,
– Mjesni odbor Račišće, koji obuhvaća područje naselja Račišće,
– Mjesni odbor Kneže, koji obuhvaća dio područja naselja Pupnat (Kneže),
– Mjesni odbor Žrnovo-Postrana, koji obuhvaća dio naselja Žrnovo (Postrana),
– Mjesni odbor Medvinjak, koji obuhvaća dio naselja Žrnovo (Medvinjak),
– Mjesni odbor Žrnovo, koji obuhvaća ostale dijelove naselja Žrnovo,
– Mjesni odbor Sv. Antun-Žrnovo, koji obuhvaća dio naselja Žrnovo.
(2) Utvrđuje se da mjesni odbori iz stavka 1. ovog članka udovoljavaju mjerilima iz članka 89. stavka 2. ovog Statuta te se ovim Statutom potvrđuje njihovo osnivanje i postojanje, i oni nastavljaju rad sukladno zakonu i ovim Statutom.

Članak 91.

(1) Za preustroj osnovanih mjesnih odbora u smislu njihova teritorijalnog preustroja, tj. osnivanje novih mjesnih odbora za neko područje koje pripada nekom od mjesnih odbora iz članka 89. ovog Statuta, odnosno pripajanja jednog područja jednog mjesnog odbora drugom mjesnom odboru, inicijativu, tj. prijedlog mogu dati najmanje 20% birača upisanih u popis birača s područja od čijeg se dijela područja namjerava osnovati, pet vijećnika, zborovi građana, te vijeća mjesnih odbora iz članka 90. ovog Statuta.
(2) Ukoliko inicijativu, tj. prijedlog podnosi najmanje 20% birača iz stavka 1. ovog članka, prijedlog mora biti popraćen popisom birača koji sadrži: ime i prezime birača, adresu prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja te potpis, u protivnom takva se inicijativa neće smatrati uredna te se po istoj neće postupati.
(3) Inicijativa u smislu stavka 1. ovog članka podnosi se u pisanom obliku, u obliku prijedloga, i mora sadržavati podatke o području i granicama mjesnog odbora čije se osnivanje traži, odnosno za koje se traži da se pripoji drugom mjesnom odboru, imenu mjesnog odbora ukoliko se radi o osnivanju novog mjesnog odbora, sjedištu mjesnog odbora ukoliko se radi o osnivanju novog mjesnog odbora, području (granice) mjesnog odbora ukoliko se radi o osnivanju novog mjesnog odbora, obrazloženje opravdanosti i potrebe za osnivanjem novog mjesnog odbora, odnosno za pripajanjem, podatke o podnositelju inicijative, tj. prijedloga (ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, adresa) te potpis (ovlaštene) osobe.
(4) Prijedlog se podnosi gradonačelniku.
(5) Ako inicijativa, tj. prijedlog ne sadrži podatke iz stavka 3. ovog članka, gradonačelnik će u roku od osam dana zatražiti od podnositelja prijedloga uređenje prijedloga u smislu stavka 2. ovog članka, određujući mu rok za uređenje prijedloga koji ne može biti kraći od 15 niti duži od 30 dana.
(6) Ako predlagatelj i u danom roku ne uredi svoj prijedlog, po istom se neće dalje postupati sve dok se prijedlog ne uredi.

Članak 92.

(1) Na temelju (uređenog) prijedloga u smislu članka 91. ovog Statuta, gradonačelnik će zatražiti mišljenje o inicijativi, tj. prijedlogu od vijeća mjesnog odbora iz članka 90. ovog Statuta za čiji se dio područja traži osnivanje (novog) mjesnog odbora, odnosno za koje se traži odvajanje iz sastava odnosnog mjesnog odbora kao i onog mjesnog odbora za koje se traži pripajanje, tj. ulaženje jednog područja drugog mjesnog odbora u njegovo područje nadležnosti, ukoliko isti nije i predlagatelj u smislu stavka 1. članka 91. ovog Statuta.
(2) Ukoliko odnosno vijeće mjesnog odbora iz stavka 1. ovog članka ne dostavi u roku od 30 dana svoje mišljenje, smatrat će se da su s takvim prijedlogom suglasni.
(3) Nakon dostave mišljenja odnosnog vijeća mjesnog odbora, odnosno proteka roka za dostavu mišljenja, gradonačelnik utvrđuje prijedlog promjene Statuta o osnivanju (novog) mjesnog odbora, odnosno o odvajanju jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru.
(4) Gradonačelnik je dužan prijedlog promjene statuta iz stavka 3. ovog članka utvrditi i uputiti Gradskom vijeću na raspravljanje i odlučivanje u roku od 30 dana od dana dostave mišljenja, odnosno proteka roka za dostavu mišljenja iz stavka 2. ovog članka.
(5) Ako gradonačelnik ne postupi sukladno stavku 4. ovog članka, prijedlog promjene Statuta mogu Gradskom vijeću podnijeti i ovlašteni predlagatelji za donošenje općih akata sukladno poslovniku.
(6) Ako nakon isteka roka iz stavka 4. ovog članka prijedlog promjene Statuta upute i gradonačelnik i netko od ovlaštenih predlagatelja iz stavka 5. ovog članka, na Gradskom vijeću će se raspravljati i odlučivati o onom prijedlogu promjene Statuta koji je ranije dostavljen Gradskom vijeću.

Članak 93.

Ako Gradsko vijeće ne prihvati, tj. ne izglasa prijedlog promjene Statuta o osnivanju (novog) mjesnog odbora, odnosno o izdvajanju jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru, prijedlog promjene Statuta za osnivanje (novog) mjesnog odbora, odnosno izdvajanja jednog područja jednog mjesnog odbora i pripajanju tog područja drugom mjesnom odboru, taj prijedlog ne može biti ponovno na Gradskom vijeću prije isteka roka od šest mjeseci od dana neprihvaćanja prijedloga promjene Statuta.

Članak 94.

(1) Ako Gradsko vijeće donese promjenu Statuta o osnivanju (novog) mjesnog odbora, Gradsko vijeće će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjene (promjene) Statuta raspisati izbore za članove vijeća mjesnog odbora, ukoliko je do isteka redovnih izbora za članove vijeća mjesnih odbora iz članka 90. ovog Statuta ostalo više od godinu dana računajući od dana donošenja statutarne odluke o promjeni Statuta vezano za osnivanju (novog) mjesnog odbora.
(2) Izbori će se raspisati i provesti sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.
(3) Mandat članovima vijeća mjesnog odbora izabranim u smislu stavka 1. ovog članka traje do isteka mandata članovima vijeća mjesnih odbora izabranim na redovitim izborima.

Članak 95.

(1) Vijeće mjesnog odbora smatra se konstituiranim izborom predsjednika vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova vijeća.
(2) Prvu, konstituirajuću sjednicu vijeća mjesnog odbora, saziva gradonačelnik ili osoba koju on ovlasti u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata.
(3) Ako se konstituirajuća sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašteni sazivač će sazvati novu sjednicu u daljnjem roku od 15 dana.
(4) Konstituirajućoj sjednici vijeća predsjedava do izbora predsjednika vijeća osoba koja je sazvala konstituirajuću sjednicu ili osoba koja bude posebno ovlaštena za predsjedanje od osobe iz stavka 2. ovog članka.

Članak 96.

(1) Gradsko vijeće će na prijedlog gradonačelnika imenovati povjerenika u mjesnom odboru:
– kada raspusti vijeće mjesnog odbora sukladno članku 115. ovog Statuta,
– kada se ni u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira vijeće mjesnog odbora.
(2) Povjerenik je dužan osigurati ostvarivanje prava i obveza tijela mjesnog odbora do uspostave tijela mjesnog odbora.

Djelokrug mjesnih odbora

Članak 97.

Mjesni odbor, u okviru svog djelokruga, sukladno zakonu, ovim Statutom odnosno drugim općim aktima Gradskog vijeća utvrđuje svoj program potreba poglavito oko:
– skrbi o uređenju područja mjesnog odbora,
– poboljšica kvalitete stanovanja, tj. življenja,
– unapređivanja komunalnih i uslužnih djelatnosti, unapređenja, odnosno održavanje mjesne infrastrukture i komunalnog reda,
– nastojanja na unapređivanju skrbi o djeci, obrazovanja i odgoja te javnog zdravlja,
– zaštite okoliša,
– socijalne skrbi o stanovništvu,
– zadovoljavanju potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, tjelesnoj kulturi, te svih ostalih potreba građanstva s tog područja.

Tijela mjesnog odbora


Članak 98.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članak 99.

(1) Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo.
(2) Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira.
(3) Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom.
(4) Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje Gradsko vijeće posebnom odlukom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, kojom će se osim izbornog postupka, podrobnije sukladno zakonu i ovim Statutom urediti konstituiranje, biranje predsjednika i potpredsjednika vijeća, mandat odnosno prestanak mandata članovima vijeća te obavljanje dužnosti člana vijeća.

Članak 100.

(1) Grad je obvezan provoditi izbore za članove vijeća mjesnih odbora.
(2) Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje Gradsko vijeće.
(3) Mandat člana vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.
(4) Mandat članu vijeća mjesnog odbora prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u slučajevima određenim posebnom odlukom Gradskog vijeća iz članka 99. stavka 4. ovog Statuta.
(5) Članovi vijeća mjesnih odbora nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.
(6) Predsjednik i članovi vijeća mjesnog odbora dužnost obavljaju počasno, bez naknade, ukoliko posebnom odlukom iz članka 98. stavka 4. ovog Statuta nije drukčije određeno.

Članak 101.

(1) Broj članova vijeća mjesnog odbora određuje se prema broju stanovnika mjesnog odbora, tj. područja za koje se osniva mjesni odbor.
(2) Vijeće mjesnog odbora ima:
– pet članova, u mjesnom odboru koji ima do 500 stanovnika,
– sedam članova, u mjesnom odboru koji ima od 501 do 1000 stanovnika,
– devet članova, u mjesnom odboru koji ima preko 1000 stanovnika.
(3) Broj stanovnika u smislu stavka 2. ovog članka utvrđuje se prema posljednjim službenim podacima iz popisa stanovništva Republike Hrvatske koje utvrdi nadležno tijelo. Ukoliko takvi podatci ne postoje ili su nedostupni, onda će se broj članova vijeća mjesnog odbora temeljiti na procjeni Gradskog vijeća o broju stanovnika.

Članak 102.

(1) Vijeće mjesnog odbora iz svog sastava većinom glasova svih članova vijeća bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.
(2) Pravo predlaganja kandidata za predsjednika vijeća mjesnog odbora ima svaki član vijeća.
(3) Vijeće mjesnog odbora može na prijedlog pojedinog člana vijeća odlučiti da se izbor predsjednika vijeća obavi tajnim glasovanjem. U slučaju tajnog glasovanja, tajno glasovanje se obavlja u dva kruga. Ako u prvom krugu nijedan kandidat nije dobio potrebitu većinu, u drugi krug idu dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova. Ako ni u drugom krugu nijedan kandidat ne dobije potrebitu većinu, izbori se ponavljaju sve dok se ne izabere predsjednik.
(4) Postupak tajnog glasovanja provodi osoba koja predsjeda sjednici vijeća mjesnog odbora, uz pomoć dva člana vijeća koje izabere vijeće.
(5) U slučaju da istovremeno prestane mandat predsjedniku i potpredsjedniku vijeća mjesnog odbora, odnosno vijeće istovremeno ostane bez predsjednika i potpredsjednika vijeća, sjednicu vijeća radi izbora predsjednika i/ili potpredsjednika saziva gradonačelnik ili osoba koju on ovlasti.

Članak 103.

(1) Predsjednik vijeća mjesnog odbora saziva sjednice vijeće, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama vijeća, potpisuje akte vijeća, predstavlja mjesni odbor, brine se za ostvarenje programa rada, brine se o izvršavanju odluka vijeća mjesnog odbora, informira građane o pitanjima važnim za mjesni odbor te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i općim aktima mjesnog odbora, odnosno koje mu povjeri vijeće mjesnog odbora, Gradsko vijeće i gradonačelnik.
(2) Predsjednik vijeća mjesnog odbora za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora, a gradonačelniku za prenijete poslove iz samoupravnog djelokruga Grada na mjesnu samoupravu.

Članak 104.

(1) Vijeće mjesnog odbora ima potpredsjednika vijeća.
(2) Vijeće mjesnog odbora bira potpredsjednika vijeća iz svog sastava, na vrijeme od četiri godine, većinom glasova svih članova vijeća.
(3) Ako vijeće mjesnog odbora odluči da se izbor potpredsjednika izvrši tajnim glasovanjem, tajno glasovanje provest će se sukladno članku 102. ovog Statuta.
(4) Potpredsjednik pomaže predsjedniku, zamjenjuje ga u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju predsjedničke dužnosti i obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik.

Članak 105.

(1) Vijeće mjesnog odbora može pravovaljano odlučivati ako je sjednici nazočna većina svih članova vijeća.
(2) Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova vijeća mjesnog odbora, osim programa rada, pravila mjesnog odbora, akta iz oblasti financijsko-materijalnog poslovanja koje po posebnim propisima vijeće bude u obvezi donositi, poslovnika vijeća te izbora i razrješenja predsjednika odnosno potpredsjednika vijeća, koji se donose većinom glasova svih članova vijeća.
(3) Pravilima vijeća mjesnog odbora mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova vijeća, a koja zakonom ili ovim Statutom nisu utvrđena kao pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova vijeća.
(4) Odluke se donose javnim glasovanjem, osim ako vijeće mjesnog odbora u određenom slučaju ne odluči da se tajno glasuje.
(5) Vijeće može odlučiti da se tajno glasuje i o drugim pitanjima.

Članak 106.

(1) Vijeće mjesnog odbora može ukazati nepovjerenje predsjedniku, odnosno potpredsjedniku vijeća.
(2) Prijedlog za pokretanje izglasavanja nepovjerenja predsjedniku, odnosno potpredsjedniku vijeća može dati:
– gradonačelnik,
– svojim potpisima najmanje 10% birača s područja mjesnog odbora,
– mjesni zbor građana,
– jedna trećina članova vijeća.
(3) Ako je prijedlog podnesen sukladno podstavku 2. stavka 2. ovog članka, prijedlog mora biti popraćen popisom birača koji sadrži: ime i prezime birača, adresu prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja te potpis, u protivnom takva se inicijativa neće smatrati urednom i po istoj se neće postupati.
(4) O nepovjerenju predsjedniku, odnosno potpredsjedniku vijeća glasuje se javno, ako vijeće ne odluči da se o nepovjerenju glasuje tajno.
(5) Kada vijeće izglasa nepovjerenje predsjedniku, odnosno potpredsjedniku, ono mora izabrati novog predsjednika, odnosno potpredsjednika, u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja.
(6) Predsjednik, odnosno potpredsjednik vijeća mjesnog odbora smatraju se razriješenim dužnosti danom izglasavanja nepovjerenja, ako odlukom o razrješenju nije drukčije određeno.
(7) Iskazivanjem nepovjerenja, predsjedniku, odnosno potpredsjedniku vijeća ne prestaje dužnost člana vijeća mjesnog odbora.

Članak 107.

(1) Vijeće mjesnog odbora:
1. donosi pravila mjesnog odbora,
2. donosi program rada mjesnog odbora,
3. donosi financijski plan mjesnog odbora,
4. donosi godišnji obračun mjesnog odbora,
5. donosi pravila mjesnog odbora,
6. donosi plan malih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji,
7. donosi poslovnik o svom radu,
8. bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika vijeća,
9. saziva mjesne zborove građana,
10. odlučuje o korištenju sredstava namijenjenih mjesnom odboru u proračunu Grada kao i o drugim sredstvima iz drugih izvora,
11. predlaže osnivanje mjesnih odbora, odnosno daje mišljenje gradonačelniku o drugim inicijativama i prijedlozima za osnivanje mjesnih odbora na njegovu području, odnosno za odvajanjem dijela područja drugog mjesnog odbora i pripajanju tog područja svom mjesnom odboru i obratno,
12. surađuje s drugim mjesnim odborima na području Grada,
13. surađuje s udrugama na svom području u pitanjima od interesa za građane mjesnog odbora,
14. obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Gradskog vijeća.
(2) Pod malim komunalnim akcijama u smislu stavka 1. točke 6. ovog članka razumijevaju se gradnja, uređivanje i održavanje manjih objekata komunalne infrastrukture i manjih javnih objekata kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora a koji nisu obuhvaćeni drugim programom (manji dijelovi mjesne mreže za priključak na vodovod, kanalizaciju i električnu energiju, zelene površine, parkovi i dječja igrališta, nerazvrstane ceste, nogostupi i javni objekti).

Članak 108.

(1) Član vijeća mjesnog odbora ima pravo i dužnost:
1. biti nazočan sjednicama vijeća mjesnog odbora,
2. predlagati vijeću razmatranja pojedinih pitanja iz njegova djelokruga,
3. raspravljati i izjašnjavati se o pitanjima koja su na dnevnom redu vijeća mjesnog odbora,
4. obavljati poslove i zadaće koje mu u okviru svoga djelokruga povjeri vijeće mjesnog odbora.
(2) Član vijeća mjesnog odbora ima i druga prava i dužnosti određene ovim Statutom, posebnom odlukom Gradskog vijeća iz članka 99. stavka 4. ovog Statuta i pravilima mjesnog odbora.

Program rada mjesnog odbora


Članak 109.

(1) Programom rada utvrđuju se zadaci mjesnog odbora, osobito u pogledu vođenja brige o uređenju područja mjesnog odbora, provođenjem manjih komunalnih akcija kojima se poboljšava komunalni standard građana na području mjesnog odbora, vođenju brige o poboljšanju zadovoljavanja lokalnih potreba građana u oblasti zdravstva, socijalne skrbi, kulture, športa i drugih lokalnih potreba na svom području. U programu rada mogu biti iskazani i financijski pokazatelji planiranih troškova planiranih određenih aktivnosti i izvora prihoda a što ne utječe na obvezu donošenja financijskog plana, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Program rada utvrđuje se za tekuću kalendarsku godinu a zasniva se na realnim potrebama i mogućnostima te na planiranim, odnosno osiguranim sredstvima u Proračunu Grada i iz drugih izvora financiranja, kojeg je vijeće mjesnog odbora dužno donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna Grada za odnosnu proračunsku godinu.
(3) Program rada može se tijekom godine mijenjati.
(4) Program rada obvezno se dostavlja upravnom tijelu Grada nadležnom za mjesnu samoupravu u roku od 15 dana od dana donošenja.

Financijski plan i godišnji obračun


Članak 110.

(1) Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji financijski plan koji sadržava dohodovnu i rashodovnu stranu, tj. izvore sredstava za financiranje pojedinih aktivnosti i rada mjesnog odbora te raspodjelu raspoloživih sredstava po pojedinim aktivnostima (stavkama), koji je vijeće dužno donijeti najkasnije u roku od 60 dana od dana donošenja proračuna Grada za odnosnu proračunsku godinu, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Financijski plan zasniva se na planiranim, odnosno osiguranim sredstvima u proračunu Grada i iz drugih izvora financiranja.
(3) Financijski plan može se tijekom godine mijenjati.
(4) Financijski plan obvezno se dostavlja upravnom tijelu Grada nadležnom za mjesnu samoupravu na nadzor i davanje suglasnosti, u kojem sudjeluje i upravno tijelo nadležno za proračun i financije, u roku od 15 dana od dana donošenja.
(5) Realizacija financijskog plana ne može započeti dok se na njega ne dobije suglasnost, koju daje gradonačelnik. Ako se gradonačelnik u roku od 30 dana od dana dostave (urednog) financijskog plana ne očituje o financijskom planu, smatrat će se da je suglasnost dana. Dok gradonačelnik ne da suglasnost ili dok ne proteke rok za davanje suglasnosti, realizacija financijskog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna ne može se započeti.

Članak 111.

Godišnji obračun mjesnog odbora donosi se sukladno posebnim propisima.

Pravila mjesnog odbora


 Članak 112.

(1) Pravilima mjesnog odbora, sukladno zakonu i ovim Statutom, utvrđuje se osnove rada mjesnog odbora kojim se posebice utvrđuje:
– broj članova vijeća,
– dan mjesnog odbora – mjesni blagdan,
– tijela mjesnog odbora,
– djelokrug mjesnog odbora,
– odlučivanje u mjesnom odboru,
– financiranje mjesnog odbora,
– obavljanje administrativnih poslova za potrebe mjesnog odbora.
(2) Pravila mjesnog odbora, odnosno njegove izmjene i dopune, vijeće mjesnog odbora donosi uz prethodnu suglasnost gradonačelnika.
(3) Prijedlog pravila, odnosno njegovih izmjena i dopuna, vijeće mjesnog odbora obvezno je dostaviti gradonačelniku na nadzor i davanje prethodne suglasnosti u roku od osam dana od dana donošenja prijedloga.
(4) Ako se gradonačelnik u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga pravila, odnosno izmjena i dopuna pravila, ne očituje o prijedlogu pravila, odnosno o izmjenama i dopunama pravila mjesnog odbora, smatrat će se da je prethodna suglasnost dana.
(5) Pravila mjesnog odbora stupaju na snagu danom objave u službenom glasilu Grada.

Poslovnik vijeća mjesnog odbora

Članak 113.

(1) Poslovnikom vijeća mjesnog odbora, sukladno ovom Statutu, podrobnije se utvrđuje ustrojstvo, način rada i odlučivanja, a posebice:
– sazivanje sjednice vijeća,
– tijek sjednice,
– odlučivanje na sjednici,
– prava i dužnosti predsjednika, odnosno potpredsjednika vijeća.
(2) Poslovnik, odnosno izmjene i dopune poslovnika vijeća mjesnog odbora, vijeće mjesnog odbora donosi uz prethodnu suglasnost gradonačelnika.
(3) Prijedlog poslovnika, odnosno njegovih izmjena i dopuna, vijeće mjesnog odbora obvezno je dostaviti gradonačelniku na nadzor i davanje prethodne suglasnosti u roku od osam dana od dana donošenja prijedloga.
(4) Ako se gradonačelnik u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga poslovnika ne očituje o prijedlogu pravila, odnosno o izmjenama i dopunama pravila mjesnog odbora, smatrat će se da je prethodna suglasnost dana.

Financiranje djelatnosti mjesnih odbora


Članak 114.

(1) Za djelatnosti mjesnih odbora, u smislu osiguravanja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove) te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, mjesnim odborima se sredstva osiguravaju u proračunu Grada.
(2) Za financiranje svojih djelatnosti koje nisu obuhvaćene stavkom 1. ovog članka, mjesni odbori mogu osiguravati i druga sredstva sukladno zakonu.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora


 Članak 115.

(1) U svom radu tijela mjesnog odbora moraju se pridržavati zakona, propisa donesenih na temelju zakona, ovog Statuta, drugih općih akata Gradskog vijeća, odluka gradonačelnika, kao i pravila mjesnog odbora.
(2) Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja gradonačelnik te na njegov prijedlog Gradsko vijeće može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako učestalo krši ovaj Statut, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

Članak 116.

U nadzoru rada tijela mjesnog odbora gradonačelnik može, ukoliko smatra da su akti, odnosno prijedlozi akata mjesnog odbora u suprotnosti s zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Grada uskratiti suglasnost odnosno tražiti da se akti usklade sa zakonom i drugim propisima u određenom primjerenom roku, može tražiti donošenje akata koje je mjesni odbor dužan donijeti sukladno ovom Statutu određujući im za to primjereni rok, davati naputke radi efikasnijeg, racionalnijeg i zakonitog rada tijela mjesnog odbora.

Članak 117.

(1) Akt koji donosi vijeće mjesnog odbora, a za koji se po odredbama ovog Statuta traži suglasnost gradonačelnika, predsjednik vijeća mjesnog odbora je dužan taj akt u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti gradonačelniku.
(2) Gradonačelnik ima pravo, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon, propis donesen na temelju zakona, Statut ili neki drugi opći akt Grada, ili pravila mjesnog odbora, zatražiti od vijeća mjesnog odbora da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako vijeće to ne učini, gradonačelnik ima pravo obustaviti od primjene taj akt vijeća mjesnog odbora.
(3) Odluku o obustavi akta dostavlja se bez odgode vijeću mjesnog odbora i predsjedniku Gradskog vijeća.
(4) Predsjednik Gradskog vijeća je obvezan zatražiti očitovanje od vijeća mjesnog odbora i gradonačelnika o okolnostima i razlozima obustave akta, određujući im rok koji ne može biti manji od osam niti duži od 15 dana. Nakon isteka roka ili dostave očitovanja, predsjednik Gradskog vijeća je obvezan dostaviti obustavljeni akt i na očitovanja odboru Gradskog vijeća za statut i poslovnik radi ocjene osnovanosti obustave.
(5) Odbor Gradskog vijeća za statut i poslovnik je dužan u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za ocjenu osnovanosti obustave odlučiti o osnovanosti obustave, donošenjem odluke o potvrđivanju osnovanosti odluke o obustavi ako procijeni da je odluka o obustavi osnovana, ili ako ocijeni da je odluka o obustavi neosnovana, donošenjem odluke kojom se utvrđuje da je odluka o obustavio neosnovana i ista ukida, te bez odgode svoju odluku o ocjeni osnovanosti obustave dostaviti gradonačelniku i predsjedniku vijeća mjesnog odbora.

2. Gradski kotari


Članak 118.

(1) Utvrđuje se da su na području Grada osnovani sljedeći gradski kotari:
– Gradski kotar Stari grad, koji obuhvaća gradske predjele: Strećica, Sv. Nikola, Cvjetno naselje, Stari grad, Biline, Borak, Buculin, Betlem, Naselje, Luka, Kalac i otok Vrnik
– Gradski kotar Sv. Antun, koji obuhvaća gradske predjele: Zagradac, Sv. Antun, Soline (do granice s k.o. Lumbarda).
(2) Utvrđuje se da gradski kotari iz stavka 1. ovog članka udovoljavaju mjerilima iz članka 88. stavka 3. ovog Statuta te se ovim Statutom potvrđuje njihovo osnivanje i postojanje, i oni nastavljaju rad sukladno zakonu i ovim Statutom.

Članak 119.

Tijela gradskog kotara su vijeće gradskog kotara i predsjednik vijeća gradskog kotara.

Članak 120.

Odredbe ovog Statuta koje se odnose na mjesne odbore primjenjuju se i na gradske kotare.

3. Teritorijalno razgraničenje mjesnih odbora i gradskih kotara


Članak 121.

(1) Gradsko vijeće će po potrebi posebnom odlukom, a to će biti u pravilu kada teritorijalno razgraničenje (granice) nije utvrđeno prilikom osnivanja mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara, utvrditi točno teritorijalno razgraničenje između pojedinih mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara, a na prijedlog mjesnog odbora, odnosno gradskog kotara.
(2) Prije donošenja odluke o teritorijalnom razgraničenju, Gradsko vijeće će imenovati posebno povjerenstvo radi pripreme prijedloga razgraničenja.

4. Obavljanje administrativnih i drugih poslova za potrebe
mjesnih odbora, odnosno gradskih kotara

Članak 122.

Mjesni odbori, odnosno gradski kotari, organiziraju odgovarajući način obavljanja administrativnih, financijskih i drugih stručnih poslova za svoje potrebe sukladno zakonu i aktima Grada.

VIII. IMOVINA GRADA

 Članak 123.

(1) Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju Gradu čine njegovu imovinu.
(2) Grad, tj. nadležna tijela Grada moraju upravljati, koristiti se i raspolagati gradskom imovinom pažnjom dobrog gospodara.

Članak 124.

Imovinom Grada iz članka 123. ovog Statuta sukladno zakonu i drugim propisima, raspolaže, upravlja i koristi se gradonačelnik, ako posebnim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom nije drukčije određeno, te je odgovoran za pravilno, racionalno i zakonito korištenje imovinom.

Članak 125.

Grad Korčula sastavlja bilancu imovine u kojoj iskazuje vrijednost svoje imovine sukladno računovodstvenim propisima.

IX. FINANCIRANJE GRADA

 Članak 126.

(1) Grad slobodno raspolaže prihodima koje osigurava u okviru svoga samoupravnog djelokruga i poslova koje obavlja i osigurava iz područnog (regionalnog) značenja za područje Grada.
(2) Prihodi Grada moraju biti razmjerni poslovima koje obavljaju njegova tijela sukladno zakonu.
(3) Prihodi Grada su:
1. gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
2. prihodi od stvari u vlasništvu Grada,
3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u kojima ima udjele ili dionice,
4. prihodi od koncesije,
5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Grad propiše u skladu sa zakonom,
6. udio u zajedničkim porezu,
7. sredstva pomoći Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,
8. drugi prihodi određeni zakonom.
(4) Za ostvarivanje pripadajućih prihoda brine se gradonačelnik, odnosno nadležno upravno tijelo Grada.

Članak 127.

(1) Temeljni financijsku akt Grada je proračun Grada.
(2) Gradonačelnik, kao jedini ovlašteni predlagatelj, dužan je utvrditi prijedlog proračuna Grada i podnijeti ga Gradskom vijeću na donošenje u roku utvrđenim posebnim zakonom.
(3) Proračun donosi Gradsko vijeće u skladu s posebnim zakonom.

Članak 128.

(1) Ako gradonačelnik ne predloži proračun Grada Gradskom vijeću ili povuče prijedlog prije glasovanja o proračunu u cjelini te ne predloži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu razriješiti gradonačelnika i njegova zamjenika koji je izabran s njime.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade Republike Hrvatske za obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika i raspisati prijevremene izbore za gradonačelnika sukladno posebnom zakonu.
(3) Novoizabrani gradonačelnik dužan je predložiti Gradskom vijeću proračun Grada u roku od 45 dana od dana stupanja na dužnost.
(4) Gradsko vijeće mora donijeti proračun Grada iz stavka 3. ovog članka u roku od 45 dana od dana kada ga je gradonačelnik predložio Gradskom vijeću.

Članak 129.

(1) Ako Gradsko vijeće ne donese proračun Grada prije početka proračunske godine, privremeno se, a najduže za prva tri mjeseca proračunske godine, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa tijela Grada i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u skladu s posebnim zakonom.
(2) Odluku o privremenom financiranju iz stavka 1. ovog članka donosi do 31. prosinca Gradsko vijeće u skladu s posebnim zakonom na prijedlog gradonačelnika.
(3) U slučaju kada je raspušteno samo Gradsko vijeće, a gradonačelnik nije razriješen, do imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske, financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka temeljem odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi gradonačelnik.
(4) Po imenovanju povjerenika Vlade Republike Hrvatske, gradonačelnik predlaže povjereniku novu odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka u koju su uključeni ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci u vremenu do dolaska povjerenika.
(5) Ako se do 31. ožujka ne donese proračun, povjerenik donosi odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka za razdoblje do donošenja proračuna Grada.
(6) Odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju propisanoj posebnim zakonom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi.

Članak 130.

Vrste gradskih poreza, visina stope gradskog prireza porezu na dohodak, visinu gradskih poreza, obračun i način plaćanja gradskih poreza te oslobađanja i olakšice od plaćanja gradskih poreza utvrđuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom.

Članak 131.

(1) Svi prihodi koji pripadaju Gradu kao i svi rashodi za poslove koje Grad obavlja, iskazuju se u proračunu Grada.
(2) Svi prihodi i primici proračuna Grada moraju biti raspoređeni u proračunu Grada i iskazani po izvorima iz kojih potječu.
(3) Prihodi i rashodi proračuna Grada moraju biti uravnoteženi.

Članak 132.

(1) Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili povećaju izdaci utvrđeni proračunom Grada, proračun Grada se mora uravnotežiti sniženjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.
(2) Proračun Grada se uravnotežuje izmjenama i dopunama proračuna postupkom utvrđenim za donošenje proračuna Grada.

Članak 133.

(1) Grad se može zaduživati sukladno posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.
(2) Grad može raspisivati javni zajam ili izdavati obveznice odnosno druge vrijednosne papire sukladno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona.
(3) Odluke iz stavka 2. ovog članka donosi Gradsko vijeće.

Članak 134.

(1) Grad može davati jamstva pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove.
(2) Odluku o davanju jamstva donosi Gradsko vijeće ukoliko vrijednost jamstva prelazi 3% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o jamstvu. Ako vrijednost jamstva ne prelazi navedeni iznos, odluku o davanju jamstva donosi gradonačelnik.
(3) Tijelo iz stavka 2. ovog članka dužno je prije donošenja odluke o davanju jamstva ishoditi suglasnost nadležnog tijela ako je takva suglasnost uvjetovana posebnim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju zakona.

Članak 135.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće putem svog Odbora za proračun i financije.

X. AKTI GRADA

Članak 136.

(1) Gradsko vijeće u svom samoupravnom djelokrugu donosi opće akte: statut, odluke, pravilnike, poslovnik, planove, preporuke, programe, proračun, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, pravila i druge opće akte propisane posebnim propisima te daje vjerodostojna tumačenja općih akata.
(2) Osim općih akta iz stavka 1. ovog članka, Gradsko vijeće donosi rješenja i zaključke i druge pojedinačne akte propisane posebnim propisima kada sukladno zakonu, propisu donesenom na temelju zakona ili poslovniku rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 137.

Gradonačelnik osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća na način i u postupku propisanom ovim Statutom te nadzire zakonitost rada upravnih tijela Grada koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga Grada.

Članak 138.

Upravna tijela Grada osnovana za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada neposredno izvršavaju provođenje općih akata Gradskog vijeća.

Članak 139.

(1) Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave.
(2) Iznimno, općim aktom može se iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu prvog dana od dana objave.
(3) Opći akt se obvezno objavljuje u službenom glasilu Grada.
(4) Opći akt ne može imati povratno djelovanje.

Članak 140.

Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća će, kada za to bude ovlašten u završnim odnosno prijelaznim odredbama općih akata Grada koji su doživjeli više izmjena i dopuna, utvrditi i izdati pročišćene tekstove općih akata.

Članak 141.

(1) Gradonačelnik u poslovima iz svoje nadležnosti donosi odluke, pravilnike, pravila, planove, naredbe, naputke i druge akte kad odlučuje o općim pitanjima od šireg značaja za društvenu zajednicu iz svoje nadležnosti sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, ovom Statutu i drugim općim aktima Grada.
(2) Gradonačelnik u poslovima iz svoje nadležnosti koji nisu opći, tj. nisu od šireg značaja za društvenu zajednicu već se rješava o pojedinačnim pravima, obvezama ili pravnim interesima pojedinih fizičkih ili pravnih osoba, donosi zaključke, rješenja, naputke i druge akte sukladno zakonu, propisima donesenim na temelju zakona, ovom Statutu i drugim općim aktima Grada.

Članak 142.

Radna tijela Gradskog vijeća, u obavljanju poslova iz svog djelokruga, donose zaključke odnosno rješenja, odnosno druge akte za koje su posebnim propisom ovlašteni.

Članak 143.

(1) Upravna tijela Grada u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća kad je to određeno zakonom, pojedinačne akte kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donose prvostupanjska tijela državne uprave.
(3) Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovog članka koje donose upravna tijela Grada, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Županije, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
(4) Na donošenje akata iz ovog članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
(5) Protiv pojedinačnih akata iz ovog članka može se pokrenuti upravni spor sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima.

Članak 144.

Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i gradonačelnika kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

Članak 145.

Podrobnije odredbe o aktima Grada iz članka 136. ovog Statuta, značenju, postupku donošenja i objavi akata te o vjerodostojnom tumačenju akata utvrđuje se poslovnikom.

XI. USTROJSTVO I RAD JAVNIH SLUŽBI

Članak 146.

U okviru samoupravnog djelokruga Grad osigurava djelovanje javnih službi koje zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području komunalnih, odnosno društvenih djelatnosti, sukladno zakonu i ovim Statutom.

Članak 147.

Komunalne djelatnosti bitne za Grad jesu one koje su utvrđene zakonom i drugim propisima, te djelatnosti lokalnog značaja koje sukladno zakonu utvrdi Gradsko vijeće posebnom odlukom.

Članak 148.

Grad osigurava obavljanje komunalnih djelatnosti na jedan od načina propisanih zakonom iz oblasti komunalnog gospodarstva.

Članak 149.

Grad osigurava obavljanje određenih društvenih djelatnosti od interesa za Grad, sukladno svojim materijalnih i financijskim mogućnostima, osnivanjem ustanova te osiguravanjem materijalnih i drugih uvjeta za rad i sudjelovanjem u upravljanju tim ustanovama sukladno zakonu.

Članak 150.

Pojedine javne službe Grad može ustrojiti zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tim djelatnostima.

Članak 151.

Na rad javnih službi građani odnosno pravne osobe mogu davati predstavke i pritužbe tim službama, gradonačelniku ili odgovarajućim upravnim tijelima koja obavljaju nadzor nad njihovim radom.

XII. JAVNOST RADA I ODGOVORNOST

Članak 152.

(1) Rad Gradskog vijeća, gradonačelnika, njihovih radnih tijela te upravnih tijela Grada je javan.
(2) Javnost rada osigurava se:
– javnim održavanjem sjednica,
– izvješćivanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,
– objavljivanjem akata na način propisan ovim Statutom,
– omogućavanjem uvida u opće akte Grada,
– prikladnim obavještavanjem javnosti o radnom vremenu, uredovnim danima i drugim važnim pitanjima za rad upravnih tijela Grada.

Članak 153.

Gradsko vijeće, odnosno njihova radna tijela, kada za to postoje osobito opravdani razlozi, mogu isključiti javnost sa svojih sjednica, odnosno javnost mogu isključiti kada se raspravlja o podacima koji su sukladno posebnim propisima označeni pojedinim stupnjem tajnosti.

Članak 154.

Gradsko vijeće svojom odlukom može odlučiti koji podaci iz rada i nadležnosti Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada predstavljaju poslovnu tajnu i ne mogu biti dostupni javnosti te propisati način njihova čuvanja, a u skladu sa zakonom.

Članak 155.

Ovlašteni predlagači općih akata mogu odlučiti da se nacrti prijedloga općih akata koji su u pripremi, čiji su oni predlagači, za koje se pretpostavlja da je javnost osobito zainteresirana, odnosno mogla bi biti, objave putem sredstava javnog priopćavanja ili oglašavanjem na oglasnim pločama, kao i da se pozovu svi zainteresirani da iznesu svoje primjedbe i prijedloge na nacrt prijedloga općeg akta prije utvrđivanja konačnog prijedloga za Gradsko vijeće.

Članak 156.

Na zgradama u kojima su smještena tijela Grada mora bit istaknut naziv tijela, a na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela Grada.

Članak 157.

Svi opći akti Gradskog vijeća, uključujući i pročišćene tekstove općih akata, i svi važniji akti gradonačelnika koje on za to odredi, objavljuju se u službenom glasilu Grada i na internetskoj stranici Grada.

Članak 158.

(1) Službeno glasilo Grada je „Službeni glasnik Grada Korčule“.
(2) Urednik i odgovorna osoba za tiskanje službenog glasila je čelnik upravnog tijela nadležnog za opće poslove.
(3) Službeno glasilo dostavlja se svim vijećnicima, gradonačelniku i zamjeniku gradonačelnika, mjesnim odborima i gradskim kotarima, Gradskoj knjižnici „Ivan Vidali“, osobama kojima se po posebnim propisima obvezno dostavlja te drugim osobama za koje to odredi gradonačelnik.
(4) Posebnom odlukom gradonačelnika podrobnije će se urediti pitanja u svezi izdavanja i distribucije službenog glasila.

Članak 159.

Ostvarivanje javnosti rada određenih tijela Grada pobliže se uređuje zakonom, propisima donesenim na temelju zakona i aktima Grada.

Članak 160.

Izabrani, odnosno imenovani dužnosnici Grada obavljaju svoje dužnosti na temelju i u okviru Ustava, zakona, ovog Statuta i drugih općih akata Grada te dobivenih ovlaštenja, i osobno su odgovorni za njeno obavljanje.

XIII. PROMJENA STATUTA

Članak 161.

(1) O promjeni (izmjene i/ili dopune) Statuta Grada odlučuje Gradsko vijeće donošenjem statutarne odluke o promjeni Statuta, većinom glasova svih vijećnika.
(2) Prijedlog za promjenu statuta može podnijeti gradonačelnik, Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća ili najmanje jedna trećina vijećnika.
(3) Prijedlog za promjenu statuta mogu dati građani putem građanske inicijative.
(4) Prijedlog za promjenu statuta mora biti pismeno obrazložen i podnosi se Odboru za Statut i Poslovnik, ukoliko sam Odbor nije predlagatelj. Ako prijedlog nije pismeno obrazložen, predsjednik Odbora će vratiti prijedlog predlagatelju na uređenje, određujući mu rok za uređenje prijedloga koji ne može biti kraći od osam niti duži od 15 dana.
(5) Uz (uredni) prijedlog iz stavka 4. ovog članka, predlagatelj treba dostaviti i nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta, u sadržaju u kojem se i traže promjene Statuta.
(6) Ako uz (uredni) prijedlog iz stavka 4. ovog članka nije dostavljen nacrt prijedloga statutarne odluke iz prethodnog stavka, predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik zatražit će od predlagatelja dostavu istog, određujući mu rok za dostavu koji ne može biti kraći od 8 niti duži od 15 dana.
(7) Ako predlagatelj u danom roku ne uredi svoj prijedlog u smislu stavka 4. ovog članka i/ili ne dostavi nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta, prijedlog se neće dalje razmatrati niti će se poduzimati daljnje radnje u smislu odredbi ovog, odnosno članka 162. ovog Statuta.

Članak 162.

(1) Odbor za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća utvrđuje je li prijedlog utemeljen na odredbama zakona i ovog Statuta, tj. ima li pravnih zapreka za donošenje promjena Statuta koje se predlažu, odnosno ocjenjuje priloženi nacrt prijedloga statutarne odluke.
(2) Ukoliko gradonačelnik nije predlagatelj, Odbor za Statut i Poslovnik je dužan zatražiti mišljenje gradonačelnika o prijedlogu za promjenu Statuta i nacrtu prijedloga statutarne odluke, koji ga je dužan dati u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za mišljenjem.
(3) Ako je predlagatelj Odbor za Statut i Poslovnik, Odbor svoj prijedlog i prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta dostavlja na mišljenje gradonačelniku, koji ga je dužan dati u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za mišljenjem. Ukoliko gradonačelnik nije u danom roku dostavio svoje mišljenje, Odbor će bez mišljenja gradonačelnika uputiti Gradskom vijeću prijedlog za promjenom Statuta s prijedlogom statutarne odluke o promjeni Statuta.
(4) Ako je gradonačelnik dostavio svoje mišljenje te iznio određene primjedbe odnosno prijedloge, Odbor za Statut i Poslovnik će na temelju toga, uvažavajući osnovanost i opravdanost danih primjedbi i prijedloga, izraditi svoj (konačni) nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta.
(5) Prijedlog za promjenu Statuta zajedno s nacrtom prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta, Odbor za Statut i Poslovnik dostavlja Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.

Članak 163.

(1) Gradsko vijeće prethodno odlučuje hoće li se pristupiti promjenama, i to većinom glasova svih vijećnika.
(2) Ako Gradsko vijeće prihvati prijedlog, tj. donese akt o pokretanju postupka za promjenu Statuta u pravilu se na istoj sjednici utvrđuje nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta.
(3) Nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta upućuje se na javnu raspravu u trajanju od najmanje 15, a najduže 30 dana.
(4) Ako Gradsko vijeće odbije prijedlog, tj. ne pokrene postupak za promjenu Statuta, isti se prijedlog ne može ponovno staviti na dnevni red prije isteka roka od 6 mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu.

Članak 164.

(1) U tijeku javne rasprave, svi građani odnosno pravne osobe mogu izvršiti uvid u nacrt prijedloga statutarne odluke te dostaviti Odboru za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća svoje primjedbe odnosno prijedloge.
(2) Nakon isteka javne rasprave, Odbor za Statut i Poslovnik utvrđuje konačni prijedlog statutarne odluke o promjeni Statuta s obrazloženjem svih odbijenih ili prihvaćenih primjedbi odnosno prijedloga te ga dostavlja Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.

Članak 165.

Odredbe ovog Statuta koje se odnose na postupak promjene Statuta, primjenjuju se i u slučaju podnošenja prijedloga za donošenje novog Statuta.

Članak 166.

Ukoliko je potrebno pojedine odredbe Statuta uskladiti sa zakonom, kao i u slučaju kada je promjena organizacijskog karaktera ili se radi o manjim promjenama koje bitno ne utječu na ustroj i nadležnost tijela Grada i mjesnu samoupravu, promjenu Statuta može izvršiti Gradsko vijeće bez prethodne javne rasprave, na prijedlog Odbora za Statut i Poslovnik Gradskog vijeća, i u tom slučaju nacrt prijedloga statutarne odluke o promjeni Statuta se smatra konačni prijedlog odluke.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 Članak 167.

(1) Do donošenja općih akata kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada sukladno posebnim zakonima i odredbama ovog Statuta, primjenjivat će se opći akti Grada u onim odredbama koje nisu u suprotnosti sa zakonom i ovim Statutom.
(2) U slučaju suprotnosti odredbi općeg akata iz stavka 1. ovog članka, primjenjuju se neposredno odredbe zakona i ovog Statuta.

Članak 168.

Nadležnost rješavanja o pojedinim pitanjima koja su postojećim općim i drugim aktima Grada stavljena u nadležnost Gradskog poglavarstva preuzima gradonačelnik, ako zakonom, propisima donesenim zakonom ili ovim Statutom rješavanje tog pitanja nije stavljeno u nadležnost predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća, ili dok se izmjenama i dopunama ili novim općim i drugim aktima Grada ne odredi nadležnost drugog tijela.

Članak 169.

Grad će donijeti opće akte kojima se uređuju poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada u rokovima određenim posebnim zakonima, a postojeće opće akte će uskladiti sa zakonom i ovim Statutom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta, odnosno u roku koji je posebnim zakonom utvrđen za usuglašavanje sa zakonom.

Članak 170.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Korčule („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 6/09, 3/13, 3/14-pročišćeni tekst i 5/14).

Članak 171.

Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Grada Korčule“.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Marko Skokandić, ing.