Istraživanje je provedeno u razdoblju od kraja lipnja do početka listopada 2014. Dubrovačko-neretvanska županija nalazi se na 17. mestu od ukupno 19. ocijenjenih županija te je s 4,78 bodova ocijenjena netransparentnom. Ni Grad Dubrovnik nije se proslavio na 172. mjestu s ocjenom 3,93. Najbolje ocijenjeni gradovi i općine su redom: Rijeka, Slavonski Brod, Vodice, Pazin i Labin, a najtransparentnija županija je Varaždinska.

Gradovi i općine u našoj županiji također nisu dobili visoke ocjene. Najbolje je rangiran grad Korčula na 43. mjestu, slijedi ga Vela Luka na 61. mjestu te Općina Konavle na 68. Ovi su dobili ocjenu ”transparentan”.

Sve ostale opčine i gradovi, koji su sudjelovali u istraživanju ocijenjeni su kao netreansparentni i to redom:

146. Metković
152. Mljet
154 Lumbarda
159 Lastovo
162 Blato
168 Župa dubrovačka
172 Dubrovnik
182 Trpanj
196 Orebić
205 Slivno
241 Kula Norinska
263 Ston

te izrazito netransparentni:

270 Smokvica
288 Dubrovačko primorje
325 Pojezerje

Rezultati se temelje na pregledu službenih internetskih stranica, uvidu u Poslovnike i Statute, odgovorima na anketni upitnik, zahtjevu za pristupom informacijama te telefonskom pozivu na centralu.

Istraživanjem su ponovno obuhvaćene dimenzije javnosti rada predstavničkog tijela i javnosti rada izvršne vlasti, pravo na pristup informacijama, suradnja sa zajednicom te mjesna samouprava.

Odaziv ovogodišnjem istraživanju bio je značajno slabiji u slučaju općina – ove godine na anketni je upitnik odgovorilo samo 60% općina (njih 257) . Gradovi i županije su na zadovoljavajućoj razini sudjelovali u istraživanju – 94% gradova (njih 120) i sve županije ispunile su anketni upitnik.

”Poražavajuća je činjenica da deset godina nakon usvajanja Zakona  o pravu na pristup informacijama svaka treća jedinica nije odgovorila na službeni upit. Nadalje, unatoč povećanju ukupnog broja službenih internetskih stranica sa 75 posto (2009.) na 98 posto (2014.), nije došlo do pozitivnog utjecaja na razinu transparentnosti samih jedinica.

Jedinice nisu u stanju (ili voljne) komunicirati ni o politički važnim pitanjima, niti o pitanjima koja se reflektiraju na svakodnevicu. Naime, umjesto da služe obavještavanju građana i njihovom uključivanju u svakodnevni politički i društveni život, službene internetske stranice su u najvećem broju slučajeva i dalje u funkciji servisnih informacija te povijesnih, kulturnih, vjerskih i turističkih sadržaja”, navodi se u priopćenju GONG-a.

Prema ukupnim nalazima među jedinicama lokalne i regionalne samouprave ima:
• 5 posto „izrazito transparentnih“
• 21 posto „transparentnih“
• 46 posto „netransparentnih“
• 28 posto „izrazito netransparentnih“

”S obzirom na rezultate ovog, ali i drugih istraživanja, krajnje je vrijeme da nacionalna razina, kako vlast tako i oporba, preuzme odgovornost i pristupi teritorijalnom preustroju i barem funkcionalnom okrupnjavanju lokalne i regionalne samouprave. Nije tu riječ samo o mogućim uštedama i povećanoj efikasnosti i djelotvornosti upravljanja, pa čak ni o kapacitetima za povlačenje sredstava iz EU fondova. Riječ je o ustavnom pravu građana na jednakost postupanja tijela, u skladu s demokratskim načelima transparentnosti i odgovornosti, i njihovom pravu na dobru upravu u svim dijelovima Hrvatske”, zaključuje se u priopćenju GONG-a.

Cijeli prikaz istraživanja pogledajte ovdje.