Upute za izradu proračuna Grada Korčule za razdoblje 2013.–2015.
.
.
.
UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA GRADA KORČULE
I FINANCIJSKIH PLANOVA KORISNIKA PRORAČUNA GRADA KORČULE
ZA RAZDOBLJE 2013. – 2015. GODINE
1. Opće odredbe
Ministarstvo financija izradilo je upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2013. – 2015. i u skladu s odredbama Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08).
Zakon o proračunu (NN 87/08) određuje da sastavni dio proračuna čine i financijski planovi korisnika koji moraju biti sastavljeni na isti način i sa istim sastavnim elementima kao i proračuni.
2. Struktura financijskih planova
Proračun i financijski planovi (dalje: planovi) izrađuju se za tekuću godinu, kao i predviđanja za naredne dvije godine, a sastoje se od slijedećih obaveznih dijelova:
1. prihodi i primici za trogodišnje razdoblje 2013.-2015.g. – iskazani po vrstama,
2. rashodi i izdaci, razvrstani prema proračunskim klasifikacijama,
3. obrazloženje prijedloga plana
a) sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika,
b) obrazložene programe,
c) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,
d) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja,
e) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa,
f) izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini,
g) ostala obrazloženja i dokumentaciju.
4. plan razvojnih programa.
U planu razvojnih programa iskazuju se planirani rashodi proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija u sljedeće tri godine, koji su razrađeni:
a) po pojedinim programima,
b) po godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračune sljedećih godina,
c) po izvorima financiranja za cjelovitu izvedbu programa.
3. Primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti uvedena je obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Izjava). Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila detaljnije je razrađen način davanja same Izjave. Izjavom čelnik jedinice lokalne samouprave, čelnik jedinice područne (regionalne) samouprave i čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, potvrđuje zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava. Izjava se može dati i u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti ako uočene slabosti i nepravilnosti ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.
Kako bi se olakšalo davanje Izjave te kako bi taj postupak bio jednoobrazan kod svih korisnika, Uredbom je detaljno propisan izgled i sadržaj Izjave. Želeći naglasiti da se davanje Izjave ne temelji samo na potpisivanju za to predviđenog obrasca, sastavni dio Uredbe je i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti kao svojevrsni putokaz prilikom davanja Izjave. Popunjeni Upitnik je formalni preduvjet za davanje Izjave, ali njegov osnovni zadatak je pomoći čelnicima prilikom samoprocjene korištenja sredstava i funkcioniranja sustava financijskih kontrola. Upitnik se sastoji od pitanja podijeljenih u pet područja (planiranje, izvršavanje, računovodstvo, javna nabava i izvještavanje) koja omogućavaju da se prilikom davanja Izjave usmjeri na ono što je značajno za sustav u cjelini. Da bi se moglo procijeniti postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, tijekom cijele proračunske godine provode se testiranja po pitanjima iz Upitnika. Uz svako pitanje u Upitniku obveznika se upućuje na način samog testiranja te se navode odgovarajući dokazi (preslika odnosno referenca pregledane poslovne dokumentacije).
Uz Izjavu, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe, potrebno je dostaviti i popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine po prvi će se puta dostavljati u 2013. godini uz Izjavu za 2012. godinu.
Izjavu o fiskalnoj odgovornosti s navedenim prilozima dužni su potpisati svi čelnici proračunskih korisnika Grada Korčule i iste dostaviti Gradonačelniku Grada Korčule do 28. veljače 2013. godine.
4. Temeljni ekonomski pokazatelji gospodarstva za razdoblje 2013. – 2015.
Nakon učinaka svjetske financijske i gospodarske krize koji su se na hrvatsko gospodarstvo u najvećem dijelu odrazili tijekom 2009. godine i ublažavanja negativnih kretanja u 2010. godini, tijekom 2011. godine zabilježena je stagnacija realne ekonomske aktivnosti. Većina ostalih makroekonomskih pokazatelja također je u 2011. godini zabilježila nešto povoljnija kretanja u odnosu na ostvarenja iz 2010. godine. Industrijska proizvodnja je smanjena 1,2% na međugodišnjoj razini, promet u trgovini na malo je zabilježio realni rast od 1,0%, dok je broj noćenja turista povećan 7,0%. Indeks građevinskih radova zabilježio je međugodišnje smanjenje od 9,1% u 2011. godini.
Makroekonomske projekcije temelje se na dostupnim informacijama i statističkim pokazateljima objavljenim do početka srpnja 2012. godine, a u njih su, u okviru mogućnosti, ugrađene i procjene utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike za naredno razdoblje. Projekcije ukazuju na realni pad BDP-a Republike Hrvatske od 1,4% u 2010. godini, stagnaciju u 2011. i 2012. godini dok se u narednom razdoblju očekuje realni rast BDP-a od 1,8% u 2013., 3,0% u 2014. te 3,5% u 2015. godini.
U 2012. godini očekuje se blagi realni pad potrošnje kućanstava od 0,6%. Ovakvo očekivanje ponajprije proizlazi iz realnog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva prvenstveno uslijed nastavka negativnih kretanja na tržištu rada. Osim toga, na kretanje potrošnje kućanstava negativno utječe i pesimistično raspoloženje kućanstava koje se, između ostalog, ogleda i kroz nastavak realnog smanjenja potrošačkih kredita stanovništvu.
Tablica 1: Projekcija makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske
2010. | 2011. | 2012. | 2013. | 2014. | 2015. | |
Bruto domaći proizvod, milijuni HRK | 326.980 | 333.956 | 340.801 | 355.287 | 374.213 | 396.150 |
Bruto domaći proizvod, realni rast (%) | -1,4 | 0,0 | 0,0 | 1,8 | 3,0 | 3,5 |
Potrošnja kućanstava | -0,9 | 0,2 | -0,6 | 0,7 | 2,7 | 2,9 |
Državna potrošnja | -1,6 | -0,3 | -2,4 | -1,6 | -0,2 | 0,9 |
Bruto investicije u fiksni kapital | -15,0 | -7,2 | 7,4 | 9,0 | 4,9 | 4,3 |
Izvoz roba i usluga | 5,2 | 2,0 | -0,8 | 2,5 | 4,7 | 5,9 |
Uvoz roba i usluga | -1,4 | 1,2 | 1,2 | 3,5 | 4,4 | 4,7 |
Indeks potrošačkih cijena, % god. promjena | 1,1 | 2,3 | 3,2 | 2,7 | 2,4 | 2,3 |
Anketna stopa nezaposlenosti, god. prosjek (%) | 11,8 | 13,5 | 14,4 | 14,1 | 13,3 | 12,2 |
Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku
U narednim godinama očekuje se postupni oporavak potrošnje kućanstava te ubrzanje njenog realnog rasta s 0,7% u 2013. na 2,7% u 2014. te 2,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija prije svega sadržava predviđanje povoljnijih kretanja na tržištu rada te optimističnijeg raspoloženja kućanstava što je povezano i sa skorim pristupanjem Europskoj uniji. U skladu s provođenjem fiskalne konsolidacije, u razdoblju 2012. – 2014. očekuje se realno smanjivanje državne potrošnje. Projicirani realni pad državne potrošnje iznosi 2,4% u 2012., 1,6% u 2013. te 0,2% u 2014. godini. U 2015. godini očekuje se realni rast državne potrošnje od 0,9%. Najveći doprinos gospodarskom rastu u 2012. i 2013. godini te značajan doprinos u narednim godinama projekcijskog razdoblja doći će od bruto investicija u fiksni kapital. Predviđa se njihov realni rast od 7,4% u 2012., zatim 9,0% u 2013., 4,9% u 2014. te 4,3% u 2015. godini.
Rast ove komponente u 2012., ali velikim dijelom i u 2013. godini, bit će generiran pokretanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća dok će investicije privatnog sektora uslijediti.
5. Odrednice prihoda i rashoda proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Na temelju istih makroekonomskih pretpostavki kao i kod prihoda državnog proračuna, projicirani su i prihodi jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave. Udio ukupnih prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u bruto društvenom proizvodu u razdoblju 2013. – 2015. kreće se od 4,3% BDP-a u 2013. do 4,2% i 4,1% u 2014., odnosno 2015. godini. Projekcije prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. temeljene su na očekivanoj gospodarskoj aktivnosti za pojedine godine za 53 najveće jedinice (32 grada, 20 županije i Grad Zagreb).
Najvažniji prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu prihodi od poreza na dohodak. Njihov projicirani rast u skladu je s rastom bruto plaća i zaposlenosti. U 2013. prihodi od poreza na dohodak ostvarit će rast od 2,2% u odnosu na 2012. godinu, a u 2014. i 2015. rast od 2,9%, odnosno 4,6% u odnosu na prethodne godine.
Tablica 2: Kretanje indeksa rasta najznačajnijih prihoda proračuna JLP(R)S u razdoblju 2011.-2015.
P r o j e k c i j a | ||||
Indeks 2012./2011. | Indeks 2013./2012. | Indeks 2014./2013. | Indeks 2015./2014. | |
Ukupni prihodi | 98,85 | 104,36 | 102,83 | 103,65 |
porez na dohodak | 99,05 | 102,15 | 102,89 | 104,55 |
porez na imovinu | 90,41 | 112,19 | 102,51 | 103,07 |
pomoći unutar opće države | 98,90 | 100,40 | 103,37 | 102,07 |
prihodi od imovine | 101,23 | 110,49 | 102,55 | 103,10 |
prihodi od prodaje roba i usluga | 111,32 | 185,89 | 104,72 | 105,29 |
prihodi od prodaje nefinancijske imovine | 90,61 | 76,00 | 104,72 | 105,29 |
ostalo | 78,59 | 135,86 | 102,73 | 102,29 |
Izvor: Ministarstvo financija
Projicirani rast ukupnih rashoda za 53 najveće jedinice (20 županija, 32 grada i Grad Zagreb) u 2013. godini iznositi će 4,4%, dok će u narednim razdobljima u 2014. i 2015. godini rasti 2,8%, odnosno 4,4%.
Ukupni rashodi proračuna lokalnih jedinca koji su u 2013. projicirani na razini od 4,4% BDPa, u 2014. će se smanjiti na razinu od 4,3% BDP-a. U 2015. godini projicirani su na razini od 4,2% BDP-a.
6. Okvirni prijedlog opsega financijskog plana proračunskog korisnika
Planirani izvorni prihodi Proračuna Grada Korčule za razdoblje 2013. do 2015. godine, omogućiti će financiranje redovnog poslovanja i uobičajenih programa proračunskih korisnika, neprofitnih ustanova i komunalnog društva najviše do iznosa utvrđenog za istu namjenu u Proračunu Grada Korčule za 2012. godinu, a predviđa se veće izdvajanje za redovno poslovanje gradske ustanove u športu.
7. Uputa o načinu pripreme proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih korisnika
Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika Grada Korčule za razdoblje 2013. – 2015. u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu sadrži:
- procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za 2013. – 2015. godinu,
- plan rashoda i izdataka za 2013. – 2015. godinu, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama,
- obrazloženje prijedloga financijskog plana
- plan razvojnih programa.
Programi, projekti ili aktivnosti moraju se iskazati pojedinačno, moraju biti numerirani i s jasno označenim redoslijedom prioriteta.
Zahtjevi za pojedine programe moraju biti detaljno obrazloženi i pripremljeni po modelu programskog planiranja, što obuhvaća:
- naziv programa,
- opis,
- zakonsku osnovu,
- potrebna sredstva,
- potreban broj radnika za provođenje programa,
- sustav procjene rezultata.
Zahtjevi moraju obavezno sadržavati sve elemente iz propisanih obrazaca koji se mogu preuzeti u elektroničkom obliku s internet stranice Grada Korčule www.korcula.hr i Ministarstva financija www.mfin.hr (Proračun/Lokalni proračuni), gdje se nalaze i detaljnije Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. Zahtjevi se predaju najkasnije do 19. listopada 2012. godine u pisarnicu gradske uprave ili šalju poštom na adresu: Grad Korčula, Upravni odjel za proračun i financije.
Upravna vijeća i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika obvezni su usvojiti plan do kraja godine kako bi se od 01. siječnja 2013. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze. Obavijest o tome dostavlja se nadležnom upravnom tijelu u roku od 10 dana od dana donošenja.
8. Prilozi
Prilog 1. Obrasci za Financijski plan:
- Financijski plan – Procjena prihoda i primitaka – Obrasci JLP(R)S FP-PiP 1 i JLP(R)S FP-PiP 2
- Financijski plan – Plan rashoda i izdataka – Obrazac JLP(R)S FP-RiI
Prilog 2. Obrasci za pomoć pri izradi plana razvojnih programa s uputama za popunjavanje obrazaca:
- Financijski plan projekta (investicije) – Obrazac FPP
- Financijski plan projekta (kapitalne pomoći) – Obrazac FPP-kp
Prilog 2.1 Uputa za popunjavanje financijskih planova projekata 2013.
Prilog 3. Upute za izradu proračuna JLP(R)S za razdoblje 2013.-2015.
Prilog 4. Oznake programa i aktivnosti za godinu 2013.
GRAD KORČULA
Upravni odjel za proračun i financije
-
Kategorija Iz ureda Gradonačelnika, Vijesti
Trebate se prijaviti za objavu komentara.