Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Pupnat 2″

Na temelju članaka 188. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13), članka 26., 100. i 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13), članka 49. točke 24. Statuta Grada Korčule („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 06/09, 3/13. 4-13-pročišćeni tekst i 5/14)), članka 62. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Korčule („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 7/09, 8/11, 3/13 i 4/13-pročišćeni tekst), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja „Pupnat 2“ („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 05/13), suglasnosti Župana Dubrovačko –neretvanske županije: KLASA:350-01/14-01/30, URBROJ: 2117/01-01-14-2, od 8. prosinca 2014. godine, Gradsko vijeće Grada Korčule je na 16. sjednici održanoj dana 18. prosinca 2014. godine donijelo je

O D L U K U

o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Pupnat 2″

I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja „Pupnat 2″ (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradila tvrtka Grgurević i partneri d.o.o., Savska cesta 19/III, Zagreb, kao stručni izrađivač.

II.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom: „Urbanistički plan uređenja „Pupnat 2“, koji se sastoji od:

1/ Tekstualnog i grafičkog dijela, te obveznog priloga, pod naslovom: „Urbanistički plan uređenja „Pupnat 2“ – Tekstualni dio – Provedbene odredbe; Grafički dio – Kartografski prikazi; Obvezni prilog – Obrazloženje Plana“ sljedećeg sadržaja:

Tekstualni dio – Provedbene odredbe:

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina i građevina mješovite namjene

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske

(elektroničke komunikacijske) i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe Plana.

Grafički dio – Kartografski prikazi:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Kartografski prikaz 1: Korištenje i namjena površina, u mj. 1: 1000.

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Kartografski prikaz 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet, u mj. 1:   1000.

Kartografski prikaz 2b: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Elektroničke          komunikacije i elektroenergetika, u mj. 1: 1000.

Kartografski prikaz 2c: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i        odvodnja, u mj. 1: 1000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

Kartografski prikaz 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mj. 1: 1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Kartografski prikaz 4: Način i uvjeti gradnje, u mj. 1: 1000.

Obvezni prilog – Obrazloženje Plana:

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja.

2/ Ostalih obveznih priloga pod naslovom: „Urbanistički plan uređenja „Pupnat 2″ – Ostali      obvezni prilozi“ sljedećeg sadržaja:

– stručne podloge i popis sektorskih dokumenata i propisa,

– zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji,

– izvješće o javnoj raspravi,

– evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,

– sažetak za javnost.

III.

Na konačni prijedlog Plana ishođene su sve potrebne suglasnosti, mišljenja i očitovanja propisana posebnim zakonima i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13).

IV.

Osnovni dio elaborata: „Urbanistički plan uređenja „Pupnat 2″ pod nazivom: „Urbanistički plan uređenja „Pupnat 2“ – Tekstualni dio – Provedbene odredbe; Grafički dio – Kartografski prikazi; Obvezni prilog – Obrazloženje Plana“ izrađen je u 7 (sedam) primjeraka izvornika, koji se čuvaju na sljedećim adresama:

1. Jedan primjerak izvornika u arhivi Gradskog vijeća Grada Korčule, Korčula,

2. Jedan primjerak izvornika u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,

komunalno gospodarstvo i promet Grada Korčule, Korčula,

3. Jedan primjerak izvornika kod Grgurević i partneri d.o.o., Zagreb,

4. Jedan primjerak izvornika u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša      Dubrovačko-neretvanske županije, Ispostava u Korčuli, Korčula,

5. Jedan primjerak izvornika u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Zagreb,

6. Jedan primjerak izvornika u Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zagreb,

7. Jedan primjerak izvornika u Zavodu za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije,

Dubrovnik.

Ostali obvezni prilozi elaborata: „Urbanistički plan uređenja „Pupnat 2“ pod nazivom: „Urbanistički plan uređenja „Zagradac” – Ostali obvezni prilozi“ izrađen je u 2 (dva) primjeraka, koji se čuvaju na sljedećim adresama:

1. Arhiva Gradskog vijeća Grada Korčule,

2. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Zagreb.

V.

Provedbene odredbe, navedene u točki II. ove Odluke, sastavni su dio ove Odluke i glase:

1.             Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1.       Namjena površina

Članak 1.

(1)            Namjena površina Urbanističkog plana uređenja “Pupnat 2” (dalje: Plan) utvrđena je i ucrtana na kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

a)    stambena namjena                                                   (S);

b)   mješovita – pretežito stambena                                (M1);

c)    mješovita – pretežito poslovna                                (M2);

d)   javne zelene površine                                                          (Z1);

e)    površine infrastrukturnih sustava                            (IS).

(2)            Na površinama stambene namjene (S) smještaju se stambene zgrade.

(3)            Na površinama mješovite – pretežito stambene namjene (M1) smještaju se stambene zgrade te zgrade mješovite i infrastrukturne namjene.

(4)            Na površinama mješovite – pretežito poslovne namjene (M2) smještaju se poslovne zgrade te zgrade mješovite, društvene, sportsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene.

(5)            Na javnim zelenim površinama (Z1), planira se  krajobrazno uređenje zelenih površina namijenjenih odmoru, zabavi i rekreaciji na otvorenom. Detaljni uvjeti gradnje i uređenja javnih zelenih površina propisani su u naslovu 6.

(6)            Površine infrastrukturnih sustava (IS) planirane su za gradnju građevina, odnosno uređenje površina prometne i ostalih infrastrukturnih mreža. Planom utvrđeno razgraničenje površina infrastrukturne namjene podložno je nužnim korekcijama radi osiguranja konstruktivnih i tehničkih potreba izvedbe građevina infrastrukture (nasipi i pokosi koji ulaze u cestovno odnosno ulično zemljište, proširenja u zavojima i sl.). Polaganje linijske infrastrukture omogućuje se i na površinama ostalih namjena.

(7)            Osim zgrada navedenih u stavcima od (2) do (6) ovoga članka dopušten je i smještaj ostalih sadržaja pojedine namjene sukladno detaljnijim uvjetima Plana.

(8)            Dopušteno je odgovarajućim aktima razgraničenje dodatnih sportsko-rekreacijskih, javnih zelenih i prometnih površina.

(9)            Bilans namjene površina iskazan je u tablici 1:

TABLICA 1: BILANS NAMJENE POVRŠINA

Namjena površina Površina (ha) %
Stambena namjena (S) 1,209 50,87
Mješovita – pretežito stambena (M1) 0,250 10,56
Mješovita – pretežito poslovna (M2) 0,254 10,71
Javne zelene površine (Z1) 0,056 2,37
Površine infrastrukturnih sustava (IS) 0,605 25,49
UKUPNO 2,376 100, 00

1.2.       Opći uvjeti korištenja, uređenja i gradnje

1.2.0. Lokacija zahvata u prostoru

Članak 2.

(1)            Unutar obuhvata Plana utvrđene su prostorne cjeline, unutar svake od kojih je temeljem odgovarajućih akata moguća realizacija jednog ili više zahvata u prostoru sukladno detaljnijim uvjetima Plana. Uvjeti parcelacije prostornih cjelina dani su u naslovu 10.2.

(2)            Prostorne cjeline unutar obuhvata ovog Plana razgraničene su i utvrđene na kartografskom prikazu 4: Način i uvjeti gradnje.

1.2.1. vrsta radova i oblici gradnje

Članak 3.

(1)            Za građevine planirane u obuhvatu Plana određeni su oblici korištenja, prikazani na kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, kako slijedi:

a)    rekonstrukcija – omogućava se izvedba radova kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti temeljem kojih je građevina izgrađena (dogradnja, nadogradnja, izgradnja zamjenske zgrade, promjena namjene zgrade), a sukladno uvjetima propisanima ovim Planom;

b)   nova gradnja – omogućava se izgradnja nove građevine temeljem uvjeta smještaja, gradnje i uređenja građevina propisanih ovim Planom.

1.2.2. Veličina I uvjeti oblikovanja zgrada na građevnoj čestici

Članak 4.

(1)            Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti odnose se na građevne čestice formirane u obuhvatu  prostorne cjeline.

(2)            Najveća visina zgrada određena je najvećim dopuštenim brojem nadzemnih etaža (En) i najvećom dopuštenom visinom zgrade u metrima (V).

(3)            Nadzemnim etažama, u smislu ovog plana, smatraju se suteren, prizemlje i sve etaže iznad navedenih, dok se podzemnim etažama, u smislu ovog plana, smatraju pretežito ukopani podrum i podrum.

(4)            Za zgrade čija je površina pod građevinom veća od 300 m² visina, ukupna visina i nadzemna etažna visina mogu se obračunati  zasebno za svaku dilataciju.

(5)            Krov zgrade može biti ravni, kosi (nagiba do 34°) ili kombinacija navedenih.

(6)            Ukoliko nije drugačije određeno detaljnijim uvjetima Plana, za građevne čestice unutar obuhvata prostornih cjelina utvrđenih ovim planom propisuju se sljedeći parametri te uvjeti gradnje:

a)    koeficijent izgrađenosti građevne čestice: do 0,3 za samostojeći i poluugrađeni način gradnje te 0,5 za ugrađeni način gradnje;

b)   koeficijent iskorištenosti građevne čestice: do 1,5

c)    etažna visina osnovne zgrade (En): do 3 nadzemne etaže;

d)   najveća dopuštena visina zgrade: do 8,5 m za zgrade na građevnim česticama do 1500 m² te do 10,0 m za zgrade na građevnim česticama većim od 1500 m²;

e)    osnovna zgrada može imati jednu podzemnu etažu, iznimno višeetažnu podzemnu garažu.

1.2.3. oblik i veličina građevne čestice

Članak 5.

(1)            Najmanja veličina građevne čestice, ukoliko nije drugačije određeno detaljnijim odredbama plana, iznosi:

a)    za samostojeći način gradnje: 300 m²;

b)   za poluugrađeni način gradnje: 200 m²;

c)    za ugrađeni način gradnje: 150 m²;

d)   iznimno, za prostorne cjeline M1-1 i M2-1, najmanja veličina građevne čestice odgovara obuhvatu prostorne cjeline; dopuštena su moguća odstupanja zbog detaljnije geodetske izmjere te izdvajanje građevne čestice za smještaj infrastrukturnih građevina.

(2)            Najveća veličina građevne čestice, ukoliko nije određeno detaljnijim odredbama Plana, iznosi:

a)    za samostojeći način gradnje: 3000 m²;

b)   za poluugrađeni način gradnje: 700 m²;

c)    za ugrađeni način gradnje: 350  m².

(3)            Utvrđuju se sljedeće najmanje širine građevnih čestica na građevinskoj liniji:

a)    za samostojeći način gradnje: 14,0 m;

b)   za poluugrađeni način gradnje: 12,0 m;

c)    za ugrađeni način gradnje: 6,0 m.

(4)            Iznimno od stavaka (1), (2) i (3) ovog članka, za javne prometne i zelene površine oblik i veličina građevne čestice odgovaraju obuhvatu prostorne cjeline uz moguća odstupanja sukladno detaljnijoj izmjeri i detaljnijem projektnom rješenju prometnica.

1.2.4. Uvjeti smještaja zgrada na građevnoj čestici

Članak 6.

(1)            Na jednoj građevnoj čestici unutar prostorne cjeline mogu se graditi, ukoliko nije drugačije određeno detaljnijim odredbama Plana:

a)    jedna osnovna zgrada;

b)   jedna pomoćna zgrada;

c)    iznimno, jedna zgrada za gospodarske djelatnosti u domaćinstvu, uz stambenu zgradu na građevnoj čestici veličine do 1500 m².

(2)            Osim zgrada iz stavka (1) ovog članka, na građevnoj čestici mogu se graditi i druge građevine sukladno naslovu 1.2.6.

(3)            Planom se dopušta samostojeći način gradnje te iznimno, za prostorne cjeline S-1, S-2, S-3, S-4,(uz samostojeći) poluugrađeni te ugrađeni način gradnje. Ugrađeni i poluugrađeni način gradnje iz ovog stavka dopušten je samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

a)    ako nova zgrada formira sklop dvojne zgrade, odnosno dio ili završetak niza zgrada, s osnovnom zgradom ili zgradama na susjednim česticama, postojećima ili onima za koje je izdan odgovarajući akt;

b)   ako se za dvojnu zgradu, odnosno za niz zgrada, odgovarajući akti ishode u paralelnom postupku.

(4)            Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu javnog ili privatnog dobra, odnosno režima korištenja). U smislu ovog Plana, građevinska linija predstavlja granicu gradivog dijela prostorne cjeline prema regulacijskoj liniji, te određuje najmanju udaljenost zgrada na građevnoj čestici od regulacijske linije. Građevinska linija prikazana je na kartografskom prikazu 4: Način i uvjeti gradnje.

(5)            Utvrđuju se sljedeće najmanje udaljenosti građevina, osnovnih i pomoćnih, od susjednih čestica:

a)    za samostojeći način gradnje, na građevnim česticama površine veće od 1500 m² polovica visine građevine, ali ne manje od 3,0 m;

b)   za samostojeći način gradnje, na građevnim česticama površine manjima od 1500 m² 3,0 m, odnosno 1,0 m uz ograničenje otvora na odgovarajućem pročelju na dijelove zida od staklene opeke ili neprozirnog stakla, te ventilacijske otvore bez zaokretnih krila i ukupne površine do 0,36 m²;

c)    na međi susjedne čestice bez otvora na odgovarajućem pročelju pri poluugrađenom i ugrađenom načinu gradnje.

(6)            Iznimno od stavaka (1) do (5) ovoga članka, uvjeti smještaja infrastrukturnih građevina detaljno su određeni u naslovu 5.

1.2.5. Uvjeti gradnje pomoćnih zgrada na građevnoj čestici

Članak 7.

(1)            Pomoćne su zgrade, u smislu ovih odredbi: garaže za putničke automobile te poljodjelske i slične strojeve, ljetne kuhinje, vrtne sjenice i nadstrešnice, zatvoreni i/ili natkriveni bazeni, ostave sitnog alata i radionice, drvarnice, “šupe”, kotlovnice, sušare, pušnice i slične građevine za potrebe osnovne zgrade.

(2)            Gospodarska zgrada u domaćinstvu je, u smislu ovih odredbi, zgrada za gospodarsku – poslovnu (izuzev pružanja usluga smještaja) ili proizvodnu (zanatsku, poljoprivredno-prerađivačku) djelatnost; opseg djelatnosti dopuštenih unutar naselja te uvjete obavljanja istih pobliže određuje jedinica lokalne samouprave odgovarajućim aktima.

(3)            Pomoćne zgrade i gospodarske zgrade u domaćinstvu imaju sljedeće uvjete gradnje:

a)    pomoćna zgrada može imati jednu etažu;

b)   visina zgrade: do 3,0 m;

c)    materijalima i oblikovanjem zgrada mora biti usklađena s osnovnom zgradom;

d)   udaljenost zgrade od regulacijske linije kao i od ostalih susjednih međa regulirana je u naslovu 1.2.4.; iznimno, za garaže kao pomoćne zgrade, pomoćna zgrada može se graditi na međi susjedne čestice i/ili regulacijskoj liniji; gradnja na regulacijskoj liniji moguća je sukladno posebnim uvjetima nadležne službe;

e)    iznimno, za garaže kao pomoćne zgrade, ako je pomoćna zgrada ukopana s više od 50%, odnosno ima jedno “slobodno” pročelje, i nije u konstruktivnoj vezi s osnovnom zgradom, ne ulazi u izgrađenost građevne čestice niti u katnost zgrade.

1.2.6. uvjeti gradnje građevina koje nisu zgrade na građevnoj čestici

Članak 8.

(1)            Na građevnoj čestici osnovne zgrade mogu se graditi i sljedeće pomoćne građevine te uređaji koji služe za redovitu uporabu osnovne zgrade:

a)    pretežito podzemne (ukopane) pomoćne građevine (sabirne jame, uređaji za pročišćavanje, spremnici ukapljenog plina ili nafte, cisterne za vodu – gustirne i sl.), ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog okna/otvora) ne prelazi 1,0 m od najniže točke zaravnatog terena;

b)   otvorena (nenatkrivena) dječja i sportska igrališta koja su cijelom svojom površinom oslonjena na tlo, otvoreni bazeni, tenis igralište i slične građevine sportsko-rekreacijskog karaktera;

c)    pergole (brajde, odrine), ognjišta;

d)   ograde, parterna uređenja (staze, platoi, parkirališta, stube), prostor za odlaganje kućnog otpada, temelji solarnih kolektora, potporni zidovi i sl.;

(2)            Pomoćne građevine i uređaji iz stavka (1) ovog članka ne ulaze u obračun građevinske bruto površine niti ulaze u izgrađenost građevne čestice.

(3)            Visina građevine iz stavka (1) ovog članka iznosi:

a)    3,0 m za građevine iz podstavka c), stavka (1) ovog članka;

b)   1,80 m za ograde na građevnoj čestici;

c)    3,0 m za potporne zidove koji nisu na međi susjedne čestice;

d)   1,0 m za potporne zidove koji su na međi susjedne čestice.

(4)            Visina poda (kota završne obrade poda) građevine, za građevine iz podstavka b), stavka (1) ovog članka kao i za sve druge građevine za koje visina nije propisana stavkom (3) ovog članka, iznosi najviše 1,0 m od zaravnatog i konačno uređenog terena uz građevinu.

(5)            Ograde mogu biti visoke do 1,80 m, izvedene od kamena, betona, metala ili kombinacije navedenih, kao i od punog zelenila. Nisu dopuštene montažne betonske ograde.

(6)            Za građevine iz stavka (1) ovog članka udaljenost građevine od regulacijske linije kao i od susjednih čestica regulirana je u naslovu 1.2.4.

(7)            Iznimno od stavka (6) ovog članka, dopuštena je gradnja potpornih zidova, ograda te građevina u službi parternog uređenja građevne čestice (staze, platoi, parkirališta, stube na terenu i sl.) na međi susjedne čestice i/ili na regulacijskoj liniji.

1.2.7. uvjeti uređenja građevne čestice

Članak 9.

(1)            Za građevne čestice unutar obuhvata Plana propisuje se najmanji udio procjedne površine. U smislu ovog plana, udio procjedne površine na građevnoj čestici je odnos procjedne površine na građevnoj čestici i površine građevne čestice. Procjedna površina je površina građevne čestice obrađena na način da omogućava upijanje vode, te ispod koje nema podzemnih dijelova zgrada.

(2)            Najmanji udio procjedne površine iz stavka (1) ovog članka na pojedinoj građevnoj čestici iznosi najmanje 20 % osim za javne prometne površine za koje se najmanji udio procjedne površine ne propisuje.

(3)            Na građevnim česticama je potrebno urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada.

(4)            Najniža kota zaravnatog i konačno uređenog terena uz osnovnu zgradu ne smije biti viša od 1,0 m od zatečene prirodne kote na terenu (prije građenja).

1.2.8. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Članak 10.

(1)            Za sve zgrade i površine moraju biti osigurani uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, prema važećim propisima.

1.2.9. Način i uvjeti priključenja prostornih cjelina na prometnu površinu i drugu komunalnu infrastrukturu

Članak 11.

(1)            Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu i ostalu komunalnu infrastrukturu, utvrđeni su i ucrtani na kartografskim prikazima serije 2: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.

(2)            Na kartografskim prikazima iz stavka (1) ovog članka utvrđene su i prikazane javne prometne površine duž kojih građevne čestice, formirane unutar prostornih cjelina, ostvaruju kolni priključak kao i priključak na komunalnu infrastrukturu. Pri izradi detaljne projektne dokumentacije za pojedine zahvate u prostoru unutar obuhvata pojedine prostorne cjeline potrebno je detaljnije utvrditi mjesto priključenja na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, s time da je potrebno zadržati priključak s iste prometne površine, odnosno prostorne jedinice koja je određena Planom sukladno kartografskim prikazima iz stavka (1) ovog članka.

(3)            Broj parkirnih mjesta za građevne čestice određuje se prema tablici 2 i uvjetima utvrđenim u članku 20.

2.             Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 12.

(1)          U obuhvatu Plana nije planirana gradnja građevina gospodarskih djelatnosti, izuzev sadržaja predviđenih u naslovu 4.

(2)          Uvjeti korištenja, uređenja i gradnje propisani su u naslovu 1.2.

3.             Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 13.

(1)          U obuhvatu Plana nije planirana gradnja građevina društvenih djelatnosti, izuzev sadržaja predviđenih u naslovu 4.

(2)          Uvjeti korištenja, uređenja i gradnje propisani su u naslovu 1.2.

4.             Uvjeti i način gradnje stambenih građevina i GRAĐEVINA MJEŠOVITE NAMJENE

Članak 14.

(1)          Detaljni uvjeti smještaja, gradnje i uređenja za zgrade i građevine utvrđeni su ovim naslovom za sljedeće prostorne cjeline:

a)    prostorna cjelina S-1;

b)   prostorna cjelina S-2;

c)    prostorna cjelina S-3;

d)   prostorna cjelina S-4;

e)    prostorna cjelina M1-1;

f)    prostorna cjelina M2-1.

(2)          Unutar prostornih cjelinama S-1. S-2, S-3 i S-4 dopuštena je realizacija više zahvata u prostoru, odnosno formiranje više građevnih čestica. Unutar jedne građevne čestice dopušten je smještaj stambene zgrade kao osnovne zgrade te drugih zgrada i građevina sukladno naslovu 1.2.

(3)          Unutar prostorne cjeline M1-1 dopuštena je realizacija jednog zahvata u prostoru, iznimno dva sukladno stavku (5) ovog članka. Na jednoj građevnoj čestici dopušten je smještaj stambene zgrade ili zgrade mješovite namjene te drugih pomoćnih zgrada i građevina sukladno naslovu 1.2.

(4)          Unutar prostorne cjeline M2-1 dopuštena je realizacija jednog zahvata u prostoru, iznimno dva sukladno stavku (5) ovog članka. Na jednoj građevnoj čestici dopuštena je gradnja jedne poslovne zgrade kao osnovne zgrade ili mješovite, društvene, sportsko-rekreacijske zgrade kao osnovne zgrade te drugih pomoćnih zgrada i građevina sukladno naslovu 1.2. Unutar prostorne cjeline M2-1 nije dopuštena gradnja zgrada isključivo stambene namjene.

(5)          Unutar obuhvata prostorne cjeline M1-1 i/ili M2-1 dopušteno je izdvajanje građevne čestice za infrastrukturnu namjenu (smještaj transformatorske stanice). Ukoliko se unutar prostornih cjelina M1-1 i M2-1 ne izdvaja posebna građevna čestica, transformatorsku stanicu moguće je smjestiti unutar zgrada iz stavka (3) i /ili (4) ovog članka, odnosno sukladno uvjetima nadležnog operatora distribucijskog sustava električne energije.

(6)          Ostali uvjeti korištenja, uređenja i gradnje propisani su u poglavlju 1.2. Odredbi.

5.             uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske (elektroničke komunikacijske) i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1.   Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.0. OPĆI UVJETI GRADNJE I UREĐENJA PROMETNE MREŽE

Članak 15.

(1)          Prometna mreža utvrđena je i ucrtana na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet. Pri projektiranju prometne infrastrukture moguća su odstupanja sukladno detaljnijoj izmjeri i potrebama neometanog funkcioniranja prometa te terenskim uvjetima mikrolokacije što se neće smatrati izmjenom Plana.

(2)          Prometnu mrežu iz stavka (1) ovog članka čine:

a)    prostorna cjelina IS-1 – nerazvrstana cesta Pupnat-Kneže;

b)   prostorna cjelina IS-2 – pristupna ulica;

c)    prostorna cjelina IS-3 – kolno-pješačka ulica;

d)   prostorna cjelina IS-4 – pješačka površina;

e)    prostorna cjelina IS-5 – pješačka površina;

f)    prostorna cjelina IS-6 – pješačka površina;

g)    prostorna cjelina IS-7 – pješačka površina.

(3)          Sve prostorne cjeline iz stavka (2) ovog članka (dalje: javne prometne površine) moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti prema važećim propisima. U zonama pješačkih prijelaza obvezna je primjena elemenata za sprečavanje arhitektonsko- urbanističkih barijera pri čemu treba izgraditi pristupne rampe (upušteni nogostup) na mjestima kontakta pješačkih prijelaza i nogostupa.

(4)          Sve kolne površine potrebno je izvesti sa suvremenim kolničkim zastorom. Sve visinske razlike, nastale polaganjem prometnice, između nivoa uređenog planuma prometnice na krajnjim vanjskim rubovima i okolnog uređenog terena potrebno je rješavati gradnjom potpornih zidova i ozelenjenih pokosa. Ove građevine moraju biti tehničkim rješenjem i oblikovanjem skladno uklopljeni u ambijent.

(5)          Prometne površine predviđene za prilaz i operativni rad vatrogasnih vozila moraju osigurati najmanju nosivost na osovinski pritisak od 100 kN te ostale uvjete utvrđene propisima iz područja zaštite od požara.

(6)          Na udaljenosti manjoj od 15,0 m od križanja ne dopušta se sadnja visokog zelenila.

(7)          Planirani koridori za infrastrukturne sustave javnih prometnih površina smatraju se rezervatom i u njihovoj širini po čitavoj trasi nije dopuštena nikakva druga izgradnja osim one koja je u funkciji javne prometne površine.

(8)          Sve javne prometne površine unutar obuhvata Plana moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (javni sustav vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda – kanalizacije, elektroenergetske mreže, telefona i sl.).

(9)          Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina javnih prometnih sustava vrši se neposrednom provedbom ovoga plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

(10)      Na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet utvrđeni su priključci koji označavaju s koje javne prometne površine građevne čestice u obuhvatu prostornih cjelina S-1, S-2, S-3, S-4, M1-1, M2-1 i Z1-1 ostvaruju kolni pristup. Pri izradi detaljne projektne dokumentacije za pojedine zahvate u prostoru unutar obuhvata pojedine prostorne cjeline potrebno je detaljnije utvrditi mjesto priključenja na prometnu površinu, s time da je potrebno zadržati priključak s iste prometne površine, odnosno prostorne cjeline koja je određena Planom sukladno kartografskom prikazu iz stavka (1) ovog članka.

(11)      Na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna i infrastrukturna mreža – Promet prikazani su karakteristični poprečni presjeci ulica u mjerilu 1:500. Presjecima su određene najmanje dimenzije poprečnog profila prometnica, a precizne dimenzije odredit će se izradom projektne dokumentacije prometnica uz poštivanje uvjeta propisanih naslovima 5.1.0.1. do 5.1.0.4.

(12)      Najmanja širina kolnog pristupa s javne prometne površine na građevnu česticu je 6,0 m.

(13)      Uređena građevna čestica ostvaruje kolni pristup na prometnu površinu sukladno uvjetima Plana. Iznimno, do rekonstrukcije profila nerazvrstane ceste Pupnat – Kneže za prostorne cjeline koje ostvaruju priključak na istu, u smislu kolnog pristupa sukladno uvjetima Plana, mjerodavno je postojeće stanje.

5.1.0.1. Prostorna cjelina IS-1

Članak 16.

(1)            U prostornoj cjelini IS-1, planira se rekonstrukcija dijela koridora nerazvrstane ceste Pupnat – Kneže. Propisuju se sljedeći uvjeti uređenja, gradnje i korištenja:

a)    poprečni presjek koridora dan je na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet; planirane su dvije kolne trake širine po 2,75 m, te obostrani nogostup širine 1,50 m sjeverni, te 0,5 m južni nogostup;

b)   kote nivelete prometnice odredit će se izradom projektne dokumentacije;

c)    prometnica je predviđena za dvosmjerni kolni promet;

d)   na prometnicu u obuhvatu cjeline IS-1 priključuje se javna prometna površina u obuhvatu prostorne cjeline IS-2.

5.1.0.2. Prostorna cjelina IS-2

Članak 17.

(1)            U prostornoj cjelini IS-2, planira se gradnja i uređenje prilazne ulice. Propisuju se sljedeći uvjeti uređenja, gradnje i korištenja:

a)    poprečni presjek koridora dan je na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet; planirane su dvije kolne trake širine po 2,75 m, te obostrani nogostup širine 1,25 m;

b)   kolnik i nogostup moraju biti u istoj razini;

c)    kote nivelete prometnice odredit će se izradom projektne dokumentacije;

d)   prometnica je predviđena za dvosmjerni kolni promet;

e)    u koridoru prometne površine potrebno je predvidjeti elemente za usporavanje prometa (razlike u završnom oblikovanju kolničkog zastora, mjestimična suženja kolnika i sl.) sukladno detaljnijem projektnom rješenju;

f)    dopušteno je, na temelju detaljnijeg projektnog rješenja, predvidjeti rješavanje parkirališnih mjesta unutar koridora prometnice uz uvjet da se zadrži optimalna protočnost prometa;

g)    na prometnicu u obuhvatu cjeline IS-2 priključuje se javna prometna površina u obuhvatu prostorne cjeline IS-3.

5.1.0.3. Prostorna cjelina IS-3

Članak 18.

(1)            U prostornoj cjelini IS-3, planira se gradnja i uređenje kolno-pješačke površine. Propisuju se sljedeći uvjeti uređenja, gradnje i korištenja:

a)    poprečni presjek koridora dan je na kartografskom prikazu 2a: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet; planira se uređenje kolno-pješačkog koridora namijenjenoga za dvosmjerni promet;

b)   kote nivelete prometnice odredit će se izradom projektne dokumentacije;

c)    u koridoru prometne površine potrebno je predvidjeti elemente za usporavanje prometa (razlike u završnom oblikovanju kolničkog zastora, mjestimična suženja kolnika i sl.) sukladno detaljnijem projektnom rješenju;

d)   dopušteno je, na temelju detaljnijeg projektnog rješenja, predvidjeti rješavanje parkirališnih mjesta unutar koridora prometnice uz uvjet da se zadrži optimalna protočnost prometa;

e)    prometnica je predviđena za dvosmjerni kolni promet.

5.1.0.4. Prostorna cjelina IS-4, IS-5, IS-6 i IS-7

Članak 19.

(1)            U prostornim cjelinama IS-4, IS-5, IS-6 i IS-7 planira se gradnja i uređenje pješačke površine. Propisuju se sljedeći uvjeti uređenja, gradnje i korištenja:

a)    najmanja širina koridora pješačkog puta iznosi 3,0 m, unutar kojega sami pješački put može biti i uži, ovisno o projektnom rješenju;

b)   kote nivelete prometnice odredit će se izradom projektne dokumentacije;

5.1.1. Javna parkirališta TE Promet u mirovanju NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA

Članak 20.

(1)            U obuhvatu Plana nisu planirane površine javnih parkirališta, kao zasebno utvrđene cjeline.

(2)            Na području obuhvata je predviđeno rješavanje parkirališnih potreba prema kriterijima iz tablice 2.

TABLICA 2.: NORMATIVI ZA BROJ PARKIRALIŠNIH (GARAŽNIH) MJESTA PREMA NAMJENAMA ZGRADA

Namjena zgrade Broj mjesta na Potreban broj mjesta
Stambene zgrade 75 m² GBP /

Jedna stambena jedinica

1,0
Zgrade mješovite namjene 75 m² GBP /

Jedna stambena jedinica / smještajna jedinica

1,0
Uprava i administracija 100 m² GBP 1
Kultura, društveni sadržaji i fizička kultura 100 m² GBP 0,5
Poslovanje (uredi,  kancelarije, biroi i sl.) 100 m² GBP 1,5
Usluge 100 m² GBP 1,5
Trgovina 100 m² GBP 1,5-2,5
Ugostiteljstvo 100 m² GBP 4,0
Banka, pošta 100 m² GBP 2,5

Od više kriterija za isti sadržaj važeći je onaj koji daje veći broj parkirnih mjesta. U površinu za izračun ne ulazi površina garaža i jednonamjenskih skloništa.

(3)            Iznimno od stavka (2) ovog članka i tablice 2, za sadržaje unutar obuhvata prostorne cjeline Z1-1 parkirališne potrebe smatraju se zadovoljenima u sklopu koridora javnih prometnih površina.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 21.

(1)          Pješačku mrežu obuhvata plana čine pješačke površine unutar obuhvata prostornih cjelina IS-1, IS-2, IS-3, IS-4, IS-5, IS-6 i IS-7.

(2)          Detaljni uvjeti uređenja i gradnje pješačkih površina na površinama infrastrukturne namjene dani su u naslovima 5.1.0.1.-5.1.0.4.

(3)          Sve pješačke površine moraju omogućiti nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, prema važećim propisima.

5.2. Uvjeti gradnje Telekomunikacijske (ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE)      mreže

Članak 22.

(1)            Sustav elektroničkih komunikacija prikazan je na kartografskom prikazu 2b: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –  Elektroničke komunikacije i elektroenergetika, u mjerilu 1:1000. Pozicije ucrtanih trasa kabela, kao i pozicije uređaja kvalitativnog su i shematskog karaktera, a preciznija rješenja će se utvrditi razradom projektne dokumentacije.

(2)            Novi elektronički komunikacijski vodovi nepokretne i pokretne mreže u obuhvatu Plana planirani su jednostrano u koridorima javnih prometnih površina. Iznimno, do rekonstrukcije i izgradnje prometnih profila sukladnih Planu dopušta se održavanje postojeće mreže te priključak na postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturnu mrežu sukladno uvjetima distributera i nadležnih tijela.

(3)            Novi elektronički komunikacijski vodovi planiraju se kao kabelska kanalizacija. U PVC i PEHD cijevi će se uvući svjetlovodni, koaksijalni ili mrežni kabeli s izvodima u kabelskim zdencima. Kabelska kanalizacija mora biti tako dimenzionirana da dugoročno zadovolji potrebe razvoda i zaštite elektroničkih komunikacijskih kabela i kabelske televizije. Širina kabelske kanalizacije iznosi približno 1,0 m. Odcijepe treba obvezno planirati u kabelskim zdencima.

(4)            Na kartografskom prikazu iz stavka (1) ovog članka utvrđene su i prikazane javne prometne površine duž kojih građevne čestice, formirane unutar prostornih cjelina, ostvaruju priključak na elektroničku komunikacijsku mrežu. Pri izradi detaljne projektne dokumentacije za pojedine zahvate u prostoru unutar obuhvata pojedine prostorne cjeline potrebno je detaljnije utvrditi mjesto priključenja na elektroničku komunikacijsku mrežu, s time da je potrebno zadržati priključak s iste prometne površine, odnosno prostorne cjeline koja je određena Planom sukladno kartografskim prikazima iz stavka (1) ovog članka.

(5)            Najmanji nadsloj zemlje iznad elektroničkih komunikacijskih vodova treba iznositi u načelu 0,8 m. U poprečnim profilima prometnica prikazani su načelni koridori te zaštitni pojasevi za vođenje instalacija.

(6)            U površina infrastrukturnih sustava (IS) moguć je smještaj novih čvorišta elektroničkih komunikacijskih vodova kontejnerskog tipa te kablova.

(7)            Projektiranje i građenje vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture treba izvoditi uz uvažavanje svih zaštitnih mjera i postupaka propisanih za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Propisane dimenzije (udaljenosti , dubine, širine i sl.) te broj i pozicija infrastrukturnih građevina (elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezne opreme), određene ovim člankom i kartografskim prikazima Plana su načelne. Preciznije dimenzije, pozicije i broj odredit će se projektnom dokumentacijom i u skladu s tehničkim i sigurnosnim zahtjevima pojedine građevine, te potrebama potrošača, uz uvjet da se bitno ne odstupa od koncepcije rješenja.

5.3.   Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.0. Opći uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

(1)          Vodovi komunalne infrastrukturne mreže polagati će se u pravilu u koridore planiranih prometnih i javnih zelenih površina prema kartografskom prikazu 2b: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –  Elektroničke komunikacije i elektroenergetika, i kartografskom prikazu 2c: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodoopskrba i odvodnja; u mjerilu 1:1000. Pozicije ucrtanih trasa kabela, kao i pozicije uređaja kvalitativnog su i shematskog karaktera, a preciznija rješenja će se utvrditi razradom projektne dokumentacije.

(2)          Novi vodovi komunalne infrastrukturne mreže u obuhvatu Plana planirani su u pravilu unutar koridora javnih prometnih površina.

(3)          Na kartografskim prikazima iz stavka (1) ovog članka utvrđene su i prikazane javne prometne površine duž kojih građevne čestice, formirane unutar prostornih cjelina, ostvaruju priključak na komunalnu infrastrukturu. Pri izradi detaljne projektne dokumentacije za pojedine zahvate u prostoru unutar obuhvata pojedine prostorne cjeline potrebno je detaljnije utvrditi mjesto priključenja na komunalnu infrastrukturu, s time da je potrebno zadržati priključak s iste prometne površine, odnosno prostorne cjeline koja je određena Planom sukladno kartografskim prikazima iz stavka (1) ovog članka.

(4)          Vodovi su dimenzionirani prema planskim prostornim pokazateljima, a točne dimenzije vodova bit će utvrđene kroz detaljniju projektnu dokumentaciju.

(5)          Najmanji nadsloj zemlje iznad elektroenergetskih kabela treba iznositi u načelu 0,8 m, iznad plinovoda 1,0 m, iznad vodovoda 1,2 m, a iznad kanalizacije 1,5 m. Udaljenost vodova od postojećih ili planiranih stabala ne smije biti manja od 2,5 m.

(6)          Projektiranje i građenje vodova komunalne infrastrukture treba izvoditi uz uvažavanje svih zaštitnih mjera i postupaka propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture.

5.3.1. Elektroopskrba

Članak 24.

(1)            Područja obuhvata Plana dio je elektroenergetske mreže Grada Korčule. Dopuna postojeće mreže planirana je gradnjom potrebne mreže u obuhvatu Plana s mogućnošću gradnje transformatorskih stanica sukladno kapacitetima planiranih zahvata u prostoru.

(2)            Iznimno od stavka (2) članka 23. Odredbi, do rekonstrukcije i izgradnje prometnih profila sukladnih Planu dopušta se priključak na postojeću elektroenergetsku mrežu sukladno uvjetima distributera i nadležnih tijela.

(3)            Nova elektroenergetska mreža planirana je kao niskonaponska 10(20) kV te se planira izgradnja nove transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV tipa KTS 1000 kVA (transformator nazivne snage 1000 kVA, srednjonaponski rasklop 2 VP+TP, NN ploča NBO 10-1250 A), odnosno sukladno uvjetima nadležnog operatora distribucijskog sustava eklektične energije.

(4)            Planirana transformatorska stanica iz stavka (3) ovog članka se na postojeću elektroenergetsku mrežu spaja srednjonaponskim kablovima tipa 2xXHE 49-A 3x1x150/25 mm² 12/20 kV između Če stupa 10 kV 6C i transformatorske stanice Pupnat (postojeća), odnosno sukladno uvjetima nadležnog operatora distribucijskog sustava električne energije.

(5)            Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže iz stavaka (3) i (4) ovog članka vezana je prvenstveno uz pojavu većih potrošača za čije se potrebe navedene građevine grade ili prilagođavaju.

(6)            Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih građevina treba obratiti pažnju na sljedeće uvjete:

a)    elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u koridoru javnih prometnih površna, zatim pješačkih površina (staza), te, iznimno, javnih zelenih površina, stranom suprotnom od strane kojom se polažu elektronički komunikacijsku kabeli. Ako se moraju paralelno voditi, obvezno je poštivanje najmanjih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje, s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45º;

b)   najmanja sigurnosna udaljenost od građevina za kabelske instalacije pri paralelnom vođenju uz građevine je 1,0 m od temelja građevine;

c)    širina koridora niskonaponske mreže iznosi 1,0 m, a načelna pozicija prikazana je u kartografskom prikazu 2b:  Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –  Elektroničke komunikacije i elektroenergetika. Iznimno, u nemogućnosti mjestimičnog osiguranja koridora, koridor može biti manji uz poštivanje zaštitnih mjera prema uvjetima distributera;

d)   iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu (srednjenaponsku i niskonaponsku) moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor najmanje širine 1,0 m;

e)    priključenja građevina na elektroenergetsku mrežu potrebno je projektirati u skladu s posebnim uvjetima nadležnog distributera;

f)    transformatorske stanice planirane ovim planom smještaju se na građevnim česticama približne veličine 7,0 x 7,0 m koje će se utvrditi odgovarajućim aktima;

g)    u slučaju potrebe, zbog povećanog opterećenja, izgradnja transformatorskih stanica moguća je u sklopu građevina u prostornim cjelinama M1-1 i M1-2. Za transformatorske stanice u sklopu građevine potrebno je projektom građevine osigurati u prizemlju dovoljan prostor, a veličina će ovisiti o položaju trafostanice u objektu i potrebnoj snazi;

h)   pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog održavanja i očitanja stanja brojila te zbog pristupa teretnim vozilom.

(7)            U obuhvatu Plana dopuštena je uporaba alternativnih (obnovljivih) izvora energije (sunčeva energija i ostalo).

(8)            Pri izradi projekata javne rasvjete prometnica za promet vozila i pješaka srednju rasvijetljenost i jednolikost rasvijetljenosti treba odrediti u skladu s važećim normama. Približne visine rasvjetnih tijela iznose na pristupnim cestama 8,0 m, a na pješačkim šetnicama 5,0 m. Rasvjetna tijela postavljaju se na približnim razmacima od 20,0 do 25,0 m. Tip i vrsta kandelabra i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci odredit će se prilikom izrade projekta javne rasvjete planiranih ulica i pješačkih.

(9)            Svi vodovi javne rasvjete moraju biti položeni u zemlju (kablirani) u poprečnom profilu javnih prometnih površina, odnosno javnih zelenih površina.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 25.

(1)            Opskrba obuhvata Plana vodom planira se priključenjem na vodoopskrbni sustav Grada Korčule koji je dio sustava Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda (dalje NPKLM). Kako se vršna potrošnja na sustavu NPKLM-a približila kapacitetu sustava, daljnjoj izgradnji na predmetnom području može se pristupiti tek nakon osiguranja adekvatne vodoopskrbe, a što će se konstatirati u suradnji s nadležnim javnim isporučiteljem vodnih usluga.

(2)            Građevne čestice priključuju se na vodoopskrbne sustave planirane u tijelima koridora javnih prometnih površina, a dimenzije cjevovoda odredit će se projektnom dokumentacijom temeljem hidrauličkog proračuna.

(3)            Priključenja građevina na ulične cjevovode i način očitanja potrošnje vode potrebno je projektirati u skladu s općim i tehničkim uvjetima nadležne komunalne službe.

(4)            Vodoopskrbni sustav područja obuhvata treba, osim sanitarne vode, osigurati i potrebnu količinu vode za gašenje požara vanjskom i unutarnjom hidrantskom mrežom, odnosno stabilnom instalacijom za gašenje požara.

(5)            Hidrantska mreža određuje se za pojedinačne građevne čestice prilikom ishođenja odgovarajućih akata kada je potrebno poštivati Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara ili drugi odgovarajući posebni propis.

(6)            Vanjske hidrante treba projektirati i postavljati izvan kolnih prometnih površina na najvećoj međusobnoj udaljenosti do 150 m. Točne će se pozicije odrediti u detaljnijoj projektnoj dokumentaciji.

5.3.3. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Članak 26.

(1)            U obuhvatu Plana planira se razdjelni sustavi odvodnje kako slijedi:

a)    sustav odvodnje oborinskih voda i

b)   sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.

(2)            Sustav odvodnje u obuhvata Plana planira se kao dio budućeg sustava odvodnje naselja Pupnat, te se odvodnja svih sanitarno-tehnoloških voda planira u sklopu budućeg sustava odvodnje naselja Pupnat sukladno projektnoj dokumentaciji i planu šireg područja.

(3)            U svrhu racionalne izvedbe sustava odvodnje preporučuje se izrada tehno-ekonomske studije isplativosti izgradnje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda sa više varijanti koncepcija sustava kako bi se utvrdio optimalan način sakupljanja i pročišćavanja otpadnih voda cijelog naselja Pupnat.

(4)            Sustav odvodnje oborinskih voda održava se, rekonstruira i gradi uz sljedeće uvjete:

a)    poniranjem u teren na površinama građevne čestice ili otjecanjem po površini do recipijenta; proces se mora odvijati bez ugrožavanja okolnog zemljišta, imovine i objekata;

b)   oborinske vode s većih javnih prometnih kolnih površina, parkirališta (više od 10 parkirališnih mjesta) i većih manipulativnih prometnih površina trebaju se prije ispuštanja u recipijent ili ponovnog korištenja, pročistiti putem skupljača motornih ulja i masti;

c)    nije nužno imati jedan jedinstveni kolektor za prikupljanja oborinskih voda, već je projektom moguće planirati više pojedinačnih manjih sustava s kontroliranim ispustima u recipijent, a radi racionalnije izgradnje i održavanja;

d)   oborinsku vodu prije odvodnje i ispuštanja u recipijent, moguće je sakupljati i uz adekvatno pročišćavanje koristiti ponovno kao tehničku vodu.

(5)            Odvodnja sanitarnih otpadnih voda u obuhvatu plana provodi se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Odluke o odvodnji otpadnih voda i Odluke o priključenju na komunalnu infrastrukturu, Općim i tehničkim uvjetima za opskrbu vodom i uslugama odvodnje, odnosno odgovarajućem posebnom propisu. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda održava se, rekonstruira i gradi uz sljedeće uvjete:

a)    trasu kanala za odvodnju otpadnih voda treba u načelu položiti uz poštovanje najmanje udaljenosti kanala od drugih instalacija (voda najmanje 1,5 m, ostalo najmanje 1,0 m);

b)   sva izljevna mjesta u građevini koja se nalaze u nivou uspora u javnom sustavu za odvodnju otpadnih voda te podrumski prostori, mogu se priključiti na javni sustav samo preko posebnih prepumpnih uređaja i prepumpnih stanica na internoj instalaciji građevini za koje je odgovoran korisnik.

(6)            Cjelokupni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno.

(7)            Sve eventualne tehnološke vode nastale u obuhvatu Plana potrebno je svesti na nivo kvalitete komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u sustav sanitarne odvodnje.

(8)            Izradom projektne dokumentacije za ishođenja odgovarajućih akata, potrebno je detaljno razraditi odvodnju otpadnih voda sukladno odredbama ovog Plana i posebnim uvjetima nadležnih institucija.

(9)            Uređenom građevnom česticom u smislu odvodnje otpadnih voda smatra se ona koja ostvaruje priključak na javni sustav odvodnje, te iznimno, ukoliko javni javni sustav odvodnje otpadnih voda još nije izgrađen, a do izgradnje istoga, smatra se da je građevna čestica uređena ukoliko se sanitarne otpadne vode tretiraju vlastitim uređajem za biopročišćavanje, te potom upuštaju u podzemlje sukladno uvjetima nadležnih tijela ili, isključivo za građevne čestice do 10 ES (ekvivalentnih stanovnika) na kojoj se sanitarne otpadne vode odvode u nepropusnu i sanitarno ispravnu sabirnu jamu s osiguranim i redovitim odvozom prikupljenog efluenta u sustav s propisanim pročišćavanjem; vodonepropusna sabirna jama treba biti pristupačna za posebno vozilo za pražnjenje te se može graditi na najmanjoj udaljenosti 1,0 m od građevne čestice.

6.       Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 27.

(1)            Na javnim zelenim površinama (Z1), planira se krajobrazno uređenje zelenih površina namijenjenih odmoru, zabavi i rekreaciji na otvorenom. Na ovim površinama omogućuje se uređenje i gradnja sportskih igrališta, polivalentnih otvorenih površina, pješačko-biciklističkih staza, površina za smještaj spremnika za odvojeno sakupljanje različitih vrsta otpada predviđenih posebnim Zakonom kojim se uređuje gospodarenje otpadom, ograđenih površina za puštanje kućnih ljubimca, postavljanje skulptura i sl.

(2)            Unutar obuhvata prostorne cjeline Z1-1 omogućuje se i gradnja jednog polivalentnog paviljona (café i/ili restoran s pripadajućim površinama (terasa) i prostorijama (sanitarni čvor, svlačionica, spremište i sl.) sukladno detaljnijim odredbama Plana u naslovu 6.1.

(3)            Uvjeti uređenja i gradnje javnih zelenih površina utvrđeni su za prostornu cjelinu Z1-1.

(4)            Planom je omogućeno razgraničenje i dodatnih javnih i zaštitnih zelenih površina.

(5)            Sve staze unutar javnih zelenih površina mogu služiti i kao pristupi interventnih vozila, uz uvjet osiguranja nosivosti propisane posebnim propisom.

(6)            Prilikom izrade detaljne projektne dokumentacije za javne zelene površine obavezno je maksimalno uvažavati postojeću, autohtonu vegetaciju, a prilikom eventualnog dodatnog ozelenjivanja koristiti mediteransku vegetaciju.

(7)            Projektnom dokumentacijom potrebno je predvidjeti opremanje prostora suvremenom urbanom opremom (javna rasvjeta, oprema za igranje djece, klupe, koševi za otpatke, fontane i sl.).

6.1.   Prostorna cjelina Z1-1

Članak 28.

(1)          Određeni su sljedeći uvjeti gradnje paviljona predviđenog unutar obuhvata prostorne cjeline Z1-1:

a)    najveća građevinska bruto površina je do 80 m2;

b)   visina zgrada je jedna nadzemna etaža (prizemlje), bez podzemne etaže, visine vijenca do 5,0 m;

c)    paviljon mora biti udaljen najmanje 3,0 m od granica okolnih čestica, osim prema javnoj prometnoj površini (IS-2 ili IS-3) gdje je paviljon moguće smjestiti na granicu čestice;

d)   u polivalentnom paviljonu omogućuje se smještaj sljedećih sadržaja: ugostiteljstvo (café, restoran i sl.) i/ili sanitarni čvor i/ili svlačionica i/ili spremište.

(2)          U obuhvatu prostorne cjeline Z1-1 dopušta se smještaj transformatorske stanice (TS) 20(10)/0,4 kV. Na kartografskim prikazima ucrtana je načelna pozicija transformatorske stanice, precizna pozicija bit će određena kroz izradu projektne dokumentacije sukladno posebnim uvjetima lokalnog distributera. Temeljem odgovarajućih akata utvrdit će se čestica približne veličine 7,0×7,0 m za potrebe gradnje transformatorske stanice i uređenje pripadajućih površina, te će se provesti parcelacija u katastarskom operatu. Sve nadzemne infrastrukturne građevine koje se grade na javnim zelenim površinama potrebno je smjestiti vodeći računa da iste ne budu na vizualno dominantnom položaju.

7.   Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i      ambijentalnih vrijednosti

7.1.    MJERE ZAŠTITE prirodnih vrijednosti

Članak 29.

(1)            U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni evidentiranih područja niti pojedinačnih spomenika prirode u smislu posebnog Zakona kojim se uređuje sustav zaštite prirode.

(2)            Obuhvat Plana preklapa se s područjem Ekološke mreže Republike Hrvatske (Uredba o ekološkoj mreži, NN 124/13) pod šifrom HR1000036 – Srednjodalmatinski otoci i Pelješac (područje očuvanja značajno za ptice – POP) što je prikazano na kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

(3)            Za područje Ekološke mreže Republike Hrvatske pod šifrom HR1000036 Srednjodalmatinski otoci i Pelješac (područje očuvanja značajno za ptice – POP) propisuju se smjernice zaštite utvrđene u tablici 3:

TABLICA 3: SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

Broj Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže
7 Regulirati lov i sprječavati krivolov
9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
27 Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)

(4)            Obuhvat Plana zahvaća sljedeće stanišne tipove (utvrđene Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09); iskazane prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS):

a)    stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike.

(5)            Položaj stanišnih tipova u obuhvatu Plana ucrtan je na kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:1000.

(6)            Mjere zaštite za ugrožene i rijetke stanišne tipove iz stavka (4) utvrđuju se na temelju smjernica sadržanih u tablici 4:

TABLICA 4: SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE U SVRHU OČUVANJA STANIŠNIH TIPOVA PROPISANIH PRAVILNIKOM O VRSTAMA STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA, UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA TE O MJERAMA ZA OČUVANJE STANIŠNIH TIPOVA

Broj Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova
3000 C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
115 Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva
116 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
117 Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)
118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka
119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni
120 Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima
4000 E. Šume
121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno šumskogospodarskim planovima
122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine
123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove
124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice
125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme
126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama
128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)
129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi

7.2.   MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Članak 30.

(1)            U obuhvatu Plana nema zaštićenih niti evidentiranih kulturnih dobara u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

8.      Postupanje s otpadom

Članak 31.

(1)          Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada (odnosno smještaj spremnika za odlaganje otpada). Ovaj prostor treba biti pristupačan s javne prometne površine i zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice, arhitektonski oblikovan i usklađen sa oblikovanjem ostalih zgrada na čestici. Prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se u sklopu građevina uz uvjet da je do istih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kN.

(2)          Na javnim zelenim površinama te na javnim prometnim površinama planira se postavljanje koševa za otpad.

(3)          Položaj prostora za odlaganje otpada ne smije ugrožavati cisterne ili bunare te redovnu uporabu sadržaja na susjednim česticama.

9.      Mjere spRečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1.   Opće mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 32.

(1)            S ciljem čuvanja i poboljšanja kvalitete vode, te zaštite mora cjelokupni sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda gradit će se tako da zadovoljava uvjete vodonepropusnosti prema važećoj normi.

(2)            Zaštita mora i podzemnih voda osigurava se provedbom detaljnih uvjeta gradnje komunalne infrastrukturne mreže danih u naslovu 5.3.

(3)            S ciljem zaštite od buke građevine će se projektirati u skladu s odredbama posebnih propisa.

(4)            S ciljem zaštite tla za građevne čestice propisan je najmanji udio procjedne površine. Navedenu površinu potrebno je krajobrazno urediti.

9.1.0. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 33.

(1)          U svrhu  sprečavanja širenja požara i/ili dima unutar i na susjedne građevine, građevina mora biti izgrađena u skladu s Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13). Posebno pripaziti na sigurnosnu udaljenost dviju susjednih građevina. Kod građevina s malim požarnim opterećenjem kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,0 m od susjedne građevine (postojeće ili predviđene planom) potrebno je spriječiti širenje požara na susjedne građevine izgradnjom požarnog zida. Kad je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem potrebno je međusobnu sigurnosnu udaljenost odrediti proračunom. Umjesto požarnog zida mogu se izvesti vanjski zidovi koji tada moraju imati istu otpornost na požar koju bi imao požarni zid, a eventualni otvori u vanjskim zidovima moraju imati otpornost na požar kao i vanjski zidovi.

(2)          Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim propisima i na iste zatražiti suglasnost MUP-a. Ovu zaštitu je potrebno planirati i na šumskim i poljoprivrednim područjima koja neposredno okružuju gradska naselja, da se tijekom požarne sezone onemogući zahvaćanje istih s otvorenih prostora. Na ovim površinama je potrebno predvidjeti provedbu svih preventivnih mjera zaštite od požara, sukladno pozitivnim hrvatskim propisima, uvažavajući sve specifičnosti ove županije.

(3)          U slučaju planiranja skladišta i postrojenja zapaljivih tekućina i plinova te eksploziva pridržavati se pozitivnih hrvatskih propisa

(4)          Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaža obvezno primijeniti austrijske smjernice TVRB N106 za zaštitu od požara u srednjim i velikim garažama  koji se koriste u nedostatku domaćih smjernica kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara..

(5)          Nadalje kod određenih objekata, gdje se radi o turističkom području, potrebno je ispoštovati propise Pravilnika o zaštiti ugostiteljskih objekata od požara (NN 100/99).

(6)          Kod gradnje i projektiranja visokih objekata obvezno primijeniti Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (SL 7/84), a koji se primjenjuje temeljem čl. 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03, 79/07).

(7)          Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže posebnu pažnju obratiti na izvedbu vanjske i unutarnje hidrantske mreže za gašenje požara (NN 08/06).

9.1.1. Zaštita od potresa

Članak 34.

(1)          Prema postojećoj seizmičkoj rajonizaciji područje obuhvata Plana ulazi u zonu VIII MCS ljestvice. Do izrade detaljnije karte seizmičkog rizika, projektiranje i građenje građevina mora se provoditi sukladno postojećim podacima.

(2)          Protupotresno projektiranje i građenje nove gradnje treba provoditi u skladu s postojećom seizmičkom mikrorajonizacijom, a sukladno postojećoj regulativi i tehničkim normativima. U slučaju da se nova gradnja planira uz područja već izgrađenih građevina za koje postoji izrađena lokalna mikrorajonizacija, tada se ti podaci mogu rabiti za potrebe nove gradnje.

(3)          Prilikom ishođenja odgovarajućih akata potrebno je izvršiti neophodna geološka i geotehnička ispitivanja tla, te temeljem rezultata izraditi projektnu dokumentaciju.

(4)          Prometna mreža Plana planirana je na način da je omogućen neometani pristup pojedinačnim građevnim česticama u slučaju urušavanja nastalih kao posljedica potresa. Interne kolne površine na građevnim česticama odredit će se prilikom ishođenja odgovarajućih akata sukladno važećim normama, a na način da eventualna urušavanja građevina ne blokira neometanu evakuaciju i pristup interventnih vozila.

9.1.2.Uzbunjivanje, zbrinjavanje stanovništva i materijalnih dobara i evakuacija

Članak 35.

(1)          Obveza uključivanja u jedinstveni sustav uzbunjivanja određuje se za sve građevine unutar obuhvata koje koriste subjekti određeni posebnim propisom kojim se regulira postupak uzbunjivanja stanovništva.

(2)          Ne planira se gradnja javnih skloništa odnosno posebnih skloništa unutar građevina.

(3)          Evakuacija stanovništva provodi se preko javnih prometnih površina unutar obuhvata Plana.

(4)          Kao neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva planirane su javne zelene površine unutar obuhvata Plana sukladno posebnom propisu kojim se reguliraju mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

9.1.3. VODOOPSKBA U IZNIMNIM UVJETIMA

Članak 36.

(1)          Prilikom projektiranja građevina i uređaja vodoopskrbne komunalne infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja za uvjete gubitka izvora, oštećenja, odnosno nemogućnosti korištenja dijelova sustava i sustava u cjelini, kako bi se u iznimnim uvjetima osigurala  redovita opskrba pitkom vodom potrošača unutar obuhvata Plana kao i adekvatna protupožarna zaštita.

10.    MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 37.

(1)          Za zahvate u prostoru, odnosno izdavanje odgovarajućih akata unutar obuhvata Plana propisuje se neposredna provedba Plana.

10.1.  OBVEZE IZRADE DETALJNIJIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 38.

(1)          Ne propisuje se obveza izrade detaljnih planova uređenja za dijelove obuhvata Plana.

10.2.  Parcelacija

Članak 39.

(1)            Unutar svih prostornih cjelina određenih ovim planom dopušta se parcelacija temeljem odgovarajućih akata pri čemu su dopuštena manja odstupanja sukladno detaljnijoj geodetskoj izmjeri.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Korčule“.

KLASA: 350-01/13-01/01

URBROJ: 2138/01-01-14-76

Korčula, 18. prosinca 2014.

POTPREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA

Julio Marelić