Da i od gorega uvijek može biti gore, potvrđuje stradanje pošipa na Korčuli, gdje se štete mjere milijunima kuna. Vlaga je pogodovala razvoju bolesti, poput peronospore, sive plijesni i pepelnice, zbog čega su vinogradari ulagali velike napore i novac u zaštitu, ali učinak je vrlo skroman ili nikakav. Loše vrijeme neprimjereno dobu godine učinilo je svoje, pa je slador u ono malo grožđa koje je ostalo zdravo značajno manji.

– Ovakva loša godina se ne pamti. U istoj godini poklopilo se nekoliko faktora, koji su za vinograde loši i kada dođu pojedinačno, a u kombinaciji su pogubni. Najprije mraz, pa onda tuča, pa ljetne kiše koje su donijele pepelnicu i peronosporu. Urod je značajno manji, u pojedinim vinogradima je i prepolovljen, a upitna je i kvaliteta grožđa koje je ostalo – ističe pelješki vinogradar Jozo Rabušić, koji očekuje pomoć od države i Županije u saniranju gubitaka vinogradarima, koje su im prouzročile vremenske neprilike.

– Seljaku treba pomoći da preživi ovu lošu godinu. Nadamo se pomoći od Dubrovačko-neretvanske županije, koju smo izvijestili o problemu vinogradara i vinara na Pelješcu i Korčuli – kazao je Rabušić.

Stradao pošip bijeli

U Čari i Smokvici, tradicionalnom vinogorju Pošipa, peronsopora je sve sravnila sa zemljom. Stariji se prisjećaju da je 1963. i 1978. ista pošast poharala korčulanske vinograde. Osim što je uništila ovogodišnju berbu, peronospora je naštetila trsju, pa je upitna rodnost i idućih godina. Najviše je stradao pošip bijeli, koji jednostavno nije mogao izdržati 130 litara kiše po četvornome metru, koliko je u srpnju palo na Korčuli.

– Tolika količina vlage prouzročila je truljenje zbijenih grozdova s velikim bobicama, pa pošipu nije bilo spasa. A ni vrijeme prvih dana rujna nije obećavajuće za vinogradare. Ionako gnjilo, grožđe je dodatno istrulilo pa će se morati brati i bacati pod lozu – zabrinut je Frano Baničević, vinar s Korčule.
Njegove strahove dijele i na krajnjem jugu, u Konavlima, gdje su posljednje kiše ovogodišnju berbu sravnile sa zemljom.

Božo Martinović, vinogradar i direktor Dubrovačkih podruma, vodeće vinske kuće konavoskog vinogorja, govori kako je ovo najlošija godina u posljednjem stoljeću.

– Ne mogu točno reći s kojim postotkom smo oštećeni, ali će to sigurno biti više od 50 posto u količinama, a da se o kvaliteti i ne govori. Situacija je užasno loša, ali nije to samo kod nas, na Pelješcu i na Korčuli je ista situacija – kazuje Martinović.

Potraje li ova ciklona…

U posljednjih stotinu godina nije ni približno zabilježeno nešto ovako loše, s ovolikim štetama u vinogradarstvu, kao ove 2014. godine.

Osim peronospore i pepelnice, konavoskim vinogradarima veliki problem zadaje botritis (siva plijesan), koji nemilosrdno napada sve ono što je djelomično oštećeno u prethodnom razdoblju. Siva plijesan uzrokuje najveće probleme u razdoblju zriobe grožđa, osobito za vlažnog vremena, kojega u posljednjih nekoliko mjeseci na dubrovačkom području ne nedostaje.

Vinogradari se moraju nositi sa svim problemima, a sada se od države očekuje da intervenira, ali upitno je koliko se toga uopće može očekivati.

– Vinogradari i vinari s juga Hrvatske vape za pomoći države. Situacija je očajna. Uza sve probleme koji nas tište posljednjih godina, štete na urodu su takve da će nas dovesti na prosjački štap – zaključuje Martinović.

Loše vrijeme, tuča i kiša otrgali su grožđe i u jezersko-vrgoračkom vinogorju, jednom od najvećih u Hrvatskoj, pa se vinogradari ne vesele puno ovogodišnjoj jematvi. Urod stolnih sorti (kardinal) manji je za gotovo 70 posto, dok je urod na vinskim sortama još i lošiji. Čini se da su uzaludni bili pokušaji vinogradara da se od bolesti zaštite kemijskim sredstvima.

– Ako ova ciklona potraje još nekoliko dana i kiša nastavi, neće biti ništa od ovogodišnje berbe – kaže Goran Franić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara s vrgoračkog područja. Ovogodišnja jematva neće se po dobrom pamtiti ni u Imotskoj krajini. U polju ima potpuno praznih vinograda, dok je stanje nešto bolje u brdskim područjima. Očekuje se i do 300 vagona manje grožđa negoli prethodne godine.

Oboljela loza

Ništa nije bolje stanje ni u vinogradima Šibensko-kninske županije.
– Ovo je iznimno teška godina i po urodu i po kvaliteti. Nerealno je očekivati da se od takvog, bolesnog grožđa može proizvesti kvalitetno vino. Ono što još više zabrinjava jest činjenica da će se ovakvo stanje reflektirati ne samo na iduću godinu, nego čak i na više sljedećih godina. Oboljela loza teško se oporavlja, a povećani su troškovi zaštite – kaže poljoprivredni savjetnik Boris Perić.

Stanje u vinogradima na zadarskom području, s obzirom na nepovoljne vremenske prilike s previše oborina, izrazito je loše.
– Dosta je vinograda poplavljeno, vinova loza popaljena je peronosporom, crnom pjegavosti i pepelnicom te zahvaćena truleži grožđa – kaže dipl. ing. agronomije Zvonimir Vlatković, poljoprovredni savjetnik. – Zbog obilnih kiša, zaštita se obvezno morala provesti na vrijeme i pravilnim izborom. Tamo gdje su okolnosti bile takve da se nije moglo ući u vinograd zbog oborina, pa se zakasnilo, infekcije peronospore i crne pjegavosti sve su uništile. Ipak, većina vinograda na zadarskom području zahvaćena je bolestima i infekcijama peronospore i u ovom je trenutku teško procijeniti koliko će urod biti umanjen.

Na najvećoj vinogradskoj plantaži Nadin situacija je raznolika, od dobrih do iznimno loših vinograda, što je najviše ovisilo o tome koliko je tko bio spreman uložiti u zaštitna sredstva i učestalost tretiranja. Posebno su pogođene plantaže stolnog bijelog grožđa s kojih pojedini vinogradari u zaleđu Zadra bilježe i štete do 150.000 eura. Nikad gora godina za vinogradare i vinare, slažu se svi u Zadarskoj županiji.

Slobodna Dalmacija