Posebno je također održan sastanak s gradskim vijećnicima i predstavnicima klubova vijećnika Gradskog vijeća. Zamjenik gradonačelnika Ivo Silić prisustvovao je sastanku u Dubrovniku. Nazočnima su osnovne elemente projekta i do sada poduzete korake izložile Nina Obuljen Koržinek, stručna suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije pri Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu i njena kolegica Ana Žuvela, obje Dubrovkinje.

Nositelj kandidature koju je jednoglasno prihvatilo Gradsko vijeće je Grad Dubrovnik, ali će u projekt biti uključeno šire područje Dubrovačko-neretvanske županije. Svi prisutni predstavnici općina i gradova s područja Županije podržali su projekt u kojem su prepoznali i svoj interes.

Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) koordinirat će proces kandidature i moderirati rad programskih  timova zaduženih za razradu programskog koncepta. Ured za pripremu projekta vodit će ustanova Dubrovačke ljetne igre uz predstavnike DURA-e, DUNA-e, Sveučilišta u Dubrovniku, Turističke zajednice, Gospodarske komore te gradskih ureda.

Grad Dubrovnik će u cijelosti financirati trošak kandidature, koji se procjenjuje na 1.5 milijuna kuna. Na sastanku je također istaknuta prednost obnovljenog kompleksa Lazareta kao ključnog infrastrukturnog objekta koji će svoju  potpunu valorizaciju doživjeti upravo kroz projekt kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture.

Iako prvenstveno kulturni, projekt je i transformativne prirode koji mora pokazati da se neki grad ili regija, kroz činjenicu da postaje prijestolnica kulture, mijenja koristeći kulturu i kreativnost kao jedan od osnovnih resursa, istaknula je Nina Obuljen Koržinek. -‘Fokus projekta nije zainteresirati samo lokalnu ili nacionalnu javnost, već osmisliti programe koji će biti zanimljivi za 500 milijuna Europljana’, poručila je.

Uz potporu projektu koju su iskazali predstavnici lokalne samouprave, nužna je i politička potpora svih političkih stranaka i nezavisnih vijećnika u Gradskom vijeću, zaključeno je.

Gradonačelnik Vlahušić i župan Dobrolavić složili su se da će sam proces, bez obzira na ishod, biti posebno vrijedan za čitavo područje obuhvaćeno kandidaturom jer će doprinijeti dodatnom prepoznavanju vrijednosti kulture i kreativnosti, afirmiranju kulturnog naslijeđa te dovesti do intenzivnije participacije građana u kulturnom životu, ali i boljoj komunikaciji svih dionika u javnom i kulturno-umjetničkom sektoru.

Rok za predaju kandidacijske knjige ističe u travnju 2015. nakon čega će povjerenstvo od 12 članova odabrati dva ili tri hrvatska grada koja ulaze u drugi krug natječaja. Ti gradovi dobit će devet mjeseci do godinu dana kako bi nadopunili svoje prijave. U 2016. godini povjerenstvo će izabrati jedan hrvatski grad koji će 2020., uz jedan grad iz Irske, nositi titulu Europske prijestolnice kulture.