Upute za izradu proračuna Grada Korčule za razdoblje 2013.–2015.

U skladu s člancima 22. i 29. Zakona o proračunu (NN 87/2008) objavljujemo Upute za izradu proračuna Grada Korčule za razdoblje 2013.–2015. godine

.

.

.

UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA GRADA KORČULE
I FINANCIJSKIH PLANOVA KORISNIKA PRORAČUNA GRADA KORČULE
ZA RAZDOBLJE 2013. – 2015. GODINE

1. Opće odredbe

Ministarstvo financija izradilo je upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2013. – 2015. i u skladu s odredbama Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08).

Zakon o proračunu (NN 87/08) određuje da sastavni dio proračuna čine i financijski planovi korisnika koji moraju biti sastavljeni na isti način i sa istim sastavnim elementima kao i proračuni.

2. Struktura financijskih planova

Proračun i financijski planovi (dalje: planovi) izrađuju se za tekuću godinu, kao i predviđanja za naredne dvije godine, a sastoje se od slijedećih obaveznih dijelova:

1. prihodi i primici za trogodišnje razdoblje 2013.-2015.g. – iskazani po vrstama,

2. rashodi i izdaci, razvrstani prema proračunskim klasifikacijama,

3. obrazloženje prijedloga plana

a) sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika,

b) obrazložene programe,

c) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,

d) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja,

e) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa,

f) izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini,

g) ostala obrazloženja i dokumentaciju.

4. plan razvojnih programa.

U planu razvojnih programa iskazuju se planirani rashodi proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija u sljedeće tri godine, koji su razrađeni:

a) po pojedinim programima,

b) po godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračune sljedećih godina,

c) po izvorima financiranja za cjelovitu izvedbu programa.

3. Primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila

Zakonom o fiskalnoj odgovornosti uvedena je obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Izjava). Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila detaljnije je razrađen način davanja same Izjave. Izjavom čelnik jedinice lokalne samouprave, čelnik jedinice područne (regionalne) samouprave i čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, potvrđuje zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava. Izjava se može dati i u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti ako uočene slabosti i nepravilnosti ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

Kako bi se olakšalo davanje Izjave te kako bi taj postupak bio jednoobrazan kod svih korisnika, Uredbom je detaljno propisan izgled i sadržaj Izjave. Želeći naglasiti da se davanje Izjave ne temelji samo na potpisivanju za to predviđenog obrasca, sastavni dio Uredbe je i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti kao svojevrsni putokaz prilikom davanja Izjave. Popunjeni Upitnik je formalni preduvjet za davanje Izjave, ali njegov osnovni zadatak je pomoći čelnicima prilikom samoprocjene korištenja sredstava i funkcioniranja sustava financijskih kontrola. Upitnik se sastoji od pitanja podijeljenih u pet područja (planiranje, izvršavanje, računovodstvo, javna nabava i izvještavanje) koja omogućavaju da se prilikom davanja Izjave usmjeri na ono što je značajno za sustav u cjelini. Da bi se moglo procijeniti postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom, tijekom cijele proračunske godine provode se testiranja po pitanjima iz Upitnika. Uz svako pitanje u Upitniku obveznika se upućuje na način samog testiranja te se navode odgovarajući dokazi (preslika odnosno referenca pregledane poslovne dokumentacije).

Uz Izjavu, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe, potrebno je dostaviti i popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine po prvi će se puta dostavljati u 2013. godini uz Izjavu za 2012. godinu.

Izjavu o fiskalnoj odgovornosti s navedenim prilozima dužni su potpisati svi čelnici proračunskih korisnika Grada Korčule i iste dostaviti Gradonačelniku Grada Korčule do 28. veljače 2013. godine.

4. Temeljni ekonomski pokazatelji gospodarstva  za razdoblje 2013. – 2015.

Nakon učinaka svjetske financijske i gospodarske krize koji su se na hrvatsko gospodarstvo u najvećem dijelu odrazili tijekom 2009. godine i ublažavanja negativnih kretanja u 2010. godini, tijekom 2011. godine zabilježena je stagnacija realne ekonomske aktivnosti. Većina ostalih makroekonomskih pokazatelja također je u 2011. godini zabilježila nešto povoljnija kretanja u odnosu na ostvarenja iz 2010. godine. Industrijska proizvodnja je smanjena 1,2% na međugodišnjoj razini, promet u trgovini na malo je zabilježio realni rast od 1,0%, dok je broj noćenja turista povećan 7,0%. Indeks građevinskih radova zabilježio je međugodišnje smanjenje od 9,1% u 2011. godini.

Makroekonomske projekcije temelje se na dostupnim informacijama i statističkim  pokazateljima objavljenim do početka srpnja 2012. godine, a u njih su, u okviru mogućnosti, ugrađene i procjene utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike za naredno razdoblje. Projekcije ukazuju na realni pad BDP-a Republike Hrvatske od 1,4% u 2010. godini, stagnaciju u 2011. i 2012. godini dok se u narednom razdoblju očekuje realni rast BDP-a od 1,8% u 2013., 3,0% u 2014. te 3,5% u 2015. godini.

U 2012. godini očekuje se blagi realni pad potrošnje kućanstava od 0,6%. Ovakvo očekivanje ponajprije proizlazi iz realnog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva prvenstveno  uslijed nastavka negativnih kretanja na tržištu rada. Osim toga, na kretanje potrošnje kućanstava negativno utječe i pesimistično raspoloženje kućanstava koje se, između ostalog, ogleda i kroz nastavak realnog smanjenja potrošačkih kredita stanovništvu.

Tablica 1: Projekcija makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Bruto domaći proizvod, milijuni HRK 326.980 333.956 340.801 355.287 374.213 396.150
Bruto domaći proizvod, realni rast (%) -1,4 0,0 0,0 1,8 3,0 3,5
Potrošnja kućanstava -0,9 0,2 -0,6 0,7 2,7 2,9
Državna potrošnja -1,6 -0,3 -2,4 -1,6 -0,2 0,9
Bruto investicije u fiksni kapital -15,0 -7,2 7,4 9,0 4,9 4,3
Izvoz roba i usluga 5,2 2,0 -0,8 2,5 4,7 5,9
Uvoz roba i usluga -1,4 1,2 1,2 3,5 4,4 4,7
Indeks potrošačkih cijena, % god. promjena 1,1 2,3 3,2 2,7 2,4 2,3
Anketna stopa nezaposlenosti, god. prosjek (%) 11,8 13,5 14,4 14,1 13,3 12,2

Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

U narednim godinama očekuje se postupni oporavak potrošnje kućanstava te ubrzanje njenog realnog rasta s 0,7% u 2013. na 2,7% u 2014. te 2,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija prije svega sadržava predviđanje povoljnijih kretanja na tržištu rada te optimističnijeg raspoloženja kućanstava što je povezano i sa skorim pristupanjem Europskoj uniji. U skladu s provođenjem fiskalne konsolidacije, u razdoblju 2012. – 2014. očekuje se realno smanjivanje državne potrošnje. Projicirani realni pad državne potrošnje iznosi 2,4% u 2012., 1,6% u 2013. te 0,2% u 2014. godini. U 2015. godini očekuje se realni rast državne potrošnje od 0,9%. Najveći doprinos gospodarskom rastu u 2012. i 2013. godini te značajan doprinos u narednim godinama projekcijskog razdoblja doći će od bruto investicija u fiksni kapital. Predviđa se njihov realni rast od 7,4% u 2012., zatim 9,0% u 2013., 4,9% u 2014. te 4,3% u 2015. godini.

Rast ove komponente u 2012., ali velikim dijelom i u 2013. godini, bit će generiran pokretanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća dok će investicije privatnog sektora uslijediti.

5. Odrednice prihoda i rashoda proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Na temelju istih makroekonomskih pretpostavki kao i kod prihoda državnog proračuna, projicirani su i prihodi jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave. Udio ukupnih prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u bruto društvenom proizvodu u razdoblju 2013. – 2015. kreće se od 4,3% BDP-a u 2013. do 4,2% i 4,1% u 2014., odnosno 2015. godini. Projekcije prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. temeljene su na očekivanoj gospodarskoj aktivnosti za pojedine godine za 53 najveće jedinice (32 grada, 20 županije i Grad Zagreb).

Najvažniji prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu prihodi od poreza na dohodak. Njihov projicirani rast u skladu je s rastom bruto plaća i zaposlenosti. U 2013. prihodi od poreza na dohodak ostvarit će rast od 2,2% u odnosu na 2012. godinu, a u 2014. i 2015. rast od 2,9%, odnosno 4,6% u odnosu na prethodne godine.

Tablica 2: Kretanje indeksa rasta najznačajnijih prihoda proračuna JLP(R)S u razdoblju 2011.-2015.

P r o j e k c i j a
Indeks 2012./2011. Indeks 2013./2012. Indeks 2014./2013. Indeks 2015./2014.
Ukupni prihodi 98,85 104,36 102,83 103,65
porez na dohodak 99,05 102,15 102,89 104,55
porez na imovinu 90,41 112,19 102,51 103,07
pomoći unutar opće države 98,90 100,40 103,37 102,07
prihodi od imovine 101,23 110,49 102,55 103,10
prihodi od prodaje roba i usluga 111,32 185,89 104,72 105,29
prihodi od prodaje nefinancijske imovine 90,61 76,00 104,72 105,29
ostalo 78,59 135,86 102,73 102,29

Izvor: Ministarstvo financija

Projicirani rast ukupnih rashoda za 53 najveće jedinice (20 županija, 32 grada i Grad Zagreb) u 2013. godini iznositi će 4,4%, dok će u narednim razdobljima u 2014. i 2015. godini rasti 2,8%, odnosno 4,4%.

Ukupni rashodi proračuna lokalnih jedinca koji su u 2013. projicirani na razini od 4,4% BDPa, u 2014. će se smanjiti na razinu od 4,3% BDP-a. U 2015. godini projicirani su na razini od 4,2% BDP-a.

6. Okvirni prijedlog opsega financijskog plana proračunskog korisnika

Planirani izvorni prihodi  Proračuna Grada Korčule za razdoblje 2013. do 2015. godine, omogućiti će financiranje redovnog poslovanja i uobičajenih programa proračunskih korisnika, neprofitnih ustanova i komunalnog društva najviše do iznosa utvrđenog za istu namjenu u Proračunu Grada Korčule za   2012. godinu,  a predviđa se veće izdvajanje za redovno poslovanje gradske ustanove u športu.

7. Uputa o načinu pripreme proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih korisnika

Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika Grada Korčule za razdoblje 2013. – 2015. u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu sadrži:

  1. procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za 2013. – 2015. godinu,
  2. plan rashoda i izdataka za 2013. – 2015. godinu, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama,
  3. obrazloženje prijedloga financijskog plana
  4. plan razvojnih programa.

Programi, projekti ili aktivnosti moraju se iskazati pojedinačno, moraju biti numerirani i s jasno  označenim redoslijedom prioriteta.

Zahtjevi za pojedine programe moraju biti detaljno obrazloženi i pripremljeni po modelu programskog planiranja, što obuhvaća:

  • naziv programa,
  • opis,
  • zakonsku osnovu,
  • potrebna sredstva,
  • potreban broj radnika za provođenje programa,
  • sustav procjene rezultata.

Zahtjevi moraju obavezno sadržavati sve elemente iz propisanih obrazaca koji se mogu preuzeti u elektroničkom obliku s internet stranice Grada Korčule  www.korcula.hr i Ministarstva financija www.mfin.hr (Proračun/Lokalni proračuni), gdje se nalaze i detaljnije Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. Zahtjevi se predaju najkasnije do 19. listopada 2012. godine u pisarnicu gradske uprave ili šalju poštom na adresu: Grad Korčula, Upravni odjel za proračun i financije.

Upravna vijeća i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika obvezni su usvojiti plan do kraja godine kako bi se od 01. siječnja 2013. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze. Obavijest o tome dostavlja se nadležnom upravnom tijelu u roku od 10 dana od dana donošenja.

8. Prilozi

Prilog 1. Obrasci za Financijski plan:

  • Financijski plan – Procjena prihoda i primitaka – Obrasci JLP(R)S FP-PiP 1 i JLP(R)S FP-PiP 2
  • Financijski plan – Plan rashoda i izdataka – Obrazac JLP(R)S FP-RiI

Prilog 2. Obrasci za pomoć pri izradi plana razvojnih programa s uputama za popunjavanje obrazaca:

  • Financijski plan projekta (investicije) – Obrazac FPP
  • Financijski plan projekta (kapitalne pomoći) – Obrazac FPP-kp

Prilog 2.1 Uputa za popunjavanje financijskih planova projekata 2013.

Prilog 3. Upute za izradu proračuna JLP(R)S za razdoblje 2013.-2015.

Prilog 4. Oznake programa i aktivnosti za godinu 2013.

GRAD KORČULA
Upravni odjel za proračun i financije