Skraćeni zapisnik sa 3. sjednice Gradskog vijeća Grada Korčule (2009)

Sjednica je održana 13. srpnja (ponedjeljak) 2009. godine, s početkom u 18.10 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli. Sjednici predsjedava Lovro Krstulović – predsjednik Vijeća. Sjednica se tonski snima, temeljem čega se izrađuje skraćeni zapisnik, a istog je izradio Srđan Mrše, tajnik Grada. Sjednica se …

Sjednica je održana 13. srpnja (ponedjeljak) 2009. godine, s početkom u 18.10 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

Sjednici predsjedava Lovro Krstulović – predsjednik Vijeća.

Sjednica se tonski snima, temeljem čega se izrađuje skraćeni zapisnik, a istog je izradio Srđan Mrše, tajnik Grada.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

Utvrđen je(početni) kvorum od 15 vijećnika.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Franc Stenek – zamjenik gradonačelnika, i Srđan Mrše – tajnik Grada.

AKTUALNI SAT

Vicko Ivančević svoje pitanje usmjerava na stanje gradske plaže Banje, s obzirom na njeno stanje koje ne priliči ugledu grada i našem turizmu, pa se pita što se može učiniti po tom pitanju. Gradonačelnik ukazuje da je problem Banja poznat i da se pokušalo prethodnih godina taj problem riješiti ali se nije uspjelo, pa se sada ponudilo HTP Korčula (vlasnik zemljišta) da sporazumno Grad preuzme brigu o tom prostoru, o čemu su se i pismeno suglasili da Grad preuzme to područje plaže, pa će Grad poduzeti određene hitne mjere za urednost plaže.

Vicko Ivančević smatra da se za sada nekim hitnim mjerama može uvesti čistoća na plaži, a nakon sezone da se, što se nada, pripremi plaža sa tuševima, svlačionicama i ostalim sadržajima, da to na nešto sliči, te istovremeno moli da se pogledaju i ostale plaže na području grada. Vedran Leleković ponovno pita, naglašavajući da s odgovorom gradonačelnika na prethodnoj sjednici o istom pitanju nije zadovoljan, a da će ga postavljati dok god bude u ovom Vijeću, vezano je za zahtjev za postavljanje „ležećih policajaca” u Ulici korčulanskih domobrana.

Gradonačelnik odgovara da je odgovor isti, kakav je odgovoren i na prethodnoj sjednici po istom pitanju.

Marinko Pazin pita, tj. moli gradonačelnika da od sutra zabrani radove na izgradnji bazena, barem do 1. rujna 2009. godine, a vezivajući se na odredbe Odluke o zabrani izvođenja građevinskih radova, i na apel obitelji Zec koja je pismenom to tražila od 3. lipnja, a na koje je gradonačelnik odgovorio tek 3. srpnja 2009. Tvrdi da on može podastrijeti papire gdje je g. Zec dao barem 300.000,00 kn ovom Gradu, pa bi ovaj Grad trebao osigurati normalne uvjete za rad, počev od spomeničke rente, prireza, paušal na krevete, te g. Zeca poziva da ništa ne plaća Gradu dok Grad ne osigurana normalne uvjete za rad.

Gradonačelnik iznosi da ovo nije prvi put da g. Pažin koristi ovu govornicu da poziva građane na neposluh, pa se pita zašto bi nečije pravo onemogućilo korištenje drugog prava, pa navodi da u navedenoj Odluci stoji pod kojim uvjetima gradonačelnik, odnosno Gradsko poglavarstvo može donijeti odluku po kojoj se može raditi i u vrijeme zabrane. Nakon šire konzultacije, donijetaje odluka daje izgradnja bazena u ovom trenutku veliki prioritet i se ne trebaju prekidati građevinski radovi. Nadalje, napominje daje on u razgovorima s obitelji Zec to i napomenuo, kada su bili kod njega na razgovoru. Isto tako su preuzeli obvezu da s g. Zecom uskladimo njihove interese i interese izvođača, a da ne dođe do velikih problema, velikog sukoba, i uvjeren je da je to moguće postići. Ako ovo Gradsko vijeće misli da moramo zabraniti dalje izvođenje radova, on je spreman to i učiniti, a odgovornost za sudbinu ove najveće investicije koje do sada ima Grad Korčula, zbog eventualne zabrane izvođenja radova, on kao gradonačelnik ne može preuzeti, ali ako Vijeće misli drukčije, tada moli da mu Vijeće da i takav naputak, a za što se onda ovo pitanje treba postaviti kao točka dnevnog reda o kojoj će Gradsko vijeće donijeti odgovarajuću odluku.

Marinko Pažin i dalje smatra da gradonačelnik ima mogućnosti da obustavi radove, barem do 1. rujna.

Vjeran Filippi iznosi da je Korčulanska liga u nekoliko navrata podnijela prijedlog o privatizaciji HTP Korčula, svjesna delikatnosti situacije, svjesna daje ovo trenutak koji će u mnogome odrediti budućnost gospodarskog a i ukupnu budućnost Grada Korčule, a rekao bi i za mnoga desetljeća, pa molimo da se otvori jedna široka rasprava koja će uključiti sve zainteresirane strane, kako bi na kraju javne rasprave Grad Korčula, Gradsko vijeće, konsenzusom mogli izaći s jednim prijedlogom pred Ministarstvom turizma i HFP. Napominje daje Korčulanska liga poduzela neke korake, pa pita da lije Grad Korčula voljna organizirati gostovanje konzultantske kuće „Horvat-Horvat”, bez ikakve naknade, u trenutku kada to bude odgovaralo Gradu i kući.

Gradonačelnik odgovara da je Grad zainteresiran za privatizaciju HTP Korčula, i to pitanje smatra dominatnim gospodarskim pitanjem, i uz rješenje stečaja Inkobroda, to se smatraju dva apsolutna najvažnija pitanja u gospodarskom životu Grada. Grad Korčula je bio od 2005. godine uključen u privatizaciju hotelske kuće, na način kakoje to bilo moguće. Zadnje odluke Gradskog vijeća vezane za isto bile su 2007. godine, kada je bio raspisan zadnji natječaj za prodaju HTP. Kada se saznalo za namjeru ponovno prodaje hotelske kuće, tada je i Grad reagirao. Napravljene su konzultacije međustranačkog vijeća, konzultacije s članovima Nadzornog odbora, s Upravom i Zaposleničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenicima HTP Korčula, isto su se obratili g. Polančecu, predsjednikom Fonda za privatizaciju, kojije obećao da će prije raspisa sljedećeg natječaja za prodaju Hotelskog, razgovarati s Gradom oko elemenata natječaja. Osobno podržava svaku raspravu, i dani prijedlog vijećnika Filippija, koje je i prije prihvatio, i ta prezentacija će se održati. Njegov osobni stavje daje ovo izuzetno važno pitanje, o kojem treba postojati konsenzus svih čimbenika. Gordana Curać Depolo pita što je s urbanističkim planovima uređenja Grada Korčule, tj. kada će se započeti s tim.

Gradonačelnik odgovara da je u prethodnom mandatu Vijeća donesena odluka o pristupanju izmjenama i dopunama Prostornog plana i GUP-a, i procedura je s tim započeta, ajavna rasprava po izmjenama i dopunama PPU Grada Korčule će biti negdje do kraja godine, i kada bude sve spremo za javnu raspravu, ista će biti i oglašena.

Gordana Curać Depolo izražava svoju želju da gradonačelnik taj proces potakne, kako bi se sve to što brže provelo, što je svima nama u interesu.

Andrija Fabris svoj upit usmjerava na prijedlog da se postavi jedan kandelabar za javnu rasvjetu pokraj hotela Marka Pola jer tu nedostaje javna rasvjeta (bila prije rekonstrukcije hotela), a postoji kabel (postolje).

Gradonačelnik odgovara da je tu nastao problem prilikom rekonstrukcije hotela Marka Pola, kada je javna rasvjeta bila, i sadajest na tom dijelu „mrak”, i nastojat će se taj problem što žurnije riješiti. Julio Marelić pita štoje sa građevinskim parcelama koje su bile u vlasništvu Grada, a odlukom Vlade prije tri godine prešle u vlasništvo u RH, tj. date su na korištenje Hrvatskim šumama, tj. gdje se došlo s postupkom za vraćanje tih parcela u vlasništvo Grada, a radi se negdje oko 73,74 građevinskih parcela u Zavalatici.

Gradonačelnik odgovara da je nesporno da izlaskom Zakona o šumama i njegovom provedbom, Grad ostao bez određenog građevinskog zemljišta, i ne samo bez građevinskog zemljišta, već u gradu i bez park šume Hober, i pokušava se taj dio koji se odnosi na građevinskog zemljišta vratiti u posjed Grada, međutim to je jedna procedura kojoj se ne može previdjeti vrijeme trajanja. Sto se tiče park šume Hober, tu je situacija nešto složenija, jer tu Županija mora osnovati javnu ustanovu za gospodarenje tim dijelom, ali to još uvijek ostaje vlasnost Hrvatskih šuma, i sada Grad ima problema oko rekonstrukcije Šetališta Tina Ujevića, gdje se želi proširiti cestu na puni profil, na uštrb park šume, što se treba riješiti s Hrvatskim šumama. O ova dva pitanja se dva puta razgovaralo u Zagrebu, i postoje obećanja da će se ista riješiti, a kada, o tome se ne može sada izjasniti.

Ivan Andrijić pita gradonačelnika koje su konkretne mjere poduzete da bi se ublažio pad turističke sezone u Gradu.

Gradonačelnik odgovara da je činjenica da je g. Andrijić pripremio grupu pitanja, i da je on pripremio očitovanje na ta pitanja, ali zbog vremenskih obveza nisu uspjeli prije razgovarati, a danas kad je zatražio razgovor, g. Andrijić nije mogao. Naglašava da na zadnjoj sjednici Turističkog vijeća TZ o turističko sezoni, on u osnovi nije našao neke prijedloge ili primjedbe. Stoga poziva sve, koji imaju bilo koji prijedlog a odnosi se na to da se može poboljšati turističku sezonu a da Grad može na to utjecati ili to realizirati, da je apsolutno spreman na svaki razgovor ili svaku akciju. Sto se tiče preuzimanja TZ Grada, do 1. listopada se trebaju uskladiti akti i ustrojstvo TZ sukladno novom Zakonu o turističkim zajednici.

Ivan Andrijić ponovno pita što je gradonačelnik poduzeo da se ublaže negativni učinak turističke sezone u 2009.

Predsjednik Vijeća citira odredbe Poslovnika o vijećnikom pitanju tijekom „Aktualnog sata”, tražeći od vijećnika pridržavanje istog, u protivnom će izricati opomenu.

Gradonačelnik iznosi da je pokušao zakazati sastanak s obrtnicima iz ugostiteljsko-hotelskog područja Grada i da je taj sastanka nažalost otkazan na njihov zahtjev, zbog nemogućnosti dolaska gosta iz Dubrovnika, uz namjeru da se vidi što se može uraditi u pripremi turističke sezone i što oni predlažu da Grad za njih odradi.
Robert Lučić svoje pitanje postavlja vezano rad Policije, s kojom nije zadovoljan poglavito glede javne sigurnosti, pa pita gradonačelnika što će poduzeti da se poboljša rad Policije i kada će to napraviti i kada će se vidjeti prvi rezultati poboljšanja rada Policije.

Gradonačelnik odgovara daje Grad već imao kontakte s načelnikom PP Korčula oko rada Policije, koji gaje izvijestio da PP Korčula nema dovoljan broj policajaca i da će tražiti nadopunu ljudstva. O istom se razgovaralo i nakon izbora, kada se o tome razgovarala na razini i drugih općina, u Blatu, gdje su svi iznijeli stavove kako nisu zadovoljni s radom Policije, tj. PP Korčula, njezinim statusom, brojem djelatnika, i načinom operativnog djelovanja, i dogovoreno je da se ti problemi iznese na višu razinu, tj. pred tadašnjim ravnatelje Policije, g. Faberom. U međuvremenu smo prihvatili stav da općine i Grad podnesu trošak dodatnih policajaca, i dogovorenoje da se dodatno angažira tri policajca, međutim od dodatnog sufinanciranja odustala je Općina Blato revoltirana stavom MUP glede izraženih negodovanja oko načina rada PP Korčula. Ponovno su se angažirali u razgovorima s Policijom da se Policija više angažira na problematici regulacije prometa i ostali smo razočarani odgovorima, a stav je PP Korčula, da oni jednostavno nemaju dovoljno snage i ljudstva da riješe problematiku u kojoj se nalazimo (krivo parkiranje). Problem nadzora parkiranja se efikasno može riješiti „paukom” ali to bi nas koštalo, za cca 45 dana, oko 250.000,00 kn, ali tog novca u Proračunu nema., i ukoliko Vijeće bude smatralo da „pauka” treba angažirati, onda bi se trebalo rebalansom Proračuna osigurati potrebna sredstva.

Robert Lučić smatra da po njegovom mišljenju treba o navedenom problemu češće razgovarati, ako treba, pisati i Ministarstvu, tako da se i naša sredina riješi kako su riješene i druge sredine u Hrvatskoj. Fani Segedin pita kada će bit postavljenajavna rasvjeta na 3 mjesta u Postrani, gdje u kabeli položeni prije nekoliko mjeseci, međutim kandelabri nisu još stigli, pa stoga ni postolja nisu napravljena. Gradonačelnik odgovara daje javna nabava obavljena i da su kandelabri prije par dana stigli i može se brzo očekivati da će se pristupiti njihov montaži.

Franica Matić Sain pita zbog čega Radio Korčula ne dostavi Vijeću jedno izvješće o funkcioniranju rada Radio Korčule, jer smatra da bi ovo Vijeće imalo što reći i preporučiti Radiju kada je u pitanje planiranje njihova programa, kao što misli da mimo Grada ne mogu prolaziti mnoge stvari kad je u pitanju funkcioniranje Radija.

Gradonačelnik iznosi da o Radiju Korčuli se nikada nije raspravljalo na Vijeću u vidu izvještaja, ali se raspravljalo nekoliko puta o Radiju Korčuli, i da se Grad nije posebno miješao u uređivačku politiku. Inače svi vlasnici Radija Korčule su poznati (Grad Korčula 25%, DAB 25%, Gradina d.o.o. 25%, Općina Orebić i HTP Orebić 25%), ali se svi ne ponašaju kao suvlasnici, odnosno ne ispunjavaju svoje obveze prema Radiju. S DAB-om i Gradinom razgovaramoje o mogućnosti promjene vlasničkih udjela, i vjerovatno će do kraja godine na ovo Vijeće doći prijedlog za razrješenje Radija, a on će osobno biti na poziciji da Grad otkupi udjele DAB-a i Gradine.

Tino Andrijić smatra da se za Hober, NPKL i Radio Korčula može barem jednom godišnji dostaviti Vijeću izvješća u svom funkcioniranju, i to bi trebala stalna praksa za Vijeće, a za Ustanovu „Sportski objekti Korčula” i češće, barem u ovoj fazi kada se radi bazen, kao o najvećoj investiciji u posljednjih dvadesetak godina.

Gradonačelnik odgovara da nema spora da se izvješće o poslovanju Hobera prezentira Vijeću. Tino Andrijić iznosi da njega interesiraju podaci o radu ustanova i trgovačkih društava u (su)vlasništvu Grada, i traži da mu ih se dostave, ali bi želio da u tome sudjeluju svi vijećnici, kroz točku dnevnog reda, u protivnom će postavljati vijećničko pitanje s traženjem pisanog odgovora.

Predsjednik Vijeća obavještava Vijeće o osnivanju kluba vijećnika HDZ/HSS, kojem je predsjednik g. Andrija Fabris.

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA Julije Marelić, kao predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik, ispred Odbora iznosi stav da se po točkama dnevnog reda može raspravljati i donositi pravovaljane odluke.

S obzirom da rasprave po predloženom dnevnom redu nije bilo, predsjednik Vijeća stavlja predloženi dnevni red na glasovanje, a koji glasi:

1.  Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu

2.  Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Korčule

3.  Dodjelajavnih priznanja Grada Korčule u 2009. godini

4.  Program rada Gradskog muzeja za 2009. godinu

5.  Izvješće o radu Centra za kulturu „Festival Korčula” u 2008. godini

6.  Program rada Centra za kulturu Korčula za 2009. godinu

7.  Davanje prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Centra za kulturu Korčula

8.  Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja.

Dnevni red je usvojen jednoglasno.

1.  TOČKA – Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu

Ovoj točci nazočnaje Marica Kosović, pročelnica JUO.

Gradonačelnik iznosi uvodno obrazloženje Izvještaja s određenim osvrtom na pojedine stavke izvršenja Proračuna.

Franica Matić Sain, kao predsjednica Odbora za proračun i financije, ispred Odbora iznosi stav da se predloži prihvaćanje Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu, uz napomenu, da ovo Vijeće i ovaj sastav Odbora nije imao utjecaja na izvršenje ovog Proračuna. Također iznosi da je Odbor zaključio, kao preporuku, da se treba voditi više računa o naplati potraživanja, prvenstveno da se izbjegne njihova zastara, drugo, da se poveća prihod, i da gradonačelnik, uz pomoć određenih službi, predloži Vijeću razradu i mehanizme te naplate, uključujući mogućnost prodaje uz diskont spornih potraživanja, da se kapitalnim projektima koja se financiranju od države treba posvetiti više pažnje, odnosno da su ti projekti izostali unazad nekoliko godina, odnosno potrebnoje da Grad razradi strategiju financiranja i realizacije kapitalnih projekata na jedan duži rok, kao treće, da Grad napravi plan upravljanja imovinom, i četvrto, da se Grad upozna s načinom i pregledom poreza drugih gradova u cilju korištenja tuđih iskustava i mogućnosti povećanja prihoda s te osnove.

Tino Andrijić navodi daje Proračun za 2008. uz njegov rebalans planiran nerealno daleko više nego što je ostvaren, što se može pravdati i bazenom, ali ostaje utisak daje situacija s financijama Grada vrlo ozbiljna i uPproračunu ne vidi da će situacija biti bolja, već samo gora. Smatra da je svrha ovog Proračuna zadovoljenje ne samo potreba građana i korisnika Proračuna, već, što je vidljivo iz nekih stavaka, daje njegova svrha bila i zadovoljenje određenih političkih partnera iz prethodnog saziva, a za ilustraciju ističe primjer daje za poticaj poduzetništva u 2008. izdvojeno 10.000,00 kn dok su „Igre otoka” koštale oko 160.000,00 kn, štoje vrlo ilustrativan podatak za analizu. Nadalje iznosi daje Grad Korčula povećao svoja zaduženje u 2008. godinu s 1,8 milijuna na 3,145 milijuna, temeljem kredita kod Zagrebačke banke, a sukladno odluci Gradskog vijeća iz prosinca 2007. godine, od čega je do sada potrošeno oko 1,9 milijuna. Konstatira daje Grad zadužen skoro dvostruko, a u isto vrijeme ima potraživanja od drugih, oko 8 milijuna kn, od čega je 6,5 milijuna dospjelo. Prošle godine je Gradsko poglavarstvo otpisalo 800.000,00 kn zbog zastare. 1,5 milijuna kn odnosi se na zakup restorana Liburna od tvrtke Enjoy a dream., i to je već 2,3 milijuna kn izgubljen ne efikasnošću i ne dovoljnim ozbiljnim i odgovornim upravljanjem Gradskom imovinom, tj. financijama, a istodobno Grad podiže kredit od 7,5 milijuna, od čega 4 milijuna se odnosi na bazen, i smatra da se barem pola naplatilo od onih 8 ili 6 milijuna, ovaj kredit ne bi trebao. Stoga smatra, što ovaj Izvještaj ukazuje, da treba više odgovornosti u pristupu i gospodarenju Gradskom imovinom i financijama, jerje očito da nam „bježe” novci.

Vjeran Filippi obrazlaže neke prijedloge Korčulanske lige, koji su izneseni na Odboru za proračun i financije, a odnose se na to da Liga smatra da Grad Korčula treba napraviti plan upravljanja imovine. Smatraju da je zaduženost Grada u odnosu na imovinu koju Grad ima vrlo mala, i da postoji prostor, ako bi se ta imovina efikasnije koristila, da se Grad zaduži više i da se ta sredstva iskoriste za programe koji će povećati prihode u budućnosti. Isto tako ističe da je njihov temeljni stav, kako povećati prihode, i u tom smislu bi se Grad Korčula trebao upoznati s iskustvima drugih gradova u poreznoj regulativi, slične ili veće veličine, kao bi se ispitale mogućnosti da se vidi gdje su postojeće mogućnosti da se Grad uskladi u tom segmentu. Isto tako, smatraju da bi bilo najkorisnije da Grad proda sva svoja potraživanja nekoj agenciji koja se bavi naplatom potraživanja, jer je očito iz dosadašnjih izvještaja da Grad nije previše uspješan u naplati svojih potraživanja. Ivan Andrijić u svom izlaganju se osvrće na troškove telefona, koji su u 2008. godini iznosili 96.000,00 kn, što se treba smanjiti. Spominje MO Cara, gdje se od lipnja 2008. za njihov telefon plaćala same pretplate, iz čega izvlači zaključak da u uredu MO Cara nitko ne stoji, pa predlaže da se taj telefon i ukine.

Vicko Ivančević iznosi da su svjedoci iz godine u godinu, da se nažalost puno kapitalnih projekata Grada prebacuju iz godine u godinu, jer nam pomoći iz ministarstava konstantno izostaju, pa navodi određene neke primjere iz Godišnjeg izvještaja, i ovo se uvijek ponavlja, i vjeruje da u nekim segmentnim izostanu pomoći iz državnog proračuna, ali tu ima i znatnih i ozbiljnih propusta u radu Gradskih službi i bivšeg Poglavarstva, pa moli da se pokuša većinu planiranih kapitalnih projekata realizirati na bilo koji način.

Predsjedanje sjednicom privremeno preuzima, od 20.40 sati, potpredsjednik Vijeća, Joško Cebalo. Andrija Fabris osnovu zamjerku upućuje u smislu da se loše gospodari s financijama Grada, a kao drugo, naglašava da je gradonačelnik u „Aktualnom satu” naveo da je učinjeno puno za malo gospodarstvo, poduzetnike, a u prošlih 8 godina učinjeno je da je poduzetnička zona bila samo na „papiru” a subvencija poduzetništvu je planirana samo sa 10.000,00 kn, to je sva pomoć bivše vlasti, na čelu, i današnjim gradonačelnikom napravila. Daljnju primjedbu usmjerava na financiranje kulturnih društava, poglavito na HGD Sv. Cecilija, kad se od financijske potpore iz Proračuna odbiju troškovi koje Društvo plaćalo za korištenje športske dvorane i kina Liburna, od Grada dobilo 1.224,83 kn, a toje bilo i godinama prije, štoje minoran iznos, pa moli gradonačelnika i predsjednika Vijeća da svojim zalaganjem učine da HGD Sv. Cecilija i KUD Moreška budu oslobođeni barem za onaj najma kada se održavaju probe za morešku u Domu kulture Liburna. Predsjedanje sjednicom ponovno preuzima predsjednik Vijeća, od 20.45 sati.

Julije Marelić iznosi da se je uključio u raspravi ponukan istupom g. I. Andrijića, te istupa kao vijećnik i kao predsjednik vijeća MO Cara, te kazuje daje istina da su telefonski računi u MO Čari mali, što je uvedena praksa da se druženje s građanima obavi osobno a ne telefonom. Ponukan pozivima Vlade da se štedi, zabranio je tajniku korištenje (fiksnog) telefona, smatrajući to nekom vrstom štednje, a što se tiče rada MO, poslovi u MO ne kasne, sjednice se održavaju redovito, a tajnik je većinom na terenu, a on se, kao predsjednik vijeća, u MO nalazi subotom i nedjeljom i na raspolaganjuje svim mještanima, i dokje on predsjednik MO Care, svi članovi MO i tajnik koristiti će svoje privatne telefone, plaćati svoje privatne račune, a telefon će biti, dok je on predsjednik MO, 85,00 kn mjesečno.

Robert Lučić ponukan istupom vijećnika Fabrisa, smatra da se nema što raspravljati o Proračunu za 2008. godinu, jer većina vijećnika sadašnjeg saziva nije sudjelovala u njegovom donošenju, već bi bilo bolje da se na dnevni red stavi Proračun za 2009. godinu, da se vidi što se u ovoj godini može promijeniti.

Andrija Fabris replicirajući vijećniku Lučiću, iznosi daje htio samo pokazati kako se loše gospodari s financijama i daje samo htio pokazati da nijedno kulturno društvo nije moralo ni kunu vratiti Gradu, a on će se potruditi da ovih 1.500,00 kn da donira nekom od drugih društava, jer su oni (HGD Sv Cecilija) zaštićeni u ovom Gradu, i ako netko misli na Vijeću da se ne treba raspravljati o točkama dnevnog reda, neka im to predsjednik Vijeća na početku tako i reče, i kao štoje kazao da se nada da će se u Proračunu za 2010. godinu neke stvari drukčije napraviti, a može se i u rebalansu Proračuna za 2009.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, na glasovanje.

Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojena je većinom glasova (9 „za” i 6 suzdržanih).

2. TOČKA – Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Korčule za 2008. godinu

Gradonačelnik, iznosi kraće obrazloženje Izvješća, smatrajući daje ovo Izvješće do sada najbolje, i svake godine je sve bolje, a postoji problem oko naplate potraživanje Grada i vjeruje da će se novim mjerama i postupcima ovo pitanje poboljšati.

Franica Matić Sain, kao predsjednica Odbora za proračun i financije, ispred Odbora iznosi stav po kojem se Izvješće primilo na znanje.

Marinko Pažin pita gradonačelnika zbog čega se bivše zakupniku Liburne nije uzeta mjenica, a koja se redovno uzima od zakupnikajavne površine, i on nadalje smatra da kod zakupa Liburne netko mora odgovarati za ovaj štetan ugovor (štetan po Grad).

Gradonačelnik odgovara daje bilo štetnosti u tom ugovor, to bi revizija zasigurno utvrdila, međutim okolnosti pod kojimaje nastao problem oko zakupa restorana Liburne su imale svoj slijed. Istinaje da nije postojala mjenica, ali su bila dane tri mjesečne zakupnine, kao depozit. Međutim, stvari su se događale tako, daje zakupodavac izašao iz posla, nije obavljao nikakvu djelatnost od nekog vremena, ali Grad, kao zakupnik je morao izdavati račune za zakup. Dok nije došlo do raskida od strane zakupnika, Grad je ušao u sudski postupak raskida, gdje je Grad ušao u posjed, nakon čega je sud vratio zakupnika (ponovno) u posjed, da bi se objekt vratio Gradu u posjed voljom zakupodavca. Vlasnik tvrtke je strani državljanin koji se nalazi izvan RH, i zakupnik nema imovine iz kojeg bi se

Grad naplatio, i postavlja se pitanje racionalnosti ulaska u ovrhu znajući da se neće ništa naplatiti jer se nema od čega naplatiti. Sve to još nije u zastari i sudski spor se može još i danas pokrenuti ali se postavlja pitanje, protiv koga i sa tkime ćemo ga dobiti. Situacija je objektivno takva kakvajest, ali ne zato što je Grad tako htio, i Grad je svjestan da mogućnosti za naplatu potraživanja Grada spram bivšem zakupniku nema.

Tino Andrijić se osvrće na nalaz revizije koje se odnose na koje preporuke revizije je postupljeno a po kojima nije postupljeno u 2008., a jedna od tih je preporuka je da nisu poduzete sve mjere naplate pojedinih prihoda, što znači da to nije učinjeno i u 2007. godini, te smatra da se treba iznijeti stav da u problemu zakupa Liburne postoji velika odgovornost bivšeg Poglavarstva.

Vjeran Filippi ističe dvoje stvari za koje su za njega indikativne, i za koje smatra da se mogu popraviti, a to su da Grad Korčula mora imati ustrojen sustav financijske kontrole, i to sa dva aspekta, i to aspekta registra imovine, što revizija upozorava da ga Grad nema, kao i postojanja plana upravljanja Gradskom imovinom, stoga Korčulanska liga predlaže da Gradsko vijeće sada ili u budućnosti zaduži gradonačelnika da donese plan sustava unutarnje financijske kontrole te plan upravljanja s dugotrajnom imovinom.

Zoran Čumbelić smatra da je prihod od koncesijskih odobrenja u 2008. godini, kojih je bilo 41, a naplaćeno 113.960,00 kn, nedopustivo malim iznosom, jerje to rezultat lošeg upravljanja. Vicko Ivančević osvrće se na primjedbu revizije na nabavku svečane rasvjete bezjavne nabave, kao i na ugovor HT-a i Grada o pravu služnosti telekomunikacijskih vodova, i to na 15 godina, za cijenu za koju on drži malomjer su neki gradovi imali povoljnije ugovore nego ih ima Grad Korčula (za primjer navodi Grad Omiš kojije dobio 2-3 puta veću cijenu po m2 negoje to dobio Grad Korčula), pa pita se je lije to posljedica neznanja ili su u pitanju drugi aspekti…, a vjeruje daje prije u pitanje neznanje. Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja na glasovanje sljedeći Zaključak: Prima se na znanje Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Korčule za 2008. godinu. Prijedlog Zaključka usvojen je jednoglasno.

3.   TOČKA – Dodjela javnih priznanja Grada Korčule u 2009. godini

Andrija Fabris, kao predsjednik Odbora za javna priznanja, ispred Odbora iznosi prijedloge za javna priznanja u 2009. godini, s obrazloženjem, prema kojem su predloženi g. Miroslav Ivanišević i g. Boško Lozica, za osobnu godišnju nagradu Grada Korčule za 2009., Dramska skupina OŠ Petra Kanavelića i Liga protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet, za kolektivnu godišnju nagradu Grada Korčule za 2009. godinu, te g. Petar Tedeschi, za nagradu Grada Korčule za životno djelo. Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja pojedinačno svaki prijedlog Odbora za javna priznanja na glasovanje.

Prijedlozi Zaključka Odbora za javna priznanja o dodjeli osobne godišnje nagrade Grada Korčule za 2009. g. Miroslavu Ivaniševiću iz Korčule, i g. Bošku Lozici iz Zagreba, o dodjeli kolektivne godišnje nagrade Grada Korčule za 2009. godinu Dramskoj skupini OŠ. Petra Kanavelića iz Korčule i Ligi protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet iz Korčule, te o dodjeli nagrade Grada Korčule za životno djelu g. Petru Tedeschiju iz Korčule, usvojeni su jednoglasno, osim prijedloga za g. Ivaniševića (14 „za” i 1 suzdržan).

4.    TOČKA – Program rada Gradskog muzeja za 2009. godinu

Ovoj točcije nazočna ravnateljica Gradskog muzeja, Marija Hajdić.

Kratko uvodno obrazloženje dorađenog Programa rada Gradskog muzeja iznosi ravnateljica. Andrija Fabris, u ime kluba vijećnika HDZ/HSS, pohvaljuje dani materijal, smatrajući daje s ovom doradom Programa načinjen dobar posao i da će i drugi programi ustanova u vlasništvu Grada izgledati ovako kvalitetno.

Gordana Curać Depolo smatra da bi bilo oportuno da u sačinjavanju Programa, bez obzira što ga ravnatelj podnosi, sudjeluju i drugi djelatnici Ustanove, a ono što je smeta i drži da bi trebalo iz Programa maknuti, odnosi se na str. 3. gdje se kaže.. .”da u ovakvoj situaciji jasno je da nije moguće znatno unaprijediti ustanovu, koja će većinom neophodnih materijalnih i drugih izdataka morati podmiriti vlastitim prihodom.”, a to je riječ “morati” koja se ne treba naglašavati, jer osnivač, u ovom slučaju Grad Korčula, osigurava potrebna sredstva. Također, još jednom apelira na zapošljavanje još jednog djelatnika u Muzeju.

Vjeran Filippi smatra da poboljšanje rada Gradskog muzeja ne može biti bez poboljšanja uvjeta poslovanja, a to se ne može poboljšati bez rješavanja pitanja same zgrade Muzeja. Ujedno iznosi stav Korčulanske lige da bi Gradsko vijeće trebalo sastaviti jedan tim, koji će pozvati stručnjake iz raznih segmenata, naročito segmenata koja se tiču povijesti, kako bi ispitali sve mogućnosti da se Muzej financijski unaprijedi i da se osiguraju sredstva za razvoj Muzeja, i kako bi se Muzeju dala jedna funkcija koju zaslužuje.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo pa predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Program rada Gradskog muzeja za 2009. godinu na glasovanje. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Program rada Gradskog muzeja za 2009. godinu, usvojen je jednoglasno.

5.    TOČKA – Izvješće o radu Centra za kulturu „Festival Korčula” u 2008. godini
Gradonačelnik iznosi jedan kraći uvod pred raspravu o Izvješću, ujedno predlažući Vijeću
prihvaćanje danog Izvješća.

Vicko Ivančević, kao sugestiju, iznosi da bi bilo dobro da web stranice Centra u kojem su objavljena kulturna događanja, budu i na nekom od stranihjezika, a što se tiče financijskog izvješća, navodi da su troškovi Centra su veliki, što je i normalno za kulturna događanja, i toga su svi svjesni da tako mora biti, a jedna stvar koja ga zbunjuje, toje da se izgradio Dom kulturu sa sredstvima Grada, sa kreditima itd. i da se konstantno ulaže u Dom kulture, a problemje taj što su to veliki materijalni troškovi, veliku su troškovi za zaposlene i veliku su troškovi investicijskog održavanja, zbog čega smatra da je normalno da Grad Korčula financira programske troškove, a da bi se Centar morao pokrivati od svojih prihoda, i to svoje plaće i neke osnovne materijalne troškove i investicijsko održavanje, i ako toga nema onda je to problematično. Drugi problem koji on ovdje vidi jest, da u Gradu Korčuli postoje četiri domara te tri ili četiri čistačice, pa uz dužno poštovanje prema njima, smatra da nisu dovoljno iskorišteni, i tu bi se moglo smanjiti troškovi po tim stavkama. Također u osnovi podržava prijašnji prijedlog Korčulanske lige glede formiranja tima za Gradski muzej, smatrajući da bi se tako nešto moglo napraviti i za Centar.

Vedran Leleković pohvaljuje ravnateljicu i njezin tim kojije sastavio ovakvo Izvješće, smatrajući da moramo u Korčuli biti sretni da imamo takve ljude koji su u zadnje dvije godine dali doprinos u kulturi, i sugerira da se ovo Izvješće treba prihvatiti.

Ivan Andrijić predlaže da bi se možda trebalo dati „šire odriješene ruke” ravnateljici u gospodarenju kulama jer je u njima jedan ogroman potencijal koji se može puno više iskoristiti, u kojima se može puno više uprihoditi.

Andrija Fabris samo iznosi jednu zamjerku koja se odnosi na najam dvorane i atrija, gdje je naplaćeno 18.290,00 kn, a od toga je Sv. Cecilija platila za najam dvorane i atrija 14.500,00 kn, pa ispada da nitko ništa ne plaća ili su bili nekakvi problemi, a on bi voli da tu u Izvješću i piše, što i kako.. .iakoje on dobio pojašnjenje da je dio dugova podmiren i volio da to u Izvješću i piše. Daljnjih sudionika u raspravi nema pa predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te stavlja prijedlog Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Centra za kulturu „Festival Korčula” u 2008. godini, na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Centra za kulturu „Festival Korčula” u 2008. godini, usvojen je jednoglasno.

6. TOČKA – Program rada Centra za kulturu Korčulu za 2009. godinu

Kratki uvod daje gradonačelnik.

Andrija Fabris smatra da se treba ispraviti naziv Centra za kulturu „Festival Korčula” u Centar za kulturu Korčula s obzirom da se Ustanova sada zove Centra za kulturu Korčula, na što mu je odgovoreno daje u vrijeme podnošenja programa, Centar poslovao pod tim nazivom, a izmjena naziva ne može više utjecati na naziv dokumenta. Daljnja njegova primjedba je na vrijeme kada se program dostavlja na Vijeće s obzirom daje isti dostavljen u veljači Gradskom poglavarstvu. Franica Matić Sain smatra daje ovaj Plan malo „štur” i po njenom mišljenju nedovoljno ambiciozan. Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuju raspravu i stavlja prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Plan rada Centra za kulturu „Festival Korčula” za 2009. godinu, na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Plan rada Centra za kulturu „Festival Korčula” za 2009. godinu, usvojen je jednoglasno.

7. TOČKA – Davanje prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Centra za kulturu Korčula

Kratki uvod iznosi gradonačelnik.

Tino Andrijić u uvodu traži pojašnjenje članka 28., tj. da li riječ: „Osnivač” se odnosi na Gradskog vijeće ili gradonačelnika Grada Korčule, s pozicije svoga stava da taj dio ostane u ovlasti predstavničkog tijela, tj. Gradskog vijeća.

Gradonačelnik odgovara daje i kod njega postoji takva dilema, i da će se pravno provjeriti stanje i o tome izvijestiti Vijeće.

Tajnik Grada na dani upit odgovara da postoji generalni zakon, a to je Zakon o ustanovama, koji uređuje imenovanje ravnatelja i članova upravnog vijeća, ako posebnim zakonima to pitanje nije drukčije uređeno. Posebni zakoni, što se tiče kulture su Zakon o muzejima, Zakon o knjižnicima te Zakon o predškolskom odgoju. Centar za kulturu nijejavna ustanova, i za nju ne postoji posebni zakon već se primjenjuje Zakon o ustanovama, i po njemu upravno vijeće imenuje osnivač a ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće. U Centru za kulturu i Ustanovi „Sportski objekti Korčula” postoje upravna vijeća, čije članove imenuje predstavničko tijelo, u našem slučaju, Gradsko vijeće. Upravna vijeća na temelju natječaja imenuju ravnatelje te ustanove, s time da to nigdje u zakonu ne stoji, ali smo u statutu tako predvidjeli da na izbor ravnatelja treba se dobiti suglasnost osnivača, a u ovom slučaju, u čl. 65. prijedloga Statuta Centra (isto tako je odredba u Statutu Ustanove ŠOK) je razgraničeno koja tijela osnivača odlučuju o određenim suglasnostima (citira ga…), tj. o čemu Gradsko vijeće odlučuje, a ostalo je u ovlasti gradonačelnika, kao i davanje suglasnosti na izbor ravnatelja (čl. 66.), i tu nema ništa spornog.

Tino Andrijić u osnovi smatra da bi trebalo da Gradsko vijeće potvrđuje izbor ravnatelja od strane upravnih vijeća, u ovom slučaju se sada radi o Centru za kulturu, pa predlaže da se ako to bude potrebnu sada naprave i takve izmjene, pa misli da je poželjno raspravu o istom odgoditi, ili će u protivnom on dati amandman, pa da se onda nadglasuju.

Tajnik Grada dodatno pojašnjava nadležnost glede imenovanja i razrješavanja članova upravnih vijeća, pa u tom kontekstu upoznaje vijeće s člankom 25. Statuta Grada Korčule, a ako stav Vijeća bude taj da suglasnost na odluku upravnog vijeća o imenovanju ravnatelja ustanove bude u ovlasti Gradskog vijeća, a ne gradonačelnika, u tom slučaju bi trebalo uskratiti suglasnost i vratiti Upravnom vijeću da u tom smislu korigira prijedlog Statuta Centra.

Vedran Leleković smatra da po njemu ovdje postoje dvije dileme, hoće li Gradsko vijeće odlučivati o svim imenovanjima ravnatelja ili ne. Prema njemu logika stvari je da upravno vijeće postavlja Gradsko vijeće, i to se manje-više svuda događa, a upravno vijeće daje suglasnost na ravnatelja ili ne. G. Andrijić postavlja drugu tezu, da li će svi ravnatelji ustanova doći opet na Gradsko vijeće, i temeljem toga se prihvaća ili ne prihvaća prijedlog upravnog vijeća, barem je on tako to razumio. Međutim, akoje to tako, postavlja se pitanje kojaje onda funkcija upravnog vijeća!? Tino Andrijić ponavlja svoj stav i traži da se ovaj prijedlog Statuta vrati na doradu Upravnom vijeću u smislu svoga izlaganja, odnosno stava da suglasnost na odluku o izboru ravnatelja daje Gradsko vijeće.

Robert Lučić pojašnjava da kad se pročita cijeli Statut, isčitava se odgovor na sva pitanja, pa u tom kontekstu citira čl. 2., 18. i 65. prijedloga Statuta Centra, i prema tome on zaključuje da članove upravnog vijeća imenuje i razrješava Gradsko vijeće, i po tom pitanju ništa nije sporno. Tajnik Grada citira čl. 38. Zakona o ustanovama, koji je meritoran za ovaj slučaj, o čemu se i vodi ova rasprava. Odredba o suglasnošću osnivača, a kako je u prijedlogu određeno, odlukom gradonačelnika, na odluku o izboru ravnatelja, stavljena je kako bi postojao jedan vid kontrole, i da zadnja nije riječ upravnog vijeća, te da se uvjetuje suglasnost osnivača, barem u vidu izvršnog tijela. Na upit vijećnika Vicka Ivančevića tko je osnivač Centra, tajnik Grada odgovara daje osnivač Grad Korčula, kao pravna osoba, jer to nisu niti Gradsko vijeće niti gradonačelnik, jer su oni samo tijela koja obnašaju neke poslove u ime Grada.

Julije Marelić iznosi da je kolega Andrijić dao jedan prijedlog, a taj je da se predloženi Statut vrati Upravnom vijeća na doradu, i taj prijedlog neka se stavi na glasovanje, a klub vijećnika SDP/HSS će podržati dani prijedlog Statuta.

Andrija Fabris isto u svojoj raspravi se ne slaže s stavom da Gradsko vijeće ne mora davati suglasnost na izbor ravnatelja ustanova, kako se to predlaže u Statutu Centra, pa stoga predlaže da se u Statut ugradi odredba da Gradsko vijeće daje suglasnost na izbor ravnatelja.

Vicko Ivančević također podržava stav vijećnika HDZ-a, smatrajući da to nije loše, da suglasnost na imenovanje i razrješavanje ravnatelja upravnih vijeća daje Gradsko vijeće, i predlaže da, bez obzira na političke opcije, da se podrži takav prijedlog i da se to tako i regulira. Ivan Andrijić isto tako smatra da bi takva ovlast trebala biti u rukama Gradskog vijeća.

Tino Andrijić ponavlja svoj prijedlog da se Statut vrati Upravnom vijeću Centra na doradu na način da se u čl. 28. odredi suglasnost Gradskog vijeća ili da se takvo nešto ugradi u čl. 65. prijedloga Statuta.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuju raspravu i stavlja sljedeći prijedlog Zaključka kojim se ne daje prethodna suglasnost na prijedlog Statuta Centra za kulturu Korčula kojeg je utvrdilo Upravno vijeće Centra za kulturu Korčula dana 23. ožujka 2009. godine, koji je sastavni dio ovog Zaključka, i kojim se traži se od Upravnog vijeća da odgovarajućom promjenom članka 65. prijedloga Statuta Centra za kulturu Korčula propiše da Gradsko vijeće, u ime Osnivača, daje suglasnost na imenovanje i razrješavanje ravnatelja Ustanove a vezano za odredbu članka 28. stavka 1. prijedloga Statuta, nakon čega Upravno vijeće podnosi Gradskom vijeću novi prijedlog Statuta Ustanove na prethodnu suglasnost, na glasovanje. Prijedlog Zaključka je usvojen većinom glasova (9 „za” i 6 suzdržanih).

8.  TOČKA – Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Vijeća za davanje koncesijskih odobrenja

Zoran Čumbelić, kao predsjednik Odbora za izbor i imenovanje, ispred Odbora iznosi prijedlog Rješenja o razrješenju članova Vijeća za davanje koncesijskih odobrenja, i to Frana Skokandića, Žarka Klisure i Aljoše Milata, a da se umjesto njih imenuju Zoran Cumbelić, Lovro Krstulović i Tino Andrijić.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, s predloženim novim članovima Vijeća koje je Odbor za izbor i imenovanje predložio, na glasovanje.

Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja, kako je to predloženo u radnom materijalu, s novoizabranim članovima Vijeća: Zoran Cumbelić, Lovro Krstulović i Tino Andrijić, usvojen je jednoglasno.

Završeno u 21.50 sati.

PREDSJEDNIK
GRADSKOG VIJEĆA
Lovro Krstulović, dr. stom.