Pelješki most među 77 prijavljenih projekata

Članice Europske unije poslale su oko 2000 projekata za program Jean-Claudea Junckera. Kada bi se ostvarili planovi ili želje Hrvatske, u sljedećih tri do pet godina u našoj bi zemlji trebalo biti investicija u iznosu od najmanje 20 milijardi eura.

Točno 77 velikih projekata iz Hrvatske, ukupne vrijednosti iznad 21 milijarde eura, nalazi se na popisu oko 2000 europskih projekata koji bi se potencijalno mogli financirati u okviru velikog Junckerova investicijskog plana. Jutarnji list došao je u posjed tog popisa iz kojeg je vidljivo da hrvatska Vlada prioritet daje investicijama u području transporta, infrastrukture i energetske učinkovitosti.

U popisu tih projekata su i Pelješki most, dionica Jadransko-jonske autoceste, željeznica Goljak – Skradin, pruga Okučani – Vinkovici i drugi projekti boljeg cestovnog i željezničkog povezivanja. Od velikih projekata u energetici su hidroelektrana “Zagreb na Savi”, LNG terminal na Krku te Plomin C.

Pelješki most

Najveći projekt koji je Hrvatska prijavila, u vrijednosti od 3 milijarde eura (točnije 2,9996 milijardi eura), skupina je neovisnih projekata regionalne i lokalne drenaže, što je potrebno za usklađivanje s direktivom EU o vodama. Prijavljeni su i brojni projekti gospodarenja otpadom kao i projekti u okviru digitalne modernizacije.

Najčešće spominjani projekt u Hrvatskoj u protekle dvije godine je gradnja Pelješkog mosta.

Taj je projekt prijavljen i nalazi se na popisu EU, ali je naveden kao projekt boljeg povezivanja dubrovačke regije s ostatkom Hrvatske.

Osim gradnje mosta, tim projektom ukupne vrijednosti od 370 milijuna eura Hrvatska planira graditi i dionicu brze ceste po poluotoku ukupne dužine od 50 kilometara. Početak realizacije tog projekta bio bi 2016. godine, a dovršetak 2019. godine.

Od hrvatskih projekata tu je i dovršetak hrvatskog dijela Jandranko-jonske autoceste, projekt ukupne vrijednosti 850 milijuna eura koji bi se trebao realizirati od 2017. do 2022. godine.

Iz Vlade su jučer poslali listu 77 projekata koje će Hrvatska kandidirati za Junckerov investicijski fond težak oko 300 milijardi eura. Međutim, lista koju je Vlada poslala novinarima razlikuje se od one koja je poslana Europskoj komisiji. Naime, na ovoj PR listi nema informacije o tome u kojoj su fazi kandidirani projekti niti je naznačen rok u kojem se planiraju dovršiti.

A možda su u Vladi “slučajno” izostavili te detalje budući da je od 77 prijavljenih projekata, njih više od polovice, odnosno 47, tek u pripremi.

Kad se pogledaju liste projekata nekih drugih država, primjerice Poljske koja je poslala EK uglavnom projekte koji su spremni za financiranje, onda je jasno da je Hrvatska Bruxellesu poslala tek listu želja.

Jutarnji list