..

..

Na promociji prvog romana Ivone Kapor, su uz autoricu govorili: korčulanin u Zagrebu operni pjevač Tonči Petković,   Goran Cvjetinović iz Dubrovnika, poliglot i istraživač korčulanske povijesti prof.Stanka Kraljević, te korčulanin u Rijeci prof.dr.sc.Goran Kalogjera, koji je uz suprugu Branku skupa s Vasilom Tocinoski (znanstvenik, istraživač makedonske književne povijesti) imao i ulogu recenzenta. Zorzijeva kletva je po venecijanskom knezu Marsiliju Zorziju kojega su Korčulani istjerali 1256. godine, nakon dvije godine vlasti, a priznali ga ponovo tek kad se s oružanim galijama vratio na otok, čime je borba otočke komune s gospodarima otoka trajna karakteristika njezina srednjevjekovnog razdoblja. Vrstan govornik,Tonči Petković je čitao dijelove romana, spomenuvši Iva Andrića, da postati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život. Nećete večeras osiromašiti, jer knjiga nije hrana, ali je poslastica, rekao je Tonči Petković, porukom da je ovaj roman za korčulane pravi tratamenat iz kuhinje Ivone Kapor potvrđene i sposobne vrhunske obrtnice, kuharice, supruge, majke četvero djece, pjeva u crkvenom zboru, društveno politička aktivistica (predsjednica Gradskog vijeća Korčule). Poznavatelj dubrovačke povijesti Goran Cvijetinović, je pojasnio da je plemić Zorzi došao iz Dubrovnika gdje je bio dubrovački knez. Čemu povjest u romanima, piše se više romantika, drame, pjesme, a ovaj roman Ivone Kapor je svima izazov, uz prikaz baštine,povjesti i sadašnjosti, prostori,trgovi,  crkve ulice, narodna predaja, sakralni objekti, mistike, prijevara, ljudskih sudbina,sve je to i odgovor Zašto kletva? ,zbog priča o nepostojanju zajedništva,rekao je Cvjetinović. Promociju su uveličale svojom pjesmom članice ženske klape Fortuna iz Dubrovnika.Sadržaj romana je pričala Stanka Kraljević,u kojemu se između realnog i irealnog spoja prošlosti i sadašnjosti prati mlada korčulanka Anđela,vraća se iz Kanade u rodni grad,saznavši da će postati bogata nasljednica stare plemenite obitelji Gabrielis,po pismu koje joj je pred smrt ostavio pravi otac,za koga je mislila da joj je stric,otkrio joj je pravu istinu o Gabrielisima.Zbog umorstva župnika,Anđela upoznaje mladog inspektorom iz Dubrovnika,oni će se zaljubiti,živjeti zajedno,da bi ih na kraju život odveo u drugom smjeru,rekla je Stanka Kraljević,gdje Ivona Kapor prikauje egzantne zemljopisne podatke Korčule i Pelješca,mnoge stranice posvetila opisu ljepote pejsaža,grad na ponos graditeljima,a trebao bi ostati na ponos i svim potomcima.Autoričino dinamično i zabavno štivo ne može pokazati da se spisatelj postaje nakon prvog pustolovno povjesnog romana,jer je roman  najteža književna forma,imate ljubavnu priču,ubojstvo, istragu,dosta dobar sklad Korčule koju živimo sada i onaj drugi povijesni.Treba pisati dosta toga da bi se za nekoga reklo da je spisatelj,rekao je Goran Kalogjera.Fibula je vrlo dobro napravljena,sve je logično povezano iz današnje Korčule povratkom u 13.stoljeće,lik glavne junakinje povezuje ta dva razdoblja,ima dobru tehniku pripovijedanja ,zaključio je Kalogjera,spomenuvši kraj romana kao metaforičko umivanje grada, “metafora pročiščenja”,što je izazov da Ivona Kapor nastavi pisati.Svaka priča ima kraj,no dobro je što svaki kraj znači i novi početak trilogije kazali su promotori. Autorica Ivona Kapor je  zahvalila mnogim pomagačima,bila nagrađena aplauzom kad je posebno zahvalila suprugu Silvanu,izmjenivši tako onu poznatu izreku “iza uspješnog muškarca stoji uspješna žena”,da bi i publika prihvatila “Iza svake uspješne žene stoji njezina obitelj”.