I Z V I J E Š Ć E O IZVRŠENJU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA GRAD KORČULU ZA 2013. GODINU

1. Zakonodavni okvir Gospodarenje otpadom zakonska je obveza jedinice lokalne samouprave. Temeljne odredbe gospodarenja otpadom sadržane su u: 1. zakonskoj i podzakonskoj regulativi (vidi prilog 1.), 2. Planu gospodarenja otpadom Dubrovačko – neretvanske županije („Službeni glasnik DNŽ“, broj 8/08); 3. Planu gospodarenja otpadom  Grada Korčule …

1. Zakonodavni okvir

Gospodarenje otpadom zakonska je obveza jedinice lokalne samouprave. Temeljne odredbe gospodarenja otpadom sadržane su u:

1. zakonskoj i podzakonskoj regulativi (vidi prilog 1.),

2. Planu gospodarenja otpadom Dubrovačko – neretvanske županije („Službeni glasnik DNŽ“, broj 8/08);

3. Planu gospodarenja otpadom  Grada Korčule (dalje u tekstu: Plan) („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 6/11);

4. Odluci komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 2/96, 5/08);

5. Prostornom planu uređenja Grada Korčule („Službeni glasnik Grada Korčule“, broj 3/11).

Plan je donijelo Gradsko vijeće Grada Korčule na svojoj 7. sjednici održanoj 4. listopada 2011. godine.

U Planu je definirano da se isti donosi za razdoblje od 8 godina. Objavljuje se u Službenom glasniku Grada Korčule. Gradonačelnik jednom godišnje (do 30. travnja) podnosi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana.

Od donošenja Plana nije se dostavljao godišnji izvještaj Gradskom vijeću Grada Korčule o izvršenju Plana.

2. Prikupljanje otpada i njihov transport

Sa područja Grada Korčule, otpad se odvozi na odlagalište otpada „Kokojevica“ u Lumbardi i odlaže se na sanitarni način, a organizirano skupljen otpad iz domaćinstava i privrede sakuplja KTD „Hober“ d.o.o registriran  za sakupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada.

Sva naselja Grada Korčule pokrivena su sakupljanjem otpada. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada u 2013. godini na području Grada Korčule bilo je obuhvaćeno 6.240 stanovnika u 1.959 domaćinstava, tj. obuhvaćenost je iznosila 100 %.

Odvoz komunalnog otpada s područja Grada Korčule provodi se putem cca. 200 kontejnera kapaciteta 1100 l. Odvoz se vrši za područje MO Čara i Pupnat tri puta tjedno, a za ostala mjesta svakodnevno tokom cijele godine. U užem dijelu grada odvoz je zimi jednom dnevno, u pred i potsezoni dva puta dnevno, a u sezoni tri do četiri puta dnevno.

3. Mehanizacija koja se koristi

U nastavku prikazan je vozni park tvrtke KTD „Hober“ d.o.o.  koji je uključen u poslove skupljanja i odvoza otpada.

Vrsta vozila Marka i tip vozila Godina proizvodnje Snaga motora (kW) Registar. oznaka Volumen

(m3)

čistilica JOHANSON CN 200 2008. 62 DU 117 EN 1,8
autosmećar MAN 15280 2004. 206 DU 943CM 13
autosmećar MAN 18240 2007. 176 DU 417 DS 13
autosmećar MITSUBISHI N2 2009 92 DU 793EM 5

4.  Način skupljanja komunalnog otpada – učešće

Korisnici usluga KTD-a „Hober“ d.o.o. svoj otpad skupljaju i iznose na za to predviđeno mjesto u:

–   plastičnim vrećama

–   kontejnerima – 1.100 l ………..200 kom.

KTD „Hober“ d.o.o.  zajedno s komunalnim otpadom skuplja i proizvodni neopasni otpad i odlaže ga na odlagalište otpada „Kokojevica“.

Organizirano se vrši skupljanje EE otpada, kojeg obavlja tvrtka Tehnomobil, otpadnog motornog ulja putem dva spremnika u Uvali luka i kraj poligona, te povratne ambalaže u trgovinama.

Osim navedenog ostalog organiziranog skupljanja pojedinih korisnih i štetnih komponenti otpada na području Grada nema.

Način sakupljanja

KTD „Hober“ d.o.o, Korčula plastične vreće kante/kontejneri kontejneri

4 – 7 m3

80 lit 120 lit 1100 lit
1% 0% 0% 99% 0%

5. Struktura zaposlenih

KTD Hober d.o.o. ima 32 zaposlena sa sljedećom stručnom strukturom:

Stručna sprema Broj radnika %
VSS 4 12,50
VŠS 2 6,25
SSS 6 18,75
VKV 3 9,38
KV 6 18,75
NKV 11 34,38
UKUPNO: 32 100,00

6. Korištenje objekata

KTD Hober d.o.o. koristi sljedeće objekte:

– dio poslovne zgrade označene kao čestica zgrade 452 K.O. Korčula na Plokati u Korčuli. Vlasnik zgrade je Grad Korčula. Zakupljeni prostor koristi se kao uredski prostor;

– dio zgrade i okoliša „stare škole“ označene kao čestica zgrade 985 K.O. Korčula na Dominču  u Korčuli. Vlasnik zgrade je Grad Korčula. Zakupljeni prostor koristi se kao skladišni prostor;

– prostoriju u zgradi označene kao čestica zgrade 392/3 K.O. Korčula. Vlasnik zgrade je Grad Korčula. Zakupljeni prostor koristi se kao skladišni prostor;

– prostoriju pored Ljetnog kina (dio prostorije bivšeg javnog WC-a).

7. Plaćanje komunalnih usluga

Plaćanje komunalnih usluga u 2013. godini vršilo se u skladu s „Cjenikom komunalnih usluga“ od prosinca 2009. godina na koji je Gradonačelnik Grada Korčule izdao svoju suglasnost 20. prosinca 2009. godine (vidi prilog 2.)

8. Količine i prognoze količina otpada

U Planu su za 2009. godinu (godina izrade Plana) procijenjene slijedeće ukupne količine otpada

Grad / Općina Obuhvaćeno stanovnika Komunalni otpad stalno stanovništvo, t/god. Neopasni proizvodni otpad, t/god. Otpad iz turizma, t/god. Otpad – ukupno, t/god
Korčula 5.893 1.944 54 679 2.677
UKUPNO: ŽUPANIJA 122.248 40.368 3.020 8.432 51.820*

* Nije uračunata količina izdvojeno skupljenog otpada kao niti otpad koji je stvorilo neobuhvaćeno   stanovništvo

Ukupna količina otpada sastoji se od komunalnog otpada kojeg stvara stalno stanovništvo, turistička aktivnost i ostale gospodarske aktivnosti. Potrebni podaci uzeti  su od KTD „Hober“ d.o.o. i iz biltena Državnog zavoda za statistiku te arhive IPZ-a i Turističke zajednice Grada Korčule. Na temelju ovih podataka, specifična količina komunalnog otpada koja se stvara na analiziranom području po stalnom stanovniku obuhvaćenom organiziranim odvozom iznosila je:

specifična količina = 1.944 tona x 1.000 / (5.893 stanovnika  x 365 dana) = 0,904 kg/st./dan.

Planom se predviđa da će u narednim godinama doći do povećanja specifične količine otpada, te da će se ona približiti europskim standardima.

Procjena količina otpada u Planu rađena je na temelju podataka o:

–          obuhvatnosti organiziranim odvozom otpada od stanovništva u Gradu Korčuli,

–          podacima iz popisa stanovništva 2001. godine i ankete za Grad Korčulu,

–          procijenjenom prirodnom prirastu stanovništva,

–          procijenjenom povećanju životnog standarda,

–          procjeni kretanja količina industrijskog otpada u razmatranom razdoblju.

Stoga su pri procjeni količina otpada koje treba prikladno zbrinuti i određivanju za to potrebnog odlagališnog prostora, u proračunu uzete u obzir sljedeće pretpostavke:

– da se broj stanovnika na razmatranom području neće bitno mijenjati i da će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,5 %;

– da je u 2008/2009. godini organiziranim skupljanjem i odvozom otpada na razmatranom području obuhvaćeno 100 % domaćinstava;

– da će specifična količina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1 % do 2018. godine,

Godina Komunalni otpad (t/god) Neopasni proizvodni otpad (t/god) Ukupni otpad (t/god)
2010 2.665 56 2.721
2011 2.708 58 2.766
2012 2.753 59 2.812
2013 2.804 61 2.865
2014 2.857 63 2.920
2015 2.912 65 2.976
2016 2.968 67 3.035
2017 3.026 69 3.095
2018 3.041 70 3.111
2019 3.053 73 3.126
2020 3.064 75 3.139

U Planu je dan tablični prikaz procijenjenog očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog otpada, za razdoblje od 2010. do 2020. godine kako slijedi:

U Planu je definirano da bi se izdvojenim skupljanjem pojedinih otpadnih materijala kao npr. papira, stakla, dijela plastike, biorazgradivog otpada i dr., količina otpada znatno  smanjila čime bi se postiglo slijedeće:

–  smanjenje količina otpada koji je potrebno odložiti na odlagalište i ušteda na odlagališnom  prostoru;

–   povećanje količina sekundarnih sirovina (skupljeni otpad uz odgovarajuću obradu postaje sekundarna sirovina i na taj način štedi sirovine i energiju, a s druge strane predstavlja  značajnu uštedu u potrebnom kapacitetu objekta za konačno zbrinjavanje ostatnog  otpada);

– smanjenje emisije metana i nekih drugih plinova koji nastaju u manjim koncentracijama  na odlagalištu komunalnog otpada;

–   smanjenje opterećenja procjednih voda, a posredno time i smanjenje mogućnosti

onečišćenja površinskih i podzemnih voda.

U 2013. godini ukupno je sakupljeno cca. 3.500 t opada, koji je deponiran na odlagalište „Kokojevica“. Radi se o procijenjenim količinama obzirom da na odlagalištu „Kokojevica“ ne postoji vaga.

Na odlagalištu otpada 2013. godine provodila se naplata za vozila KTD „Hober“ d.o.o. Mjesečni paušal od 19.541,66 kn  (bez PDV-a).

U 2013. godini nije napravljen bitan iskorak u provedbi odvojenog sakupljanja pojedinih otpadnih materijala, prije svega iz razloga neisplativosti zbrinjavanja odvojenog otpadnog materijala.

9. Održavanje javnih površina, javne rasvjete, prometne signalizacije

i svečane rasvjete

KTD Hober u 2013. godini održavao je javne površine, prometnu signalizaciju, javnu i svečanu rasvjetu u skladu s ugovorom Broj: 100 -031/13-1 između Grada Korčule i KTD Hober (vidi prilog 3).

10.  Mogućnosti unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada

i primarne reciklaže

Planom je konstatirano da na području Grada Korčule ne postoje objekti za prihvat odvojeno skupljenih pojedinih vrsta otpadnih materijala. Planom se predviđa izgradnja reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice u Gospodarskoj zoni Česvinica i mini reciklažnog dvorišta u zoni INKOBRODA.

Grad Korčula u 2013. godini odredio je da će se lokacija pretovarne stanice izmjestiti iz postojeće Gospodarske zone u Žrnovu.

U Planu je navedeno pet lokacija „zelenih otoka“ od 1.100 l  na javnim gradskim površinama i to na lokaciji  Žrnovo, lokacija PTT-DZ, Auto-poligon, Strećica, Puntin – zapadna riva.

U 2013. godini otpad iz navedenih „zelenih otoka“ odvozio se također na deponij „Kokojevica“.

Planom se, u cilju kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže predviđa se u razdoblju od osam godina realizacija slijedećeg:

– postavljanje reciklažnih otoka (12 kompleta prema broju stanovnika + 5 za   turizam);

– izgradnja reciklažnog dvorišta u Gospodarskoj zoni Česvinica (lokacija u PP   Grada);

– izgradnja mini reciklažnog dvorišta za metalni i glomazni otpad na lokaciji  Inkobroda;

– reciklažno dvorište za građevinski otpad u zoni Zlopolje (lokacija u PP Grada  Korčule  prerada pomoću mobilnog postrojenja);

–  pretovarne stanice koja bi bila puštena u rad nakon uspostave regionalnog centra.

U 2013. godini nije realizirana izgradnja navedenih objekata.

11. Mjere primarne reciklaže ili odvojenog skupljanja otpada

na mjestu nastanka

Planom je određeno da će se:

  1. Postaviti reciklažne otoke (11 kom) za izdvojeno skupljanje papira, stakla, PET ambalaže kontejnerima na lokacijama Istočna riva, trajektno pristanište – Inkobrod, vrh Betlema, Most Kraljice, Kneža, Pupnat, Račišće, Žrnovo (Žrnovska Banja), Žrnovo (Prvo Selo), Žrnovo (Postrana), Čara i Zavalatica.
  2. Skupljanje svežnjeva, kartonske ambalaže iz trgovina u naseljima i gradovima ili „šoping centrima“ specijalnim vozilima tipa Europress nakon odabira koncesionara.
  3. Organizirati izdvojeno skupljanje glomaznog otpada dva puta godišnje gdje se otpad skuplja po točno utvrđenoj organizaciji i vremenskom rasporedu. U naseljima Čara, Pupnat  postaviti kontejnere za skupljanje metalnog otpada jedan puta godišnje, a u gradu Korčuli, Račišću i ostalim turističkim mjestima postaviti kontejnere za skupljanje glomaznog otpada (ili neki drugi način) prije i poslije  turističke sezone (dva puta godišnje).

U 2013. godini vezano uz  točke 1. i 2. nije realiziran nijedan reciklažni otok, niti se kartonska ambalaža skupljala na navedeni način.

U 2013. godini glomazni otpad sakupljao se u proljeće u organiziranim akcijama u svim mjestima Grada Korčule.

12. Građevinski otpad

Pod građevinskim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom izgradnje, rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. Građevinski otpad obično sadrži zemlju, kamenje, beton, cigle, lomljeni asfalt, žbuku, drvnu građu, cijevi, elektroinstalacije i dr. Uvjeti reciklaže građevinskog otpada vrlo su složeni i redovito zahtijevaju izgradnju posebnih postrojenja.

Planom, kao i Prostornim planom uređenja Grada Korčule definirana je lokacija reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u zoni Zlopolje u Žrnovu.

Lokacija još nije u funkciji.

13.  Deponij „Kokojevica“

U Planu je definirano da se na području Grada Korčule osim 3 evidentirana veća i 6 manjih smetlišta nema ostalih odlagališta otpada. Odlagalište „Kokojevica“ je službeno odlagalište o kojem se trenutno brine KTD „Mindel“ d.o.o. iz Lumbarde. Smješteno je cca 7 km južno od naselja Korčula i cca 2 km jugozapadno od naselja Lumbarda te cca 300 m sjeverno od mora. Udaljeno je 500 m od naselja, a 300 m od mora.  Otpad se na lokaciji odlaže od 1970. godine. Lokacija se sanira, a predviđeno je i zatvaranje nakon završetka sanacije. Godišnje se na odlagalište odlaže cca 4.500 t otpada, što je također procijenjena količina obzirom na nepostojanje vage na odlagalištu. Na odlagalištu je ukupno odloženo cca 58.000 m3 otpada.

Na temelju potrebne površine za daljnji nastavak odlaganja i sanaciju na lokaciji odlagališta „Kokojevica“, sve do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom, iznos za sanaciju se procjenjuje na oko 9.000.000,00 kn. Dio sredstava osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU) u iznosu 60% a Općina Lumbarda i Grad Korčula ostatak od 40%, od čega Grad Korčula sufinancira u iznosu od 70% a ostalo podmiruje općina  Lumbarda u iznosu 30%.

Tabela 6.3.1. Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju službenih odlagališta Kokojevica

Grad / općina Odlagalište komunalnog otpada Procijenjen iznos ukupne investicije (kn)
Grad Korčula Kokojevica** 12.500.000,00**
Grad Korčula Kokojevica*** 9.000.000,00  ***

**        troškovi sanacije prema Studiji utjecaja na okoliš,

***      u fazi sanacije,

****    potrebno proširenje, a investicija se odnosi na ukupne radove na sanaciji

Ukupno je uloženo u sanaciju I. faze odlagališta „Kokojevica“ cca 9.000.000,00 kn od čega je FZOEU financirao sa 60% sredstava (oko 5.400.000 kn), a Grad Korčula sa Općinom Lumbarda 40% od čega Grad Korčula sufinancira 70% sredstava (oko 2.500.000 kn), a Općina Lumbarda 30 % sa (1.080.000,00 kn).

II. faza zatvaranja dodatne kazete „Kokojevica“ se očekuje uspostavom županijskog centra za gospodarenje otpadom, sa dodatnih 1.000.000 kn što za FZOEU  znači 60% (oko 600.000 kn) a Grad Korčula sa Općinom Lumbarda 40% (400.000 kn) od čega Grad Korčulu 70% (oko 280.000 kn) i Općina Lumbarda 30 % sa ( 120.000 kn).

U 2013. godini Grad Korčula, kao i ranijih godina, plaća korištenje odlagališta, kao i snosi dio troškova sanacije. Tako je u 2013. godini Grad Korčula za navedeno platio 70.161,00 kn.

Odlaganje komunalnog otpada na deponij Kokojevica u 2013. godini plaćao se u skladu s ugovorom sklopljenim između općine Lumbarda i KTD Hober 16. rujna 2002. (vidi prilog 4).

14. Rokovi za izvršenje pojedinih mjera realizacije Plana gospodarenja otpadom

Planom su određeni slijedeći rokovi:

CILJEVI 2011. 2012. 2015.
Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem otpada 100 % 100 % 100%
Količina odvojenog i recikliranog otpada 5 % 7 % 15 %
Količina obrađenog komunalnog otpada 90 % 95 % 100 %
Količine odloženog komunalnog otpada 95 % 93 % 85
Količina odloženog biorazgradivog otpada u odnosu 2009. godinu 100 % 95 % 90

U 2013. godini otpad se nije reciklirao.

GRADONAČELNIK

Vinko Kapelina, dipl. oec.