Učenici OŠ Petra Kanavelića Korčula u pratnji svojih učiteljica Meri Jelušić i Valnee Radovanović, šetnjom kroz grad upoznali su se s lokacijama bivših korčulanskih brodogradilišta koja su radila do kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća i u kojima se u najvećem usponu korčulanske drvene brodogradnje u samo deset godina, od 1849. do 1859. godine, izradilo 9.752 drvena broda raznih veličina.

Samo u drugom dijelu 19. stoljeća u Korčuli se izgradilo preko dvadeset jedrenjaka, a najveći među njima bio je bark “Fratelli Fabris” nosivosti 550 tona, izgrađen 1875. godine u brodogradilištu Antuna Vilovića.

Posebno im je bila zanimljiva činjenica da se među njima nalaze potomci velikih korčulanskih brodograditeljskih obitelji, Vilović i Depolo.

Učenici su zatim posjetili korčulansku lođu na zapadnoj rivi iz 15. st. u kojoj je stalni postav izložbe “Korčulanska drvena brodogradnja” gdje ih je ravnateljica Centra za kulturu Korčula, Lana Filippi Brkić upoznala s bogatom povijesti korčulanske drvene brodogradnje koja seže u 13. stoljeće.

Učenici su zainteresirano slušali o korčulanskim brodograditeljima, pomorcima i svim ostalim zanatlijama vezanima uz brodogradnju i velikim jedrenjacima izgrađenima u Korčuli koji su plovili svim morima svijeta. Zahvaljujući njima Korčula je uvijek bila povezana sa svjetskim morima i kao takva dio Mediterana.

Obilježavanje Dana Mediterana nastavlja se i idući tjedan u Centru za kulturu Korčula gdje učenici trećih i četvrtih razreda OŠ Petra Kanavelića Korčula i Osnovne škole Ante Curać Pinjac Žrnovo sudjeluju u projektu Centra za kulturu Korčula, KUL kvizu, na temu međunarodnog Dana Mediterana.

Dan Mediterana je godišnji spomen na utemeljenje Barcelonskog procesa 28. studenoga 1995. kada su ministri vanjskih poslova EU i 12 zemalja južnog i istočnog Mediterana održali konferenciju i potpisali sporazum o pokretanju Procesa euromediteranskog partnerstva. Barcelonski proces rođen je iz ideje da se mediteranska regija pretvori u zajednički prostor za mir, stabilnost, sigurnost i zajednički socio-ekonomski napredak i dijalog među narodima. To je podsjetnik da naše sličnosti uvelike pobjeđuju naše razlike i da svi dijelimo mediteranski identitet.

Unija za Mediteran, organizacija 42 zemlje među kojima je i Hrvatska, obilježava “Međunarodni dan Mediterana” 28. studenoga kako bi ojačala mediteranski identitet te suradnju država koje izlaze na Sredozemno more.

Tekst i foto: Centar za kulturu Korčula