Ovaj značajni europski kulturni projekt razvija se već više od petnaest godina. Osnovno obilježje itinerara u okviru Vijeća Europe i Instituta europskih kulturnih itinerara, je promoviranje europskoga kulturnog identiteta u njegovu jedinstvu i raznolikosti.  Njime se otvaraju mogućnosti doprinosa održivom razvoju i pokretanju brojnih kulturnih inicijativa. “Stopom sv. Martina” ističe se važnost pojedinoga lokaliteta u kulturološkom kontekstu Hrvatske i Europe.

Turistička zajednica Grada Korčule i direktorica ureda Hana Turudić u suradnji s Gradskim muzejom Korčula i kustosicom Sani Sardelić prepoznali su vrijednost ovog kulturološkog projekta na europskoj razini. Tijekom proteklog razdoblja osmišljene su pješačke rute, od kojih jedna nosi naziv „Pješačka ruta svetog Martina“. Izniman doprinos projektu dali su dosadašnji zamjenik gradonačelnika Grada Korčule Ivan Šale te upravitelj župe Sv. Martina don Robert Karačić.

„Hrvatske tradicije slavljenja svetog Martina biskupa“, zajednički naziv koji nose običaji vezani uz štovanje sveca nematerijalno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Predlagatelji zaštite su Kulturni centar sveti Martin i općina Dugo Selo, a uz njih, nositelji su još 22 grada, naselja ili općine diljem Hrvatske. Grad Korčula dionik je ovog Rješenja o zaštiti, a nositelj zaštite za područje Grada Korčule je Turistička zajednica Grada Korčule.

Tijekom pripreme za uvrštenje u Registar kulturnih dobara, istaknuta je posebnost Korčule. Naglašena su dva obilježja – naviještanje svečevog spomendana pjevanjem kolende – Pisme sv. Martina u samom gradu Korčuli kao značajan doprinos nematerijalnoj kulturnoj baštini, te sačuvana Pisan svetomu Martinu u Pjesmarici najstarije korčulanske bratovštine , Bratovštine Svih svetih, osnovane 8. listopada 1301. a u par kilometara udaljenome Žrnovu sveti Martin zaštitnik je župe i patron župne crkve na Mratinskoj glavici. Uz navedeno, zadržao se i običaj pripreme obrednog kruha – lojenice, kao svojevrsnog  gastronomskog simbola i važnog segmenta nematerijalne kulture u kojemu su utkani brojni povijesni slojevi.

Predsjednica Kulturnog centra sveti Martin i prorektorica Katoličkog sveučilišta Ines Sabotić te Antonija Zaradija Kiš, znanstvena savjetnica pri Institutu za etnologiju i folkloristiku boravile su na Korčuli višekratno tijekom proteklog razdoblja. Na njihov poticaj, uz suradnju s Gradskim muzejom Korčula i kustosicom Sani Sardelić, Grad Korčula uvršten je u Rješenje o zaštiti kao 23. u nizu nositelja. U Hrvatskoj su 44 crkve posvećene ovom svecu, a Kulturni centar sveti Martin – Hrvatska u suradnji s lokalnim zajednicama, župama i Institutom za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba od 2007. godine do danas u Hrvatskoj je, postavljanjem Stope sv. Martina 22 mjesta priključio velikom putu “Via Sancti Martini”; 2007. Dugo Selo, 2008. Virje, 2010. Donje Selo na Šolti, 2011. Sumartin na Braču, 2011. Tar Vabriga u Istri, 2012. Velika Trnovitica, 2013. Vranjic, 2014. Lovčić, 2014. Ščitarjevo, 2015. Martijanec, 2015. Ližnjan, 2015. Mali Lošinj, 2016. Kalnik, Slani potok, Sv. Martin na Muri i Varaždinske Toplice, 2017. Donja Voća i Svinjarevci, 2018. Beli Manastir, Lovčić i Breznički Hum, te 2019. Podstrana u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Svaka od tih župa otkrivanjem “Stope svetog Martina” postala je dio europske baštine, kao i kulturne hodočasničke martinjske putne karte, odnosno velikog puta “Via Sancti Martini”.

“Stopu sv. Martina” oblikovao je suvremeni francuski kipar Michel Audiard 2003. godine te predstavlja jedinstvenu poveznicu europske martinske tradicije, koja svojom višestrukom simbolikom ima za cilj zbližiti martinska mjesta, njihove ljude i običaje u svoj raznolikosti, dijeleći i promičući zajedničke vrednote koje razotkrivamo u bogatoj europskoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini sv. Martina. Riječ je o maloj skulpturi velike simboličke vrijednosti, simbolu kretanja, putovanja i otkrića te novih susreta i poznanstava. Ističući hodanje, “Stopa sv. Martina” promiče zdrav život te dijeljenje – ključne martinske inicijative zajedništva.

Dr. sc. Tvrtko Zebec, predsjednik Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture istaknuo je značaj proglašenja štovanja svetog Martina nematerijalnim kulturnim dobrom RH, te mogućnost hrvatske inicijative u svrhu daljnjeg proglašenja na međunarodnoj razini, uz sudjelovanje Mađarske i Francuske, mjesta rođenja i smrti svetog Martina.

Grad Korčula, Gradski muzej Korčula, Turistička zajednica Grada Korčule i Župa sv. Martina – Žrnovo