Sjednica je održana 30. rujna (utorak) 2014. godine, s početkom u 18.03 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

Sjednici je predsjedala Ivona Kapor – predsjednica Vijeća.

Skraćeni zapisnik izradio je Srđan Mrše, v.d. pročelnika Upravnog odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu.

Sjednica se prenosila putem Radio Korčule.

Ostali nazočni: Vinko Kapelina – gradonačelnik, Mirjana Burica Žuvela, v.d. pročelnica UO za gospodarenje Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam (do kraja „Aktualnog sata“), Marica Kosović, v.d. pročelnica UO za proračun, i Srđan Mrše,  v.d. pročelnika.

Utvrđen je (početni) kvorum od 12 vijećnika. Od početka nisu nazočili vijećnici Nika Silić Maroević, Mario Sardelić i Zoran čumbelić.

AKTUALNI SAT

Antun Borovina pita gradonačelnika da li se radi na tome da se uredi kanalizacija na trajektnom pristaništu, pošto se tamo ljeti po vrućini osjeti nesnosni smrad, a zna se da su tamo hoteli, kamp i novootvoreni trgovački centar,  a zna da je ista situacija bila u gradu i da se to riješilo, ali u srcu sezone, pa se pita zašto se takve stvari ne rješavaju zimi i tko je za to odgovoran.

Gradonačelnik odgovara da će se u Proračunu za iduću godinu staviti cca 250.000 kn za zahvat kojeg bi trebalo napraviti na tom mjestu koji je blizu trgovačkog centra, tako da će to biti tokom zimskih mjeseci urađeno, a ovog ljeto nismo to uspjeli urediti jer smo imali puno problema sa kanalizacijom ovog ljeta, tako da smo zadovoljni što je to funkcioniralo, a taj će se problem riješiti.

Željko Tomić zamoljava gradonačelnika, a s obzirom da je na jednom od GV gradonačelnik rekao da planira sanaciju krova na stolariji u Čari, ali to toliko ne bi bilo hitno da prije tri dana nije došlo do urušavanja, a u nju se može ući bez problema jer nema vrata i otvora, ša se moli da se nešto napravi što prije da se izbjegne tragedija  jer u pitanju je sigurnost djece.

Gradonačelnik ističe da će se pokušati učiniti s time, ali naglašava da bi bilo lijepo da i mjesni odbori pokažu inicijativu, dobili su nekoliko puta više sredstava nego što je to bilo prošle godine, pa da malo svojim programima osmisle taj dio,  a mi ćemo stati iza toga. Inače, u Čari se dosta toga napravilo.. dom u Čari, sad će dječji vrtić itd…malo inicijative mjesnog odbora da neki zahtjev ili prijedlog pa da postupimo sukladno time, a ističe da će se sa zadovoljstvom pozabaviti s time.

Vjenceslav Paić Karega prije pitanja ističe, da je prije godinu dana postavio pitanje što je sa cestom poviše Buculina a odgovor je bio da će se to  ove sezone, koja je iza nas, taj problem riješiti, onda je isto pitanje bilo postavljeno u trećem mjesecu kada je bilo riječi da se radovi privode kraju i da će se tamponirati, da se rješava nekih 10 kvadrata s vlasnicima koji su vlasništvu zemlje, i onda, prije dvije-tri sjednice, bilo je po treći put postavljeno pitanje Buculina na koje je gradonačelnik rekao da će to biti riješeno u drugom dijelu 2014. godine. a kako je sada 10. mjesec i ostala su 4 mjeseca do kraja godine, pa ga interesira kada gradonačelnik misli problem Buculina početi rješavati.

Od 18.10 sati sjednici je nazočila vijećnica Nika Silić Maroević, čime je kvorum činilo 13 vijećnika.

Gradonačelnik odgovara da problematika Buculina rješavaju ali da su te procedure dugotrajne, od imovinsko-pravnih odnosa itd, to zamjene zemljišta, pa procjene, kupoprodaje, to je… stvar je u toku, i ako ga zanimaju detalji, to se može dati, a to se inače desecima godina nije riješilo, tako da tamo ima i neucrtanih stvari, a stvarno se nada da će to biti u neko dogledno vrijeme riješeno.

Marija Šegedin pita gradonačelnika koje će biti ponovno vezano za reciklažno dvorište, pa u tom kontekstu čita zaključak GV s prošle sjednice vezano za izmještanje pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta. Osobno joj je drago da reciklažno dvorište bude što dalje od mjesta, ali joj se čini da je ovaj zaključak nepotpun i nedorečen, pa pita, što znači kilometar zračne linije, biti će na groblju, dječjem igralištu, gdje će ga se smjestiti, zatim i vremenski nije definiran ovaj zaključak. Pita gradonačelnika da li zna koji će se pojaviti problemi, od lokacije koja se mora nalaziti u Prostornom planu, zatim bi lokacija trebala biti sukladna Planu gospodarenja otpadom Grada Korčule, zatim čest. zem. mora imati čistu vlasničku strukturu, itd, i itd. Njeno prvo pitanje u ovom Vijeću bilo je reciklažno dvorište, godinu i pol dana postavlja to pitanje, a gradonačelnik je tek sad reagirao na to, usput zahvaljuje predsjednici GV što sazvala tematsku sjednicu, i ne zna čime se je gradonačelnik bavio godinu i pol dana, možda kadroviranjem svojih ljudi, ali misli da je vrijeme da ozbiljno shvati svoj posao i počne raditi.

Gradonačelnik navodi da u Prostornom planu Županije postoji mjesto za reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu, i to je izglasano i pravomoćno, a isto tako u Prostornom planu Grada Korčule postoji mjesto za reciklažno dvorište i pretovarnu stanicu, ali mještani Žrnova su, recimo, opravdano se pobunili, da je to preblizu  naseljenom mjestu, preblizu građevinskoj zoni, i to što se je do sada uspjelo napraviti je upravo to da smo na  GV donijeli nekakve odluke koje ćemo sada nastojati  realizirati. Mi smo pokušali s Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša naći neko rješenje koje bi bilo privremenog karaktera, tako da bi mogli odvajati otpad, ali se nije uspjelo jer se odvajanje otpada putem reciklažnog dvorišta mora biti ucrtano u prostorne planove a mijenjanje prostornih planova traje, i ona je sada u toku sljedećih mjeseci, tako da za sada mislimo da nećemo bit u prekršaju, jer nešto pokušavamo napraviti…uostalom u Korčuli već na neki način selektiramo otpad, a ostale stvari mi to moramo nekako kvalitetno riješiti, jer količina papira koju bi mi skupili ovdje, trebali bi cijeli otok objediniti da bi nekom uopće bilo interesantno da dođe pokupiti taj papir, tako će nešto biti od toga, trudimo se koliko možemo i nadamo se da će se to uskoro riješiti.

Marija Šegedin u dopunskom pitanju pita u vezi Zaključka s prošle sjednice GV o izmještanju reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice, u kojem ide to izmještanje, sjever, istok, zapad, koja strana svijeta i kako je to definirano u Zaključku, i ističe da smo već u prekršaju, i pitanje je samo kada će Ministarstvo poslati prve kazne.

Vjeran Filippi pita gradonačelnika koja institucija će provoditi Zakon o gospodarenju otpadom, kao i ostale zakone koje se tiču gospodarenjem otpadnim vodama, koja je to institucija u Gradu, kako je namjerava strukturirati, kadrovski pripremiti, organizaciono pripremiti, da bi mogla biti spremana provoditi sve  zahtjeve koji su pred nas i ostale gradove i općine u Hrvatskoj postavljeni s novom regulativom, da li je predvidio planove restruktuiranja Hobera, što bi bilo najnormalnije da on bude ta organizacija koja bi trebala provoditi sve te planove, ili misli i dalje nastaviti politiku prethodnih gradonačelnika, kada nisu znali što će s nekom djelatnosti pa su je davali Hoberu, pa se tako na Hoberu nakupilo desetke djelatnosti, od kojih je većina ili neprofitabilna ili stvara veće probleme nego što stvara prihode i onemogućava to poduzeće da se fokusira na ono što je najvažnije, što je i njegova zakonska obveza, a i Grada, da se bavi gospodarenjem otpadom i otpadnim vodama, pa moli gradonačelnika da ih izvijesti o tome.

Gradonačelnik ističe da za sada Komunalno poduzeće Hober gospodari otpadom, oni će sada u kreiranju novog Proračuna, izaći s povećanjem Proračuna za te djelatnosti, jer s ovom količinom novaca kojom Hober raspolaže, vrlo je teško to odraditi. Mi moramo uložiti novce poreznih obveznika u organizaciji tog reciklažnog dvorišta kako bi smanjili količinu otpada koji se odlaže. Što se tiče otpadnih voda, misli da je intencija prema zakona, da se gospodarenje otpadnim vodama spoji s vodovodom, znači onaj koji gospodari opskrbom vodom gospodario bi i s otpadnim vodama, tako da se u tom pravcu radi. A za sada gospodarenje otpadnim vodama se radi na način, komunalno poduzeće skupi nekih cca 350.000, ako se ne vara, kojima raspolaže za održavanje sadašnjeg kanalizacijskog sustava, i s tim novcima je vrlo teško napraviti neki korak naprijed, tako da nas očekuje projektiranje, izrada ozbiljnih projekata vezanih za kanalizaciju, i tim putem treba krenuti, i u onom momentu kada se ostvare mogućnosti financiranja iz nekih vanjskih izvora, npr. EU fondovi, onda će taj sistem gospodarenja otpadnim vodama saživiti onako kao što je u zakonu previđeno, za sada ga je nemoguće odvojeno organizirati jer je 350.000 koliko se ostvari premalo, da bi se čak zaposlila i dva čovjeka, kamoli da bi im se organiziralo sa svom potrebnom mehanizacijom.

Nika Silić Maroveić pita gradonačelnika ima li plana za Žrnovo i plan za Račišće vezano za izgradnju dječjeg  igrališta, kao što je to urađeno u Pupnatu i Sv. Antunu, odnosno u Račišću se nešto gradi, donacijama plemenitih iseljenika u Australiji i tako slično, zašto Račišće mora skupljati donacije a ostala mjesta dobiju sredstva iz Grada.

Gradonačelnik odgovara da  su  nam oko dva dječja igrališta u Sv. Antunu i Pupnatu pomogla Nacionalna zaklada civilnog društva, i mi ćemo se i dalje nastaviti kandidirati na natječajima koji idu u našim ministarstvima a i EU fondovima, i negdje moramo uspjeti, a nama je u planu u svakom o tih mjesta napraviti igralište, ali kada dođemo do sredstava, onda izaberemo gdje je najpotrebnije. Tu bi bio optimističan, a drago mu je da osim ta dva mala igrališta, koji koštaju nekih 100.000 kn, imamo jedno krasno igralište ispod gradskog bazena koji vrijedi 500.000 kn, i tamo se u jednom momentu nađe i do 100 djece, tako da se nada će se i u ostalim mjestima napraviti dječja igrališta.

Lea Čumbelić pita gradonačelnika, budući da se približava jesen-zima, dolazi sezona jačih vjetrova i pristižu velike mogućnosti i opasnosti od uništavanja stabala, konkretno na potezu poviše Novih puta ali ista tako je situacija u parku Hoberu, a znamo da je ove zime jedna naša sugrađanka doživjelo nezgodu, jedno je stablo palo na auto, a ona je srećom prošla bez većih opasnosti za život, pa je zanima da gradonačelnik reče tko vodi brigu o tome, odnosno na koji način se ova problematika može riješiti, što Grad, odnosno gradonačelnik, kao izvršna vlast, može, odnosno planira napraviti po ovom pitanju.

Gradonačelnik odgovara da se kreće s projektiranjem uređenja park-šume Hober, koji je značajan za Grad, i kada projekt bude gotov kandidirat ćemo ga na jednom od natječaja u budućnosti, a o ostalom, po prijavama, ne možemo baš sve i baš odmah riješiti, ako vijećnica ima neke problematične momente onda nam to javite  ili da nam netko dojavi pa da znamo angažirati ili vatrogasce ili komunalno poduzeće.

Leo Čumbelić ističe da nije zadovoljna odgovorom, pa traži pismeni odgovor, znači da se pronađe način da Grad sudjeluje u sigurnosti građana kada prometuju Novim putima ili kada prolaze kroz park-šumu Hober, pa da gradonačelnik to malo prouči i da vidi na koji način Grad može konkretno reagirati, kako bi se ta situacija poboljšala.

Ante Tvrdeić pita gradonačelnika da je s obzirom u Proračunu Grada za 2014. godinu bilo predviđeno 200.000 kn za uređenje obale na predjelu Sv. Nikole, a danas nema vidljivih pomaka na realizaciji toga projekta, traži da se odgovori što je s tim projektom, u kojoj je fazi, u stvari što se je do sada napravilo.

Gradonačelnik navodi da se od projekta uređenja obale Sv. Nikole ne odustaje, i to što se dogodilo je da smo dali natječaj, i na tom natječaju su se javili izvođači koji su bili dva do tri puta skuplji od onoga što smo mi predvidjeli. Sa tih 200.000 kn, pošto je velika površina, vrlo bi se malo moglo napraviti tako da smo zaključili da ne idemo u improvizirano rješenje, nego da iznađemo način, a na njemu radimo, da za dogodine saniramo tu rivu tako da ona bude u funkciji koja joj je namijenjena, za privezište i kupalište.

Marko Skokandić u uvodu svog pitanja (gradonačelniku) navodi da smo svjedoci, pogotovo onom, da ga tako nazove „prilazu gradu Korčuli“, u zadnjih godinu dviju, svi radovi koji su se izvodili, završila se ona glavnina, a nakon toga je ostao onaj nered, počevši od radova na parkingu groblja, oko rotora, prilazu Tommyju, nedovršeni, ostalo je smeće, građevinski materijal, i to tako stoji cijelo ljeto, od onih kontejnera, ograda, a između ostalog i dio koji je raskopan za odvodnju oborinskih voda, škola je počela, ljeto je završili i sada imamo tamo situaciju, maknut jedan kameni zid, napravljen su neke betonske arule u kojima je izašla trava visoka 1,5 m, interesira ga po ugovoru između Grada, izvođača i Škole, u tom trokutu, čija je to obveza dovođenja u prvobitno stanje, da li je to obveza izvođača ili Grada, kao i što je upoznat da je u sklopu tog projekta bilo predviđeno jedno okretište, prilaz za osobe s invaliditetom s gornje strane Škole, i dva-tri mjesta za invalide, i to tako stoji, tamo se parkiraju stranci jer im je garaža preskupa, djeca se još uvijek iskrcavaju tako da pretrčavaju okuku, pa ga interesira da li je to prestalo zbog sezone, ima li se u planu to završiti i na kraju, čija je to obaveza.

Gradonačelnik misli da parkirno mjesto, odnosno ukrcaj i iskrcaj invalida nisu obuhvaćeni projektom, ali je Grad preuzeo obvezu da to napravi, isto tako i ugibalište ispred groblja, a navodi da su to neke stvari koje su se pojavile u onim svim radovima kako su oni išli, jednostavno je i nama i projektantima to promaklo, ali to će biti u neko dogledno vrijeme napravljeno. Što se tiče arula, projekt je podrazumijevao da nogostup od izlaza iz Srednje škole do Osnovne škole bude širi, pa se Srednja škole pobunila i tražila da se sruši taj zid koji je napravljen po projektu, i da se nogostup vrati na onu širinu koji je bio prije, tako, ako je Škola vlasnik, odnosno posjednik, mogli bi se malo potruditi da urede tu zelenu površinu, a pretpostavlja da ako se to ne dogodi da će to opet pasti na teret Grada, i mi ćemo to napraviti, ali mu je drago što se to pitanje sada pokreće jer smo mi u dobroj namjeri, koristeći sredstva poreznih obveznika, nešto radili što je korisno za Grad.

Nika Silić Maroević pita gradonačelnika da kaže što on misli o Račiškoj cesti, o tome projektu, koliko je on važan za njega, i ima li namjeru do donošenja proračuna Županije  nešto poduzimati, jer je Županija ipak sljedeća koja mora nešto napraviti, odnosno treba lobirati da se u Županijski proračun uvrsti i ta stavka.

Gradonačelnik iznosi da ta cesta mora doći na red prije ili kasnije jer ova cesta koja je sada, a koja je županijska cesta, preuska i ne može se širiti zato što su u različitim dijelovima dvorišta ušla u cestu. To svo projektiranje i eventualna izgradnja ovise o sredstvima, ali ćemo se nastaviti truditi, ali praktički čim se pokrene novo trajektno pristanište s cestom koja ide na pristanište, veće su nam šanse da i ovu cestu proguramo jer uvijek ima onih koji imaju neke veće prioritete ali u neko dogledno vrijeme i Račišće če biti spojeno s jednom vrijednom cestom.

Vjenceslav Paić Karega prije pitanja, iznosi da su gradonačelnik i predsjednica GV upoznati da je Ogranak HSP-a Čara, na čelu s gosp. Vickom Krajančićem, pokrenuo postupak pred Državnim ured za upravljanje državnom imovinom vezano za zapadni zid na Domu kulture u Čari, koji je privatiziran, a to jedan zid koji je tamo postojao 60 godina koji je prije dvije godine srušen i privatiziran, također smo tražili od gradonačelnika da se očituje, i dobili su odgovor od zamjenika predstojnika DUUDI, gosp. Alena Čička, koji traži da se obratimo Državnom odvjetništvu, što ćemo i napraviti, pa nas interesira kada gradonačelnik misli izvršiti pritisak na predsjednika MO (Čara) da se taj zapadni zid, koji je privatiziran, vrati u prvobitno stanje.

Gradonačelnik odgovara da će odgovor dati u pisanom obliku.

Darko Tarle u uvodu, pozdravlja da se otvaraju dječja igrališta, samo mu se čini da se na tim igralištima se neće imati tko igrati, da nam se ne dogodi kao s sličnim objektima, npr. dvorana u Splitu koja je građena pa je sada nema tko koristiti, pa pita gradonačelnika da li se planira bitan zaokret u 2015. što se tiče nekakvih pomoći obiteljima, tj. pronatalitetna politika, da li će biti bitno drugačija nego što je do sada bila u ovom vremenu.

Gradonačelnik ističe, kao statistički podatak, da Korčula ima najveći broj vrtičke djece na tisuću stanovnika u Hrvatskoj, što znači da naš natalitet nije loš, a nada se da će i tako ostati. Inače, natalitet je vezan za ekonomsku situaciju. Obitelji koje se odlučuju za treće, četvrto dijete, moraju imati neku veliku vjeru u budućnost da će u toj budućnosti moći tu djecu othraniti, školovati i staviti na noge, a imamo u Korčuli puno obitelji s petoro djece, stoga vjeruje da će se na tim igralištima imati tko igrati.

Vjeran Filippi iznosi da gradonačelnik besramno manipulira s podacima, jer je već objasnio da taj podatak ne pokazuje rast nataliteta već pad nataliteta, pa neka pogleda DZS, pa neka usporedi broj stanovnika 2001. i 2011. godine, pad je 110%,  neka pođe u ravnatelja Škole, i neka mu reče koliko je bilo djece 2002., 2003., 2004. i 2005. a  koliki je 2011., 2012, i 2013., kao i Dječji vrtić, da mu ravnateljica reče koliki je broj djece upisan onda a koliko danas, dakle, manipulira s podatkom koji pokazuje pad broja djeca, a on mu je objasnio što to pokazuje jer mu ga je on rekao…to samo pokazuje da je infrastruktura koja je građena 80-tih godina za puno više djece koje je bilo u Korčuli, sada je dovoljna da primi svako dijete, što je pohvalno, ali najpropuzilnije sredine u Hrvatskoj, kao što su Kaštela, Trogir i Velika Gorica, imaju loš taj pokazatelj, jer je to normalno, djeca brže rastu nego se mogu graditi vrtići i onda ne mogu sva djeca imati mjesta u vrtiću, što je jasno, pa u sklopu pitanja, pita gradonačelnika da odgovori kako misli institucionalno organizirati, ustrojiti komunalno poduzeće da bude sposobno se nositi s zakonskim obvezama, to je poduzeće sada opterećeno sa barem 10 djelatnosti koje uopće nemaju veze sa njihovom djelatnošću, to poduzeće je kadrovski devastirano, nema dovoljan broj kvalificiranih kadrova koji se mogu nositi s takvom zahtjevnom djelatnošću, to poduzeće ima potpuno nejasan odnos s Gradom Korčulom po pitanju usluga koje pruža Gradu Korčula i cijene tih usluga, koje su apsolutno netransparentne i po kojima to poduzeće uglavnom bilježi gubitak, i to je bilo njegovo prvo pitanje na kojem inzistira da mu (gradonačelnik) odgovori, što misli napraviti po pitanju institucionalnog organiziranja toga poduzeća (KTD Hober d.o.o.).

Gradonačelnik navodi da mi (Grad Korčula), za sada, imamo jedan od najjeftinijih odvoza smeća u Hrvatskoj, znači da naše komunalno poduzeće, bez obzira što je kadrovski podstrukturirano, uspijeva odraditi taj dio posla i naplatiti ga za male novce, recimo u odnosu na druga slična komunalna poduzeća, znači, restrukturiranje komunalnog poduzeća započeti će se ozbiljno poslije proračuna, a svi vijećnici dobro znaju da je prilično neizvjesno da li će proračun proći, i ako prođe, kako će proći, pa kad se to dogodi onda

krenuti u taj zahvat, naravno zajednički, jer očekujemo pomoć od vijećnika i stranaka, tako da ćemo u to rješavanje krenuti poslije proračuna, a isto tako ćemo proračun raditi što je transparentnije moguće, znači neće se vijećnike oterećivati s nekakvom analitikom ali će osnovne smjerove dobit i vijećnici i stranke, i očekuje aktivno sudjelovanje u tome, vidjet će se u kojem ga pravcu namjeravamo mijenjati, razvojni momenti u proračunu će biti zanimljivi…

Julio Marelić prije postavljanja pitanja iznosi da što se tiče nataliteta u Čari posljednjih godina, ona je obratna, izuzetno je povećan natalitet, ali je isto tako mjesto koje nema sređeno dječje igralište, a imaju broj djece do 10 godine života preko sto, što na 700 stanovnika može se procijenit koliki je to postotak, u Čari se ne čuje Radio Korčula, a čuje se radio Rim, stoga bi želio pitati, kako bi se možda te neke stvari realizirali u budućnosti, a što je zapravo srce svega onog što se namjerava napraviti, je pitanje kakvo je stanje u našem Proračunu, kako se puni, da li ima kuna ili eura, kakva je situacija nakon sezone, da li će ovaj Grad završiti s plusom ili minusom, moli ukratko o tome.

Gradonačelnik iznosi da što se tiče dječjih igrališta, pa tako i onog u Čari, misli da je to čak pri kraju, znači proširenje dječjeg vrtića, igrališta. Kao informaciju misli da je Grad sada ostvario neke pretpostavke za prodaju nekretnina na području MO Čara što će prema odluci GV donijeti MO Čara, 90 ili 80% vrijednosti, što se to možda može kanalizirati za ove svrhe, tako da pazimo na to i pazit ćemo posebno. Što se tiče Radija, traži se malo inicijative od MO da nam to dojavi da se to stavi u Proračun, a da bi se Radio Korčula čula u Pupnatu i Čari, treba 30.000 do 35.000 kn, o tome se možemo čak dogovoriti s Policijom jer i oni imaju neke potrebe za tim repetitorima. Što se tiče stanja Proračuna, on se generalno puni slično kao i prije, i ne očekuju se neka iznenađenja, tako da će se ova godina završiti uredno kao i do sada.

Julio Marelić iznosi da mu je drago čuti gradonačelnikovo razmišljanje po pitanju djece i po pitanju Radija Korčule, ali po pitanju Proračuna očekivao je odgovor da će gradonačelnik reći da se Proračun ipak puni bolje nego lanjske godine na osnovu poslovnih subjekata koji su otvoreni ove godine, a radi se o trgovačkim centrima Konzum i Tommy itd.

Lea Čumbelić prenosi gradonačelniku, prijavu gosp. Donka Milata za tri bora poviše njegove kuće koja  samo što se ne uruše, čisto samo kao jednu prijavu, kao drugo, što je više jedna sugestija, ističe da živi na Cvjetnom naselju, i u zadnjih 30 godina, možda je jednom ili eventualno dva puta vidjela nekog od djelatnika Hobera da dođe i čisti, a oni (građani) svi uredno plaćaju održavanje, čišćenje itd., pa sigurno treba poraditi na restrukturiranju, te ovim želi reći da građani uredno plaćaju čistoću ali se oni onda moraju, konkretno što se tog kvarta tiče, voditi brigu o tome.

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA

Darko Tarle, kao predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik, iznio je zaključak Odboru da je 14. sjednica sazvana sukladno Poslovniku i da se o predloženim točkama dnevnog reda može raspravljati i odlučivati.

Rasprave nije bilo.

Nakon zaključenja rasprave, predsjednica Vijeća je stavila predloženi dnevni red na glasovanje, koji je glasio:

1. Usvajanje zapisnika sa 13. sjednice Gradskog vijeća
2. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2014. godinu
3. Problematika rada HMP – inicijativa za uvođenje plaćene pripravnosti u HMP Korčula
4. Ponuda za pravo prvokupa stana na 3. katu u čest. zgr. 73/2 k.o. Korčula

Dnevni red je usvojen jednoglasno (13 „za“).

1. TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 13. sjednice Gradskog vijeća

Rasprave, tj. primjedbi na zapisnik nije bilo.

Zapisnik sa 13. sjednice Gradskog vijeća usvojen je većinom glasova (9 „za“, 4 „protiv“).

2. TOČKA – Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2014. godinu

Uvodno kraće obrazloženje Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2014., iznio je gradonačelnik, kao predlagač.

Ivona Kapor, kao predsjednica Odbora za proračun i financije iznijela je stav Odbora kojim se predlaže Gradskom vijeću prihvaćanje konačnog prijedloga Polugodišnjeg izvještaja

U raspravi su sudjelovali vijećnici Nika Silić Maroević, Marko Skokandić, Vjeran Filippi, Vjenceslav Paić Karega, gradonačelnik i v.d. pročelnica Marica Kosović.

U tijeku rasprave održana je stanka, na određenje predsjednice Vijeća, od 19.10 do 19.20 sati.

Nakon zaključenja rasprave, predsjednica Vijeća je predložila i stavila na usvajanje konačni prijedlog Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2014. godinu, u tekstu kako je predložen u radnom materijalu, na glasovanje.

Konačni prijedlog Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Korčule, u tekstu kako je predložen u radnom materijalu, nije usvojen jer nije dobio potrebnu  većinu glasova (5 „za, 8 suzdržanih).

3. TOČKA – Problematika rada HMP – inicijativa za uvođenje plaćene pripravnosti

u HMP Korčula

Kao uvod u raspravu, s obzirom da je voditeljica ZHMP DNŽ Ispostava Korčula, dr. Josipa Mićunović, koja je trebala nazočiti ovoj sjednici i elaborirati inicijativu, predsjednica Vijeća pročitala je isprave koje su od strane ZHMP ispostave Korčula došle na Grad (gradonačelniku).

U raspravi su sudjelovali vijećnici Ante Tvrdeić, Julio Marelić (ispred kluba SDP/HNS), Nika Silić Maroević, Vjenceslav Paić Karega, Darko Tarle, Marko Skokandić, Vjeran Filippi, gradonačelnik i v.d. pročelnica Marica Kosović.

U tijeku rasprave održana je stanka, na određenje predsjednice Vijeća, od 20.00 do 20.05 sati.

Nakon zaključenja rasprave, predsjednica Vijeća je predložila i stavila na usvajanje prijedlog Odbora za proračun i financije Zaključka, koji glasi:

1. Grad Korčula preuzet će obvezu financiranja pripravnosti u Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije – Ispostava Korčula, za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2014. godine, s 25.000,00 kn mjesečno.

2. Nalaže se Gradonačelniku da pokrene proceduru iz koje će se iznaći sredstva za financiranje pripravnosti koja neće biti iz Proračuna, te da poduzme potrebite radnje za realizaciju točke 1. ovog Zaključka.

3. Nalaže se Gradonačelniku da u roku od 30 dana izvijesti Gradsko vijeće o učinjenom po prethodnoj točki ovog Zaključka.

4. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Grada Korčule“.

Prijedlog Zaključka usvojen je jednoglasno (13 „za“).

4. TOČKA – Ponuda za pravo prvokupa stana na 3. katu u čest. zgr. 73/2 k.o. Korčula

Rasprave nije bilo.

Nakon zaključenja rasprave, predsjednica Vijeća stavila je prijedlog Zaključka o nekorištenju prava prvokupa stana na III. katu u čest. zgr. 73/2 k.o. Korčula, u tekstu kako je predložen u radnom materijalu, na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o nekorištenju prava prvokupa stana na III. katu u čest. zgr. 73/2 k.o. Korčula, u tekstu kako je predložen u radnom materijalu, usvojen je jednoglasno (13 „za“).

Završeno u 20.20 sati.

KLASA: 021-05/14-02/07

URBROJ: 2138/01-14-01-2

PREDSJEDNICA

GRADSKOG VIJEĆA

Ivona Kapor

Audio zapisnik sjednice možete preuzeti OVDJE.