Otok Korčula u svijetu biološke raznolikosti zauzima posebno mjesto. Kao sastavni dio Mediterana, pripada najvažnijem centru bioraznolikosti Europe. Na području otoka nalazi se 9 zaštićenih prirodnih vrijednosti, 19 područja Ekološke mreže, te sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa, 7 kopnenih i 5 morskih ugroženih staništa. Kroz prijedlog europske mreže zaštite prirode NATURA 2000, gotovo čitava površina otoka identificirana je kao osobito vrijedan predjel kulturnih i prirodnih krajobraza. Vrijednosti otoka doprinosi bogatstvo gljiva te biljnog i životinjskog svijeta, a posebno onog koji obitava u krškom podzemlju. U preko 160 do sada utvrđenih speleoloških objekata na Korčuli i susjednim otočićima, od kojih je gotovo polovica još neistražena, pronađeno je i opisano čak 17 vrsta špiljske faune, redom endema otoka Korčule.

Sustavnim biospeleološkim istraživanjima koja se provode od 1991. godine na otoku je nađena bogata špiljska fauna beskralješnjaka, među kojom se posebno ističu: puževi (Gastropoda), pauci (Araneae), lažištipavci (Pseudoscorpiones), skokuni (Collembola), kornjaši (Coleoptera), ali i iznimno zanimljive vrste jednakonožnih rakova (Isopoda), lažipauka (Opiliones), striga (Chilopoda) i dvojenoga (Diplopoda). Među ovim sakupljenim organizmima utvrđene su i nove vrste za znanost, čiji znanstveni opis tek predstoji, ali i iznimno zanimljive špiljske vrste gljiva, čak i novi rodovi i vrste za znanost.

Jedno od najnovijih otkrića dogodilo se upravo ovih dana. Naime, prilikom provedbe projekta EU Natura 2000 Integration projekt (NIP), segmenta RP05: Prikupljanje novih inventarizacijskih podataka za skupinu Decapoda (deseteronožni rakovi), kojeg vodi izv. prof. dr. sc. Sanja Gottstein, zahvaljujući lokalnim lovcima, otkrivena je izvanredna nova jama na otoku. Stručni biospeleološki tim kojeg je vodio mr. sc. biol. Roman Ozimec, a sačinjavali su ga instruktor speleologije Damir Basara i domaćin, speleolog dipl. ing. šum. Milan Vojinović, je početkom listopada 2015. godine istraživao na otoku, pri čemu su istraživanja obuhvatila i novootkrivenu jamu nedaleko grada Korčula.

Speleološkim istraživanjem, nakon uskog ulaza od jedva 1×1 metar, utvrđena je 25 m duboka krška jama, jednostavne morfologije, kojom se direktno spušta na površinu podzemnog jezera većih dimenzija, odnosno zasada izmjerene površine 6 x 25 m. Jezero je nepoznate dubine, a preliminarno je izmjereno do barem 8 metara. Jezero je anhijalino, odnosno povezano je s morem. Na površini se nalazi slatka voda, ispod nje je sloj bočate, a na dnu je slana, morska voda. U svakom od ovih slojeva obitava posebna špiljska fauna, od slatkovodne na površini do dubokomorske na dnu anhijalinog jezera. Za sada je u površinskom, slatkom sloju podzemnog jezera utvrđena bogata populacija špiljske kozice (Troglocaris sp.), dok dublji slojevi jezera za sada nisu istraživani.

Prilikom istraživanja, analizirana je kemija vode u jezeru, a napravljene su i izmjere mikroklime, odnosno temperature vode i zraka, relativna vlaga i strujanje zraka te udjel ugljičnog dioksida u zraku. Temperatura zraka u jami viša je od 18°C, uz relativnu vlagu zraka od 100%, dok temperatura vode u jezeru iznosi 17,8°C. Jama, jezero i špiljska fauna su fotodokumentirani, tako da u ljepoti jame mogu uživati i čitatelji.

Utvrđena je i neposredna opasnost za ovo iznimno značajno podzemno stanište, kao i ugroženu vrstu, a koje se sastoji od fizičke izgradnje stambenog objekta na području jame, čiji se ulaz nalazi na gornjem rubu same lokacije izgradnje i zahvata iskopa teškom mehanizacijom. Ovime se ponovno pokreće pitanje o potrebi obuhvatnijeg prikupljanja dostupnih informacija prilikom prostornog planiranja, pogotovo na krškim područjima, gdje bi speleološki katastri trebali biti sastavni dio planova. Nadamo se da će se ova izgradnja provesti bez utjecaja na ovu iznimnu jamu, koja će sigurno postati jedna od atrakcija otoka.

Potrebno je nastaviti stručna i znanstvena istraživanja ove jame uz organizaciju dodatnog speleološkog, speleoronilačkog i biospeleološkog istraživanja. Tako bi se izradio detaljan topografski nacrt ove jame uz daljnje spoznaje o dimenzijama i živom svijetu našega krškog podzemlja.

Autor teksta:

Mr. sc. Roman Ozimec

.