Skraćeni zapisnik sa 12. sjednice Gradskog vijeća Grada Korčule (2006)

Sjednica je održana 25. listopada. 2006. godine (srijeda), s početkom u 18.20 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli. Sjednici predsjedava Frano Skokandić – predsjednik Vijeća, ista se tonski snima, a zapisnik vodi Sanja Tomašić. Utvrđen je kvorum od 8 vijećnika. Sjednici nisu nazočni sljedeći vijećnici: …

Sjednica je održana 25. listopada. 2006. godine (srijeda), s početkom u 18.20 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

Sjednici predsjedava Frano Skokandić – predsjednik Vijeća, ista se tonski snima, a zapisnik vodi Sanja Tomašić.

Utvrđen je kvorum od 8 vijećnika. Sjednici nisu nazočni sljedeći vijećnici: Tina Andrijić, Lovre Botica (opr.), Jakov Belić (opr.) i Josip Podbevšek (opr.). Sjednici nije nazočan  vijećnik Robert Lučić koji je podnio ostavku na dužnost vijećnika u GV. Vijećnici Aljoša Milat i Franica Matić Šain nazočni su sjednici od 18.40 sati (u toku aktualnog sata) pa je nakon toga utvrđen novi kvorum od 10 vijećnika.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Marko Skokandić i Dušan Kalogjera – zamjenici gradonačelnika, Darko  Bakarić  – član GP, Srđan Mrše – tajnik Grada, Mladen Marelić predsjednik GO SDP-a Korčula i vijećnik Žup. skupštine, Vedran Leleković – predsjednik GO HSS-a Korčula te predstavnici tiska.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

AKTUALNI SAT

Vicko Ivančević postavlja pitanje da li se u dogovoru sa školom može pokušati riješiti problem nedostatka parkirnog prostora pokraj škole na koji bi roditelji mogli parkirati vozila dok čekaju djecu iz škole. Sadašnje stanje na tom dijelu je vrlo opasno.

Gradonačelnik iznosi da je problem evidentan te da na području ispred škole u smislu prostornih ili saobraćajnih uvjeta ne postoji mogućnost zaustavljanja vozila. Rješenje ovog problema vidi u izgradnji centralnog gradskog parkirališta, koje je po planu vrlo blizu škole.

Vicko Ivančević predlaže da se parkiralište koje se radi iza Srednje škole predvidi za potrebe roditelja i djece, a ne za nastavnike te da se s nekakvim kružnim tokom to pokuša riješiti.

Gradonačelnik još jednom ističe da za to ne postoje tehnički uvjeti.

Ivan Farac, s obzirom da su radovi na cesti kroz Pupnatsku luku ponovno zaustavljeni, postavlja pitanje kada se očekuje nastavak istih te da li postoje neke nove informacije vezane za to. Zanima ga i u kojoj je fazi priprema projekta i projektne dokumentacije za ishođenje lokacijske i građevne dozvole za novopredviđenu dionicu Dubovo-Kapja (županijska cesta).

Gradonačelnik odgovara da, iako je sve što je bilo dogovoreno na razini resornog ministarstva i ŽUC-a po pitanju ceste kroz Pupnatsku luku ispoštovano i realizirano, ipak je ŽUC dobio rješenje o povratu te ceste u prvobitno stanje. To je nešto njemu potpuno neshvatljivo i ne može dati nikakvo konkretnije obrazloženje. Prema informacijama koje je dobio od Ravnatelja ŽUC-a, ŽUC poduzima daljnje potrebne mjere i očekuje od resornog ministarstva dalje upute. Cesta i dalje ostaje u programima i planovima ŽUC-a. Vezano za drugo pitanje gosp. Farca odgovara da su, koliko je njemu poznato, HC ishodile lokacijsku dozvolu za spoj ceste od Dubova na Kapju. Grad Korčula i Općina Smokvica su još prilikom izrade prijedloga Prostornog plana Županije na isti dale primjedbu i tražile promjenu te trase. Primjedba nije prihvaćena, a daljnjih informacija o tome do kuda su HC došle s realizacijom ovog projekta, nema.

Ivan Farac smatra da je Grad trebao reagirati nakon što je ŽUC dobio rješenje o vraćanju ceste kroz Pupnatsku luku u prvobitno stanje. Trebalo je obaviti razgovore sa službom koja je izdala to rješenje, a također i s ŽUC-om kako bi se vidjelo što su poduzeli i kakav je njihov stav prema spomenutom rješenju. Gradonačelnik je već spomenuo da su Grad Korčula i Općina Smokvica imali primjedbe na Županijski Prostorni plan. Također, postoji i želja da cesta kroz Pupnatsku luku postane glavna otočna prometnica sa statusom državne ceste. Nadalje, začuđujuće je i što se još nisu riješili imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima zemlje preko koje se planira cesta na području MO Čara. Zbog svega navedenog  smatra da se oko ove ceste odvijaju neke čudne radnje i pita se nije li ovo možda još jedan pokušaj dobivanja na vremenu.

Gradonačelnik podsjeća da su primjedbe na Županijski PP upućene za vrijeme prijašnjeg saziva GP i GV, zajedno s Općinom Smokvica.  Moli vijećnika da ponajprije provjeri određene stvari prije nego o njima nešto reče za govornicom GV. Upućuje vijećnika da kod građevinske inspekcije provjeri tko je zaustavio radove na cesti kroz Pupnatsku luku. Zna se ime saborske zastupnice koja je napravila prijavu. Podsjeća da Grad nije stranka u postupku. Jedino je sa ŽUC-om imao obavezu s građanima Pupnata i Čare dogovoriti imovinsko pravne poslove iz razloga što cesta nije ucrtana i na taj način bi se ubrzao postupak. S mještanima Pupnata je to sređeno, a s nekolicinom iz Čare postoji određeni problem, koji će se nada se skoro riješiti. Ne vidi ništa negativno u prijedlogu da ova cesta dobije status  državne ceste, a niti to usporava radove na istoj. Grad niti na koji način nije želio spriječiti radove na predmetnoj cesti, već je naprotiv želio i dalje radi na tome, da se ista čim prije napravi.

Ivan Farac podsjeća da nije dobio odgovor zbog čega Gradonačelnik nije osobno razgovarao s inspektorom koji stoji u potpisu zaključka o vraćanju ceste u prvobitno stanje, kao i koje je mišljenje ŽUC-a o svemu ovome. S obzirom da još nije definirano gdje bi bila trase eventualne buduće državne ceste, zašto bi se sada išlo na asfaltiranje cijele trase. Iz tog razloga smatra da se ovdje pokušava dobiti na vremenu.

Sretan Tvrdeić postavlja pitanje u kojoj fazi je trenutno postupak i kada se može očekivati da će se nastaviti sanacija lukobrana u Zavalatici.

Gradonačelnik odgovara da je u izradi tehnička dokumentacija i nakon što se pokrene postupak ishođenja građevinske dozvole, to bi trebao biti jedan od prvih poslova novoformirane Lučke uprave koja je trenutno u fazi ustrojavanja.

Sretan Tvrdeić izražava sumnju da će lukobran u 2007. godini biti saniran iz razloga što taj projekt nije uvršten u Državni proračun koji je pred usvajanjem.

Tonči Anzulović podsjeća da je cesta Korčula – Račišće  na pojedinim dionicama vrlo opasna za promet, pa ga zanima što se radi na rekonstrukciji iste.

Gradonačelnik iznosi da je ta cesta stalna tema između Grada i ŽUC-a, iz razloga što ista često zahtjeva određene intervencije. Trenutno je u završnoj fazi izrada projekta rekonstrukcije ulaska u Medvinjak. Sredstva su osigurana i po programu bi ŽUC u tu investiciju trebao ući do kraja godine. Cesta od Korčule do Račišća je od strane Grada Korčule predložena u srednjoročni plan ŽUC-a kao cesta na kojoj bi se trebala napraviti temeljna rekonstrukcija. Vjeruje da će na dijelu ceste za Račišće doći do određenih poboljšanja, ali definitivno trajno rješenje leži u novoj trasi. Nada se da će sa ŽUC-om ovu cestu uspjeti uvrstiti kao prioritet i u određenom srednjoročnom vremenskom razdoblju pokušati pronaći rješenje za novu cestu za Račišće.

Tino Andrijić podsjeća da je ovo GP u prošlom sazivu uspješno obnovilo kulu Revelin, a u ovom kulu Svih svetih. Zanima ga kakve planove GP ima za ostale kule uključujući i Fortecu s koje su konačno skinute antene.  Predlaže da se za jednu od sljedećih sjednica GV pripremi izvješće ili plan o trošenju sredstava spomeničke rente budući se radi o namjenskim sredstvima.

Gradonačelnik odgovara da je s resornim ministarstvom, nakon određenog zastoja, ponovno došlo do realizacije programa i izvođača se uvelo u radove na obnovi kuli Kanavelić. To je posao koji će se raditi oko 2 godine, a financirat će se dijelom iz spomeničke rente, a dijelom iz sredstava resornog ministarstva. U postupku je izrada dokumentacije odnosno snimka postojećeg stanja za Malu i Veliku Kneževu kulu. Tu je došlo do  povećanja određenih radova i troškova u izradi tehničke dokumentacije, što je GP prihvatilo. Načelno se svake godine ulazi s nekim novim objektom.  Forteca je očišćenja i radit će se snimak postojećeg stanja i projekt rekonstrukcije. GP je mišljenja da bi i bivši korisnici kule Forteca trebali participirati u  njenoj rekonstrukciju. Svaka obnova traje minimalno nekoliko godina iz razloga što se radi u nekoliko faza i sve se radi u suglasju s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku.

Marinko Pažin postavlja pitanje što Grad poduzima na uređenju ulice Tri sulara kako bi se u budućnosti, kod velikih kiša, spriječile poplave objekata u toj ulici. Podsjeća da se u toj ulici nalazi devet poslovnih prostora čiji vlasnici podmiruju sva potraživanja prema Gradu i Državi, a od Grada samo traže normalne uvjete za rad.

Gradonačelnik odgovara da su svjesni problema u ulici Tri sulara. To je problem koji postoji već duži niz godina. Naručen je projekt uređenja te ulice koji bi morao dati odgovor na koji način razriješiti problem koji tu postoji.

Marinko Pažin podsjeća da je Gradonačelnik i prošle godine, kada se postavilo pitanje rješavanja ovog problema, dao sličan odgovor. Smatra da se ipak, barem privremeno, može nešto napraviti, samo treba dobre volje.

Franica Matić Šain postavlja pitanje u kojoj je fazi projekt centralnog gradskog parkirališta s opskrbnim centrom koji se planira raditi na Potoku.

Gradonačelnik odgovara da se taj projekt predugo priprema. Tvrtka „Kerum“ je uz suglasnost Grada podnijela zahtjev za građevinsku dozvolu. Međutim, očigledno je da postoji nesuglasje oko izgradnje ovog objekta pa će se morati ponovno na GV raspraviti cijela ova problematiku. Nakon što se dobije službeni odgovor Ureda za graditeljstvo na podneseni zahtjev, znat će se točno što treba dalje raditi. Definitivno postoji problem u realizaciji ovog projekta.

Davor Penić postavlja pitanje koliko su Hrvatske šume uspjele u knjiženju zemljišta koje je bilo u vlasništvu Grada Korčule na svoje ime, a sve zahvaljujući Uredbi o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

Gradonačelnik odgovara da u cijeloj državi postoji problem oko šumskog zemljišta, odnosno dijela zemljišta koje je obuhvaćeno građevinskim područjima JLS. Pokrenuta je ocjena ustavnosti tog zakona kojom bi trebalo definirati  te odnose.  On osobno smatra da je ono što je utvrđeno građevinskim područjem prije stupanja na snagu spomenutog zakona, trebalo ostati građevinsko zemljište te da nema nikakvog osnova za preknjižavanja koja se vrše. Međutim, zakon govori nešto drugo. Smatra da je došlo vrijeme da se određenim zajedničkim mjerama pokušaju zaštititi interesi Grada, odnosno JLS.

Vicko Ivančević ukazuje na problem odlaska i dolaska na otok. Dnevni broj linija Korčula – Orebić – Korčula se povećao, pogotovo u ljetnim mjesecima, ali su kapaciteti postojećih trajekata znatno ispod potreba ovog grada i otoka. Smatra da bi se trebalo nešto napraviti kako bi se to stanje poboljšalo.

Gradonačelnik odgovara da u zadnje vrijeme ima izuzetno puno pritužbi građana upravo u smislu nezadovoljavajućeg kapaciteta trajekata koji plove na toj liniji. Ističe da nitko prilikom sastavljanja novog zimskog plovidbenog reda, Grad nije pitao za mišljenje. Grad je ipak na taj plovidbeni red uložio prigovor i uspjelo se dobiti još dvije pruge. Međutim, problem je u nedovoljnom kapacitetu trajekata i činjenici da ne postoje međulinije, kao što je to slučaj u ljetnom razdoblju. „Jadrolinija“ je pokušala dovesti veći trajekt za ovu relaciju, ali zbog njegovih tehničkih karakteristika, isti nije odgovarao. Slaže se da sadašnje stanje nije primjereno i ukoliko GV preporuči, obratit će se resornom ministarstvu sa željom da dođe do promjene u dijelu koji se odnosi na kapacitet trajekata na liniji Korčula-Orebić-Korčula. Smatra da se problem može riješiti na dva načina: uvođenjem trajekta većeg kapaciteta ili povećanjem broja vožnji.

Sretan Tvrdeić postavlja pitanje vezano za zaobilaznicu Čare, koja ima status državne ceste. Podsjeća da je prije nekoliko godina u restoranu „Liburna“ bila rasprava o Prostornom planu Županije. Tom prilikom je on kao vijećnik i kao mještanin Čare bio protiv trase spomenute zaobilaznice koja se nalazi u PP Županije, a protiv je bio i tadašnji načelnik Općine Smokvica, koji je također bio nazočan raspravi. Postoji i peticija mještana Čare kojom izražavaju nezadovoljstvo spomenutom trasom. Međutim, ništa se nije promijenilo. Ove godine su u Državnom proračunu predviđena sredstva i na toj cesta su se već radili određeni snimci i ista je trasirana. Daje zamjerku što su određene radnje napravljene a da se o tome nije izvijestio Gradonačelnik, a niti se razgovaralo s mještanima Čare. Smatra da se Gradonačelnik trebao više založiti kako bi se spomenuta trasa napravila u skladu s potrebama mještana Čare. Trebalo bi organizirati zbor mještana.

Gradonačelnik odgovara da su Grad Korčula i Općina Smokvica uložili prigovor na Županijski prostorni plan koji je bio na javnoj raspravi 1998., 1999. godine. Nažalost, iznesene primjedbe nisu prihvaćene već je trasa državne ceste preko otoka ostala od Dubova prema Kapji, kako je bio predviđeno. Koliko je njemu poznato,  ishođen je izvod iz plana i ide se u realizaciju. Nažalost, u cijelom tom postupku Grad Korčula ne participira, niti ga se izvještava o poduzetim radnjama. Naime, radi se o državnoj cesti i cijeli posao vode HC.  On osobno i dalje smatra da je cesta preko Dubova veliki promašaj. Naime, od vremena kada je ta cesta izgrađena, gotovo 80% saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljedicama dogodile su se upravo na toj cesti. To je jedan od osnovnih argumenata zbog kojeg smatraju da ta cesta nije ono što je potrebno Korčuli. Hrvatskim cestama se predložilo da ponovno razmotre opciju da državna cesta promijeni svoju trasu i ide kroz Pupnatsku luku, ispod Čare i Smokvice te da se zatim spoji na državnu cestu. Ta inicijativa je napravljena,  ali  napominje da službena procedura može biti samo u smislu izmjena i dopuna Prostornih planova. Nada se da će Županijski PP ići na to te da će Grad tako biti u poziciji sa Županijom ponovno raspraviti gore navedeno. Međutim, ukoliko do tada cesta bude realizirana, neće biti puno smisla za tu raspravu.

Sretan Tvrdeić i dalje smatra da je od 1998. godine Gradonačelnik trebao inicirati održavanje zbora mještana Čare.

Gradonačelnik podsjeća da postoji potpisana peticija mještana Čare  i Smokvice, ali iznesene primjedbe nisu uvažene. O inicijativi će se moći službeno raspravljati tek kad na dnevni red dođe rasprava o izmjenama i dopunama PP Županije.

Sretan Tvrdeić nije zadovoljan dobivenim odgovorom. I dalje smatra da se s HC trebalo razgovarati kako bi se trasa zaobilaznice prilagodila, koliko je god to više moguće, potrebama mještana Čare.

Ivana Farca zanima kakve obveze će Grad imati prema gosp. Kerumu, ako se projekt „Kerum“, tj. opskrbni centar s parkiralištem, ne realizira.  Naime, gosp. Kerum je financirao izradu projekta i projektne dokumentacije, pa ga zanima što stoji u ugovoru između Grada i „Keruma“ po tom pitanju.

Gradonačelnik odgovara da Grad neće imati nikakvih posljedica po tom pitanju.

UTVRĐIVANJE DNEVOG REDA

Predsjednik Vijeća predlaže nadopunu dnevnog reda sljedećim točkama: 1.- Prijedlog Zaključka o prestanku vijećničkog mandata i početku obnašanja vijećničke dužnosti zamjeniku vijećnika, 2. – Prijedlog Rješenja o imenovanju člana Odbora za statut i poslovnik, 3. – Prijedlog Rješenja o imenovanju zamjenika predsjednika Mandatnog odbora te 16.točku – Prijedlog Zaključka o ukidanju svojstva javnog dobra nekretnini označenoj kao čest.zem. 948/4 k.o. Korčula. Dosadašnje točke 1. – 12. postale bi točke 4. – 15.

Tonči Anzulović, kao predsjednik Odbora za statut i poslovnik obavještava vijećnike da se Odbor nije sastao zbog nedostatka kvoruma. S obzirom da u Statutu Grada i Poslovniku o radu GV nigdje nije propisano koje su posljedice ukoliko se Odbor za statut i poslovnik ne sastane, dakle nisu propisane pravne posljedice, smatra da Vijeće može raditi i bez očitovanja  Odbora o dnevnom redu.

Predsjednik Vijeća stavlja predloženi dnevni red, s gore predloženom nadopunom, na glasovanje.

Dnevni red 12. sjednice GV usvojen je s osam glasova „za“ i jednim glasom „protiv“ te glasi:

  1. Prijedlog Zaključka o prestanku vijećničkog mandata i početku obnašanja vijećničke dužnosti zamjeniku vijećnika
  2. Prijedlog Rješenja o imenovanju člana Odbora za statut i poslovnik
  3. Prijedlog Rješenja o imenovanju zamjenika predsjednika Mandatnog odbora
  1. Usvajanje zapisnika s  9. sjednice Gradskog vijeća
  2. Usvajanje zapisnika s 10. sjednice Gradskog vijeća
  3. Usvajanje zapisnika s 11. (svečane) sjednice Gradskog vijeća
  4. Prijedlog Godišnjeg obračuna Proračuna Grada Korčule za 2005. godinu
  5. Prijedlog Zaključka o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2006. godinu u razdoblju siječanj-lipanj 2006. godine
  6. Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda na području Grada Korčule
  7. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Gradskog muzeja
  8. Prijedlog Zaključka o davanju prethodnog odobrenja za zapošljavanje kustosa
  9. Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi
  10. Zlouporaba sredstava ovisnosti na otoku i u Gradu Korčuli u 2005. godini – informacija
  11. Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika Gradskog vijeća Grada Korčule
  12. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na izmjenu Statuta Gradske knjižnice „Ivan Vidali“
  13. Prijedlog Zaključka o ukidanju svojstva javnog dobra nekretnini označenoj kao čest.zem. 948/4 k.o. Korčula

1.  TOČKA – Prijedlog Zaključka o prestanku vijećničkog mandata i početku obnašanja vijećničke

dužnosti zamjeniku vijećnika

Predsjednik Vijeća iznosi da je 5. listopada 2006. zaprimljena pisana ostavka Roberta Lučića na mjesto vijećnika u GV. Istog dana zaprimljeno je i očitovanje HNS-a i SDP-a iz kojeg je razvidno da je HNS, čiji je član Robert Lučić, suglasan da zamjenik bude gđa Fanny Lozica, kao neizabrana kandidatkinja SDP-a s koalicijske liste SDP-a, HSS-a i HNS-a. Slijedom navedenog potrebno je donijeti predmetni zaključak.

Aljoša Milat iznosi da se Mandatni odbor na svojoj sjednici očitovao o podnesenoj ostavci Roberta Lučića te o očitovanju HNS-a i SDP-a te predlaže GV donošenje predmetnog zaključka.

Vijeće donosi Zaključak o prestanku vijećničkog mandata i početku obnašanja vijećničke dužnost.

Fanny Lozica polaže vijećničku prisegu.

2. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju člana Odbora za statut i poslovnik

Davor Penić u ime Odbora za izbor i imenovanje predlaže da se gđa Fanny Lozica imenuje za člana Odbora za statut i poslovnik, umjesto Roberta Lučića koji je podnio ostavku na mjesto vijećnika u GV.

Predsjendik Vijeća stavlja na glasovanje, tako nadopunjen prijedlog Rješenja.

Rješenje o imenovanju člana odbora za statut i poslovnik, kojim se gđa Fanny Lozica imenuje za člana, usvojeno je jednoglasno.

3. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju zamjenika predsjednika Mandatnog odbora

Davor Penić u ime Odbora za izbor i imenovanje predlaže da se gđa Fanny Lozica imenuje za zamjenika predsjednika Mandatnog odbora, umjesto Roberta Lučića, koji je podnio ostavku na mjesto vijećnika u GV.

Predsjednik Vijeća stavlja tako nadopunjen prijedlog Rješenja na glasovanje.

Rješenje o imenovanju zamjenika predsjednika Mandatnog odbora, kojim se za zamjenika predsjednika imenuje gđa Fanny Lozica, usvojeno je jednoglasno.

4. TOČKA – Usvajanje zapisnika s  9. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik s 9. sjednice Gradskog vijeća usvojen je bez rasprave, s 10 glasova „za“ i jednim „suzdržanim“ glasom.

5. TOČKA – Usvajanje zapisnika s 10. sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik s 10. sjednice Gradskog vijeća usvojen je bez rasprave, s 10 glasova „za“ i jednim „suzdržanim“ glasom.

6. TOČKA – Usvajanje zapisnika s 11. (svečane) sjednice Gradskog vijeća

Zapisnik s 11. (svečane) sjednice Gradskog vijeća usvojen je bez rasprave, s 10 glasova „za“ i jednim „suzdržanim“ glasom.

7. TOČKA – Prijedlog Godišnjeg obračuna Proračuna Grada Korčule za 2005. godinu

Raspravi je nazočna Marica Kosović, pročelnica JUO.

Franica Matić Šain iznosi da Odbora za proračun i financije prihvaća prijedlog Godišnjeg obračuna Proračuna Grada Korčule za 2005. godinu, u tekstu kako je predloženo u radnom materijalu te predlaže GV njegovo usvajanje.

Dušan Kalogjera u ime predlagatelja iznosi da je Proračun 2005. godine bio uravnotežen te da su prihodi i rashodi bili u skladu. Ostvarenje prihoda bilo je u skladu s Planom i to za 3% više od početnog Plana, kao i rashodi koji su bili 9% ispod planiranih. Smatra da je osnovni razlog zbog čega su rashodi bili ispod planiranih nerealizacija nekih većih projekata koji su bili planirani u 2005. godini ili njihova nepotpuna realizacija.Proračun je u cijelosti prema svim svojim korisnicima u 2005. godini izvršio sve obaveze. Međutim, i dalje ostaje problem naplate i striktno poštivanje da se  projekti i programi koji se planiraju u proračunu za tekuću godinu u istoj nastoje i realizirati.  Vezano za problem naplate, iznosi da se u ovoj godini krenulo s mjerama prisilne naplate, a radi se i na sistemskom rješavanju tog problema na način da se dugovanja prema proračunu počnu rješavati u striktno zakonskim rokovima.

Davor Penić iznosi da ga najviše brine izračun izvornih prihoda Grada Korčule koji oslikava relativnu snagu Proračuna. Prema izračunu iznosi da je prosječan iznos izvornih prihoda po stanovniku 1.817,00 kn što je znatno manje od prosjeka u RH. Taj rezultat pokazuje nedostatnu proračunsku snagu Grada Korčule, a pomoć je zaostala. Smatra da je potrebno kroz razne poticaje intenzivirati gospodarsku aktivnost i poticat dodatno zapošljavanje da bi se proračunski prihodi punili. U malom poduzetništvu zapošljava se veliki broj ljudi i koriste se Vladini poticaji, međutim u prijavi prihoda su minimalci, tako da Grad nema velike koristi od toga.

Vicko Ivančević smatra da se o Godišnjem obračunu trebalo raspravljati ranije, a ne sad skoro na kraju godine. Mišljenja je također i da bi se sjednice GV trebale češće sazivati, jer je razmak od tri mjeseca veliki. Osvrćući se na ostvarene potpore u proračunu smatra da su vrlo male te da bi se svi zajedno trebali potruditi da budu veće. Iznosi primjedbu da Grad nedovoljno zarađuje, a dosta troši i zbog toga nema dovoljno za neke razvojne planove koji su itekako potrebni Gradu.

Gradonačelnik smatra da odgovornost što su potpore vrlo male leži na vladajućoj koaliciji, ali i na oporbenim vijećnicima iz razloga što je njihova koalicija na državnoj razini. Mnogi projekti i programi su pripremljeni i prijavljeni ministarstvima, ali većina nije prihvaćena.Napominje da su izvorni prihodi Grada u 2000-toj godini bili cca 50% od sadašnjih, što znači da je gospodarstvo ovog Grada ipak u usponu.

Dušan Kalogjera se u potpunosti slaže da jedino povećanje proračuna može biti izvorno iz razvoja gospodarstva, i zbog toga trebaju postojati određeni veći razvojni projekti gdje se može izvršiti jedno snažnije zapošljavanje. Govori se da su izvorni prihodi proračuna mali, sa čim se on slaže, ali iznosi da istovremeno mnogi  poslovni  subjekti iz gospodarstva, građani, obrtnici, traže od Grada razna oslobađanja od plaćanja. Mišljenja je da kada bi svaki subjekt plaćao ono što mu je zakonom propisano, za što se on zalaže, tada bi i izvorni prihodi proračuna bili veći.

Sretan Tvrdeić se slaže s gosp. Ivančevićem da se o ovoj točki dnevnog reda trebalo raspravljati ranije, a ne sada na samom kraju godine. Zanima ga zbog čega je u stavci 49 priloga br. 1, str. 14. (osobni automobil – leasing) prekoračenje od 81.576,00 kn. Replicirajući na izlaganje Gradonačelnika iznosi da u Općini Vela Luka na vlasi nije HDZ, a ipak je dobila velike potpore od Države.

Pročelnica JUO na pitanje u svezi stavke 49 odgovara da su krajem prošle godine, po nalogu Revizije, morali proknjižiti kompletnu obvezu otplate nabavke automobila leasingom.

Ivan Farac smatra da se je u 2005. godini išlo u realizaciju projekta gospodarske zone, već bi se sada moglo imati nešto pripremljeno, i na temelju tog projekta zatražiti od ministarstva sredstva za njenu realizaciju. Ovako u 2005. godini nisu iskorištena za to predviđena sredstva, a smatra da se neće ni u 2006. godini.

Gradonačelnik odgovara da je postupak izmjena i dopuna plana trajao skoro 3,5 godine. Nakon što se izmijenio i dopunio Prostorni plan i izmijenio i prihvatio Generalni i Detaljni Urbanistički plan, stupila je na snagu Uredba o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. U lipnju mjesecu je od resornog ministarstva dobiven zaključak o usklađenju Generalnog plana i sada se može pristupiti određenim radnjama na tom dijelu. Dakle iz svega navedenog vidljivo je da Grad nije mogao realizirati projekt. Gospodarska zona je definitivno prioritet.

Ivana Farca zanima zbog čega se iznos predviđen u 2005. godini za gospodarsku zonu (500.000 kn) u 2006. godini smanjio na 200.000 kn.

Predsjednik Vijeća podsjeća vijećnika da mu je Gradonačelnik već odgovorio na to pitanje. Zatim stavlja prijedlog Godišnjeg obračuna Proračuna Grada Korčule za 2005. godinu, na glasovanje.

Godišnji obračun Proračuna Grada Korčule za 2005. godinu, nije prihvaćen (7 glasova „za“, 1 „protiv“ i 3 „suzdržana“ glasa). (Nap. za njegovo usvajanje potrebna je većina od ukupnog broja vijećnika)

8. TOČKA – Prijedlog Zaključka o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2006. godinu u razdoblju

siječanj-lipanj 2006. godine

Raspravi je nazočna Marica Kosović, pročelnica JUO:

Franica Matić Šain iznosi da Odbor za proračun i financije prihvaća prijedlog Zaključka o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2006. godinu u razdoblju siječanj-lipanj 2006. godine, u tekstu kako je predloženo u radnom materijalu te predlaže GV njegovo usvajanje.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka na glasovanje.

Zaključak o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2006. godinu u razdoblju siječanj-lipanj 2006. godine, usvojen je, bez rasprave, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, sa 7 glasova „za“ i 4 „suzdržana“ glasa.

9. TOČKA –  Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Povjerenstva za procjenu štete od

elementarnih nepogoda na području Grada Korčule

Davor Penić iznosi prijedlog Odbora za izbor i imenovanja za članove Povjerenstva: Tonči Anzulović – predsjednik, Sretan Tvrdeić – zamjenik predsjednika, Tino Andrijić – član, Katarina Vojvodić Zupet – član i tajnik, Fanny Lozica – član, Nikola Biliš – član, Luka Marelić – član, Ivan Blitvić – član, Milan Vojinović – član i Mišo Biliš – član.

Predsjednik Vijeća stavlja na glasovanje Prijedlog Rješenja s gore predloženim članovima Povjerenstva.

Tako nadopunjeno Rješenje o imenovanju članova Povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda za područje Grada Korčule,  usvojeno je jednoglasno.

10. TOČKA – Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Pravilnik o izmjeni Pravilnika o

unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Gradskog muzeja

Vicko Ivančević podsjeća da se o ovom zaključku raspravljalo prije šest mjeseci i tada je većina vijećnika bila protiv njegovog usvajanja. Iz tog razloga je očekivao da će današnji prijedlog sadržavati određeno tumačenje. S obzirom da to nije tako, iznosi da će prilikom glasovanja ostati suzdržan kao i najvjerojatnije ostali vijećnici oporbe. Slaže se da je Muzeju potreban kustos, ali također i znatno više ulaganja i bolja revalorizacija i upravljanje. Nada se da će budući zaposlenik to obavljati na opće zadovoljstvo, ali osobno stoji pri stavu da bez obzira što su zakonski akti takvi kakvi jesu, ipak svaki muzej u svom pravilniku može donijeti specijalizaciju struke koja je potrebna za određeni tip muzeja.

Gradonačelnik podsjeća da je ovdje riječ o usklađenju Pravilnika sa zakonom. Nakon što se uskladi taj akt, moći će se raspisati natječaj i realizirati Program Muzeja koji je prihvaćen na ovom Vijeću.

Vicko Ivančević osvrćući se na odgovor Gradonačelnika iznosi da u tom slučaju, prije cca dvije godine, kada se raspravljalo o promjeni Pravilnika Muzeja, GV nije radilo u skladu sa zakonom. I dalje smatra da Vijeće ima mogućnost da uz VSS, što osigurava zakon, osigura  struku.

Marko Skokandić se slaže da se je 2003. godine, prilikom prihvaćanja Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Muzeja, potkrala greška na način da je ostao članak od ranije. Gradski muzej Korčula je općeg i lokalnog karaktera i u Zakonu za njega stoji samo VSS. Pravilnik  se mora uskladi sa Zakonom jer inače svaki raspisani natječaj neće biti valjan. Podsjeća da je u usvojenom Pravilniku definirano šest radnih mjesta. Prilikom njegovog usvajanja rečeno je da za otvaranje svakog radnog mjesta, unutar postojećih šest iz Pravilnika GV, kao osnivač, mora donijeti odluku. Međutim prihvaćen je Plan rada Muzeja za ovu godinu u kojem Muzej planira zapošljavanje kustosa, a u Gradskom proračunu su predviđena sredstava za njegovu plaću, a u skladu s financiranjem Muzeja.

Predsjednik Vijeća stavlja Zaključak na glasovanje.

Zaključak o davanju suglasnosti na Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Gradskog muzeja, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je sa 7 glasova „za“ i 4 „suzdržana“ glasa.

11. TOČKA – Prijedlog Zaključka o davanju prethodnog odobrenja za zapošljavanje kustosa

Ivan Farac postavlja pitanje odakle će se namaknuti sredstva za dodatno zapošljavanje, s obzirom da je već jedan dio predviđen u Proračunu za tu namjenu potrošen.

Sretan Tvrdeić postavlja pitanje zbog čega GV mora donijeti predmetni zaključak, ako je već u prethodnoj točki donijelo Zaključak o davanju suglasnosti na Pravilnik o izmjeni Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Muzeja.

Marko Skokandić odgovarajući na pitanje gosp. Farca podsjeća da je  GV prošle godine donijelo odluku o zapošljavanju pripravnika u Gradski muzeju, a istome je nedavno istekao pripravnički staž. Iz tog razloga je prvih šest mjeseci Muzej bio opterećen plaćom pripravnika. Pretpostavka je da se sva raspoloživa sredstva  za tu namjenu neće potrošiti do kraja godine pa će se rebalansom ista smanjiti. Naime, dok se raspiše natječaj i zaposli kustos, bit će kraj godine. Nadalje, podsjeća gosp. Tvrdeića da u usvojenom Pravilnika stoji da Vijeće, kao osnivač daje odobrenje za otvaranje svakog radnog mjesta, unutar predviđenih šest.

Sretan Tvrdeić postavlja pitanje zbog čega se kustos ponajprije ne primi na određeno vrijeme, a kasnije, ako zadovolji, na neodređeno.

Marko Skokandić još jednom podsjeća da je Vijeće, kao osnivač, 8. travnja 2005.godine dalo suglasnost na Pravilnik Muzeja. Nadalje čita čl. 10. i 11. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Muzeja, koji potvrđuju već gore izneseno. Čita i čl. 38 Zakona o muzejima u kojem su navedeni uvjeti za stjecanje muzejskih zvanja, za kustosa.

Predsjednik  Vijeća stavlja prijedlog Zaključka na glasovanje.

Zaključak o davanju prethodnog odobrenja za zapošljavanje kustosa, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je sa 7 glasova „za“ i 2 „suzdržana“ glasa.

12. TOČKA – Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi

Odluka je, u tekstu kako je predložena u radnom materijalu, usvojena jednoglasno, bez rasprave.

13. TOČKA – Zlouporaba sredstava ovisnosti na otoku i u Gradu Korčuli u 2005. godini – informacija

Marija Grego, radni terapeut u Odjelu za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje u Korčuli, nazočna je raspravi.

Darko Bakarić, resorni član GP, u uvodnom izlaganju između ostalog iznosi da je materijal za ovu točku napravljan na temelju podataka prikupljenih iz raznih institucija, udruga, zdravstvenih ustanova i sl. i daje sliku stanja u 2005. godini. Ti podaci se kontinuirano prate i imaju jednu uzlaznu putanju. Cilj ovog Izvješća je da se uz drogu, kao trenutno u društvu najčešće spominjana ovisnost s najtežim posljedicama, navedu i ostale ovisnosti: alkohol i cigarete.Cilj je bio i da se situacija u Gradu Korčuli usporedi sa situacijom u ostalim općinama i Gradovima Županije te podacima unutar RH. Iz izvješća su vidljivi i dosadašnji rezultati rada određenih institucija koji se bave ovim problemom.Izvješće ne odgovara na neka pitanja npr. kako djeluje represivni aparat (država i policija) u suzbijanju ovisnosti, a isto tako nema podataka niti o ulozi sudova i rješavanju sudskih postupaka. Iz cijelog izvještaja može se zaključiti da se otok Korčula, pa i Županija, kreću u određenim okvirima koji su i na nivou RH.

Marija Grego, kao jedna od sudionika izrade Izviješća iznosi da je u 2005. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji liječeno u sustavu zdravstva ukupno 237 ovisnika od čega 174 na opijatima. Od tog ukupnog broja na Korčuli je liječeno 35 ovisnika, odnosno 25 opijatska ovisnika. U samom Gradu Korčuli je broj ovisnika 15, od čega je 8 opijatskih ovisnika. Napominje da broj liječenih ovisnika samo djelomično odražava problem pojedinačne županije jer on mjeri samo dvije kategorije i to ukupan broj ovisnika u populaciji ali i kvalitetu rada odjela. U izvještaju nedostaje broj liječenih ovisnika koji su u tretmanu nevladinih udruga, odnosno raznih komuna. Pretpostavljani broj je da se na otoku nalazi negdje oko 60 ovisnika od čega 50 opijatskih. Populacija ovisnika u tretmanu je negdje između 20 i 24 godine.

Aljoša Milat podsjeća da se o problemu ovisnosti već raspravljalo na Vijeću, ali se dalje malo što napravilo, što je vidljivo i iz Izvješća. Podsjeća da je manjina u Vijeću prije dvije godine predlagala mjere na reduciranju tkz. noćnog kulturnog života s čim se nije složila većina u Vijeću. A upravo je iz Izvješća vidljivo da taj noćni život i za to prikladno mjesto, itekako imaju veze s ovim problemom.

Tino Andrijić iznosi da ga osobno zabrinjava broj ovisnika u Gradu Korčuli. Heroin je u Korčuli prisutan unatoč spektakularnim hapšenjima kojih su bile pune novine zadnjih nekoliko mjeseci. Treba se raditi na prevenciji, ali i na edukaciji roditelja. Predlaže da se pokušaju izdvojiti dodatna sredstava za tu namjenu. Smatra da se treba ući u „otvoreni rat“ svim sredstvima protiv ovog problema.

Sretan Tvrdeić smatra da bi se trebalo raditi na tome da se mladi što više bave športom ili okupljaju u kulturnim društvima te da Grad za tu namjenu izdvoji nešto više sredstava.

Franica Matić Šain smatra da se radi o vrlo aktualnoj temi te da bi se svi zajedno trebali angažirati u borbi protiv ovisnosti, a pogotovo na prevenciji. Materijal je napravljen kvalitetno, ali je mišljenja da je broj ovisnika ipak veći nego što je to navedeno u Izvješću. Radi se o podacima ovisnika koji su u određenom tretmanu. Mišljenja je da je lokalna samouprava dužna, i u obavezi, osigurati uvjete i sadržaje za mlade ljude koji bi zasigurno učinili da što manje ljudi posegne za drogom. Prvenstveno misli na sadržaje interesantne mladim ljudima. Smatra da bi sva društva (sportska, kulturna i sl.) puno bolje mogla djelovati i utjecati na interese mladih, kada bi im se dala veća potpora, prvenstveno financijska  ali i u osiguravanju uvjeta. Ne smatra da će represije što se tiče noćnog života nešto pridonijeti, iz razloga što je to sada trend kod nas, ali i u svijetu. Da bi se onemogućili stalni noćni izlasci potrebno je mladost angažirati, i u tome leži direktna i indirektna uloga lokalne samouprave.

Davor Penić iznosi da je Izvještaj tehnički odlučno napravljen ali se odnosi samo na broj osoba u tretmanu. Broj prodanih šprica govorio bi o tome koliko je ljudi na heroinu, ali točne podatak za Korčulu o tome nije uspio dobiti. Broj ovisnika je u porastu što je vrlo zabrinjavajuće. Vijeće bi moglo utjecati na neke okolnosti kao npr. komunalni red. Kao društvena zajednica trebali bi snimiti obitelji koje ne mogu same upravljati svojim adolescentima. Boljom društvenom organizacijom kroz šport i razne udruge trebalo bi tim mladima osmisliti slobodno vrijeme. Trebalo bi osnovati određenu instituciju koja će kroz obiteljsku zajednicu  vršiti kontrolu, jer je obitelj temelj društva.

Tonči Anzulović predlaže da se Izvješće, koje je vrlo kvalitetno napravljeno, dostavi osnovnim i srednjoj školi na području Grada Korčule, kao i pojedinim roditeljima.

Vicko Ivančević iznosi da se radi o vrlo ozbiljnom problemu koji zaprima vrlo velike razmjere. Smatra da vrlo mali broj roditelja znaju što im se događa s djecom dok su u noćnim satima vani, i u kakvom se stanju vraćaju kući. Podsjeća da je zakonom određeno da djeca do 16 godina mogu izlaziti do 23. sata, pa se pita da li to itko poštuje. Slaže se da se mladi zainteresiraju za razne športske i kulturne udruge, ali je isto tako bitno ukazivati, i to konstantno, preko radija i sl. , na taj problem. Smatra da se u borbu protiv ovisnosti i prevenciju treba više uključiti roditelje, treba se uključiti cijela zajednica i o ovim stvarima češće raspravljati.

Gradonačelnik podsjeća da se radi o programu  kojeg je Grad započeo prije nekoliko godina, točnije 2001.godine kada je započela inicijativa oko osnivanja Centra na Korčuli. Grad je pokušao osigurati sve pretpostavke da bi taj Centar mogao djelovati. GV i GP pokazali su volju da se suprotstave ovom problemu te da ga pokušaju rješavati na način koji je moguć i dostupan.  Proučavajući podatke iz Izvješća postavlja se pitanje da li se dovoljno radi s djecom i da li roditelji znaju što im djeca rade kada su vani. Pitanje je na koji način i kojim mjerama suzbiti raspačavanje droge. Smatra da se treba raditi na tome da djeca, ali i roditelji, budu informirani, a  mjere represije moraju biti usmjerene samo prema onima koji distribuiraju drogu.

Predsjednik Vijeća stavlja sljedeći zaključak na glasovanje:

Prihvaća se Izvješće Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije o zlouporabi sredstava ovisnosti na otoku i u gradu Korčuli u 2005. godini.

Zaključak je usvojen jednoglasno, a predmetni Izvještaj umnožit će se i dostaviti osnovnim školama i Srednjoj školi na području Grada Korčule.

14. TOČKA – Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika Gradskog vijeća Grada Korčule

Sretan Tvrdeić daje primjedbu što se usklađenje Poslovnika GV s Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi vrši skoro godinu dana nakon donošenja istih.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Odluke, na glasovanje.

Odluka je usvojena jednoglasno, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, bez rasprave.

15. TOČKA – Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na izmjenu Statuta Gradske knjižnice „Ivan

Vidali“

Vicka Ivančevića zanima koji su bili razlozi da se ide na izmjenu pečat, i tko je autor novog pečata.

Predsjednik Vijeća iznosi da je takav prijedlog dobiven od Gradske knjižnice, i o njemu se nije posebno raspravljalo. Nakon toga stavlja prijedlog Zaključka na glasovanje.

Zaključak o davanju suglasnosti na Izmjenu Statuta Gradske knjižnice „Ivan Vidali“ usvojen je jednoglasno, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu.

16. TOČKA – Prijedlog Zaključka o ukidanju svojstva javnog dobra nekretnini označenoj kao

čest.zem. 948/4 k.o. Korčula

Gradonačelnik iznosi da se radi o formiranju parcele za izgradnju srednje škole na Dominču. U parcelaciji je 1967. godine ostala parcela koja je nekada bila javno dobro (javni put), međutim to na terenu ne postoji, pa je nužno za ishođenje građevinske dozvole formirati parcelu na način kako je to planom predviđeno. Slijedom toga, potrebno je donijeti predmetni zaključak.

Predsjednik Vijeća stavlja predmetni zaključak na glasovanje.

Zaključak je, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen jednoglasno, bez rasprave.

Završeno u 21.35 sati.

ZAPISNIČAR                                                                                    PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Sanja Tomašić                                                                                                     Frano Skokandić,ing.