Home » Zapisnici sjednica GV

Skraćeni zapisnik sa 24. sjednice Gradskog vijeća Grada Korčule (2008)

20. 10. 2008. autor: admin 0 komentara

Sjednica je održana 20. listopada (ponedjeljak) 2008. godine, s početkom u 18.10 sati, u Gradskoj vijećni…

Sjednica je održana 20. listopada (ponedjeljak) 2008. godine, s početkom u 18.10 sati, u Gradskoj vijećnici u Korčuli.

Sjednici predsjedava Frano Skokandić – predsjednik Vijeća, ista se tonski snima, a zapisnik vodi Srđan Mrše, tajnik Grada.

Utvrđen je (početni) kvorum od 11 vijećnika. Sjednici nisu (od početka) nazočni Jakov Belić, Lovre Botica, Franica Matić Šain i Marinko Pažin.

Ostali nazočni: Mirko Duhović – gradonačelnik, Dušan Kalogjera i Marko Skokandić – zamjenici gradonačelnika, Tajana Grbin i Darko  Bakarić  – članovi GP, Srđan Mrše – tajnik Grada.

Sjednica se prenosi putem Radio Korčule.

AKTUALNI SAT

Žarko Klisura pita dokle se došlo sa izgradnjom bazena.

Dušan Kalogjera odgovara da se pitanje izgradnje bazena u Korčuli provlači više godina, da se je stvorila jedna udruga koja je imala zadatak da promiče izgradnju zatvorenog plivališta u Korčuli. Tijekom nekoliko posjeta čelnika RH obećano je da će do realizacije bazena doći  u toku narednih nekoliko godina. Između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Županije i Grada Korčule sklopljen je sporazum o sufinanciranju izgradnje bazena, u nekoj početnoj vrijednosti od 25 milijuna. Objekat sličan budućem bazenu u Korčuli je bazen u Solarisu koji je  otprilike koštao nešto manje od 25 milijuna. Računalo se da će se s 25 milijuna moći izgraditi i bazen u Korčuli, s obzirom da je bazen u Solarisu (Šibenik) izgrađen prije tri godine. Po navedenom sporazumu, Grad je trebao dati 4.000.000,00, Županija 4.000.000,00 kn  i Ministarstvo 17.000.000,00 kn. Međutim, pored toga, Grad Korčula nije samo osigurao 4.000.000,00 kn, nego je Grad Korčula osigurao zemlju za izgradnju, koja najmanje vrijedi 2.000.000,00 kn. Grad je dao najveći dio sredstava za izradu dokumentacije i Grad još ima jednu obvezu, a to je da na neki način osigura čovjeka koji je uz dozvolu gradskih vlasti izgradila objekt  prije više desetak-petnaestak godina izgradio na području gradnje bazena bespravno određene objekte, u kojima stanuje on i njegova obitelj. I to će Grad koštat između 400.000,00-500.000,00 kn, da mu se osposobi jedan dio kuće, koje je njegova supruga dobila u nasljedstvo. To je već 3.000.000,00 kn  koje je Grad na neki način participirao u bazen, a još ga očekuje najmanje 3.000.000,00 kn za rješavanje infrastrukture i očekuje ga onaj redovni dio, kojeg će po novom sporazumu, koji još nije potpisan, teretiti Grad, a to je još 6.200.000,00 kn (udio Grada u sufinanciranju). Prema nekim procjenama, Grad će u izgradnji bazena sudjelovati s najmanje nekih 12-15 milijuna kuna. Na osnovi tog sporazuma, raspisan je natječaj, na koji su se javile tri tvrtke, među kojima je najniža cijena bila 40 milijuna (s PDV-om). Taj je natječaj poništen i krenulo se u novu proceduru, tj. pristupilo se sklapanju aneksa ugovora koji će regulirati nedostatak sredstava, a na bazi okvirne cifre od 40 milijuna, po kojem bi Grad trebao osigurati dodatnih 2.200.000,00 kn, Županija isto tako a Ministarstvo 27 milijuna. Grad je donio odluku na Poglavarstvu da prihvaća povećanje svoga udjela u izgradnju bazena. Županija još nije dostavila prihvat povećanja svog udjela s 4.000.000,00 na 6.500.000,00 kn, ali je Poglavarstvo, da ne bi dovela u pitanje cijeli projekt zbog tih 2 milijuna kn Županije, prihvatilo obvezu da preuzme dio povećanja Županije ukoliko ona to ne bude prihvatila. Očekivali smo da će doći aneks na potpis s novom strukturom  sufinanciranja, na osnovi 40 milijuna. Bilo je rečeno da će se aneks dostaviti na potpis čim se riješe žalbe dvoje ponuditelja. Nakon toga je došla nova informacija da čitav predmet mora poći na Vladu RH, da Vlada donese odluku o povećavanju sredstava, s 17 milijuna na 27 milijuna, o čemu se očekuje povratna informacija da li Vlada prihvaća povećanje svog udjela ili ne. Do dan danas takvu informaciju nemamo. Dok se ne dobije takva informacija i dok se ne potpiše aneks s novom financijskom konstrukcijom financiranja na osnovi 40 milijuna kuna, Grad ne može krenuti u daljnju proceduru.

U 18.17 i 18.19 sati pristigli su vijećnici Jakov Belić i Franica Matić Šain, pa se utvrđuje kvorum od 13 vijećnika.

Sretan Tvrdeić, navodi da su na sjednici Vijeća MO prije četiri mjeseca donijeli odluku da se raspiše natječaj za zakup za samoposlugu u Čari, pa pita što je po tom učinjeno.

Gradonačelnik navodi da taj objekt nije bio legalan i da se radi na njegovoj legalizaciji, i nažalost i na otklanjanju tehničkih nedostataka na tom objektu. Problema još uvijek ima. Vođeni su neki razgovori s nekim mogućim ponuđačima, i najizgledniji zakupac je Kerum d.o.o., koja bi preuzeo i financiranje uređenja tog prostora, jer tamo su potrebna značajna financijska investicija da bi se prostor doveo u red. Grad Korčula nema u svom Proračunu planirana sredstva za uređenje tog prostora, a nažalost, tehničkim pregledom prostora utvrđeni su značajni nedostaci, kako na električnoj tako i na vodovodnoj instalaciji, neispunjavanju sanitarnih uvjeta, neispunjavanju vatropožarnih uvjeta itd.

Sretan Tvrdeić pita da li će se nakon što se uklone nedostaci, a temeljem zakona i budući da se radi o vlasnosti Grada biti raspisan javni natječaj za zakup.

Josip Podbevšek pita kolike su danas ukupne obaveze po zaduženjima Grada Korčule, koliko kredita imamo, kolika su kreditna zaduženja i koliki dio izvornih sredstava Grada Korčule idu na otplatu.

Dušan Kalogjera odgovara da je Grad bio zadužen kod HYPO banke i godišnja otplata je bila oko 700.000,00 kn, a u 2009. godinu završava obveza vraćanja tog kredita. Nova kreditna obveza je za novi kredit od 1 milijuna EUR, na 10 godina, od 2 godine počeka, a prosječna otplata tog kredita bit će oko 900.000,00 kn godišnje. Na otplatu, ide oko 4,5% izvornih sredstava Proračuna.

Vicko Ivančević svoje pitanje usmjerava na pitanje Inkobroda a odnosi se na područje do Žuve jer misli da su stale aktivnosti glede rješavanja tog prostora za koje smatra da je ozbiljan potencijal Grada, a radi se oko 30-40 tisuća m2, koji zjapi prazan, a mogao bi se iskoristiti na neuporedivo bolji način, pa pita sto se u ovih godinu dana uspjelo napraviti s tim prostorom, da li postoji nekakva vizija razvoja tog dijela prostora i gdje se zastalo u cijeloj ovoj priči oko prostora Žuve.

Gradonačelnik odgovara da ništa nije zastalo a naglašava da na ovoj sjednici će se raspravljati o izmjenama i dopunama PPU Grada Korčule gdje će se definitivno dati odgovor što s tim prostorom u budućnosti biti. To je jedna procedura koja ima svoj redoslijed. Budućnost Inkobroda je u rukama ovog ili budućeg Vijeća (ne može prejudicirati kad će biti završene izmjene i dopune donijeti PPU) koje će na kraju donijeti odluku o budućnosti Inkobroda.

Vicko Ivančević smatra da se Grad jedino treba potruditi da se prostor što prije uposli, da ga da nekom konkretnom koncesionaru.

Dušan Kalogjera u nadopuni odgovara gradonačelnika iznosi da se prostor Inkobroda, ako se tamo želi napraviti jedan ozbiljan razvojni projekat, ne može dijeliti na parcele i na dijelove. Prostor Inkobroda treba sagledati u cjelini od 100.000 m2, i ako se donese odluka da se taj prostor privede drugoj namjeni, onda budućem investitorom treba dati cjelokupan teren da bi mogao realizirati jedan ozbiljan projekat.

Franica Matić Šain pita da li je Poglavarstvo ili gradonačelnik promišljali o proglašenju elementarne nepogode radi suše za područje Grada Korčule, a što je najviše pogodilo masline, odnosno da li se je po tom pitanju nešto poduzelo, tj. da li se uputio zahtjev (za proglašenje elementarne nepogode) Županiji, a ako nije, traži da se to što prije učini.

Gradonačelnik odgovara da je procedura u tijeku. Povjerenstvo za procjenu štete od elementarne nepogode  je u obradi podataka, što se planira završiti idućeg tjedna, i onda će se uputiti zahtjev Županiji za proglašenje elementarne nepogode. Procedura će potrajati koji mjesec a kako će to na kraju izići, to će se vidjeti.

Ivan Farac pita da li je Grad upoznat s problemima oborinskih voda u gradu Korčuli, koji nekim ljudima poplave kuće, i da li Grad planira poduzeti neke mjere kako bi se ovi problemi riješili, jer kako mu je poznato, Hrvatske vode raspolažu s ogromnim sredstvima koja su namijenjena baš za rješavanje ovakvih problema. Misli da bi bilo dobro da se najprije analizira naše područje da se vidi gdje sve postoje te lokacije i  da se s sredstvima Hrvatskih voda može dosta toga sanirati.

Gradonačelnik iznosi da mu je poznata ova situacija a da se Gradsko poglavarstvo ove godine odlučilo da prijavi uređenje Ulice Tri sulara iz sredstava Hrvatskih voda (izrada projekta). Iduće godine Hrvatskim vodama ćemo prijaviti sufinanciranje uređenja, jer ono što će se dobiti neće biti dovoljno za uređenje Tri sulara, pa će Grad morati osigurati jedan dio. Ulica Tri sulara smatra, što se tiče bujica, najveći problem na području grada Korčule, ne osporavajući i druga neriješena pitanja u tom dijelu, ali za ovu odnosno iduću godinu planira se uređenje ove ulice.

Gordana Curać Depolo pita što se događa po pitanju prilaza OŠ Petra Kanavelića, odnosno što je planirano.

Gradonačelnik navodi da uređenje tog cijelog prometnog rješenja ovisi od građenju (ili ne građenju) centralnog parkinga. Prema saznanjima, tehnička dokumentacija za parking je na nadopuni. Dobivanje građevinske dozvole za centralni parking bio bi početak razrješenja ovog „gordijskog čvora“. Naime, u rješenje samog centralnog parkinga je i rješenje spoja, ceste ispred Škole sa cestom prema Vrtiću, i u tom sklopu je i rješavanje parkinga. Prometno rješenje, odnosno projekt je gotov, i očekuje se njegova realizacija zajedno s regulacijom ukupnog prometa na tom dijelu. Vjeruje da će se taj problem kroz ovu zimu rješavati.

Davor Penić pita dokle se došlo sa studijom gdje će biti nova luka za velike brodove.

Marko Skokandić odgovara da projekt odabira nove lokacije za pristanište za prihvat velikih brodova i trajekata nosi ŽLU Korčula. Između ŽLU Korčula i Grada Korčule formirano je jedno mješovito povjerenstvo koje provelo postupak javne nabave za odabir izvođača koji bi trebao studijama, analizirajući prostor od Ježevice do Kneža, odrediti lokaciju, s kojom bi se išlo, kao prijedlog, PPU Županije i PPU Grada Korčule radi uvrštenja te lokacije u prostorno plansku dokumentaciju. U postupku javne nabave izabran je izrađivač studije, koji je prvu fazu završio, po kojem je Poglavarstvo i ŽLU Korčula prihvatilo prijedlog, a prema analizi prostora, tj. tri lokacije po određenim kriterijima, kao najpovoljniju lokaciju nazvanu „Polačišta“ (prostor ispred Žrnovske Banje na području nekadašnje klaonice). U daljnoj fazi, kao idući zadatak, je detaljna izrada svih 4-5 studija za koje je potpisan ugovor, da bi se studijima dokazali da taj prostor stvarno zadovoljava, tj. da se potvrdi da je ta lokacija stvarno najpovoljnija.

Josip Podbevšek umjesto pitanja daje inicijativu vezanu za organizaciju vaninstitucionalnu skrb, posebice za stare i nemoćne u njihovim vlastitim domovima, čime bi se smanjile potrebe za proširenjem Doma umirovljenika, pa želi da Grad Korčula potakne inicijativu prema Županiji, jer Županija mora to prihvatiti, a odobrava i financira te zaposlenike Ministarstvo socijalne skrbi.

Gradonačelnik smatra da je ovo prihvatljiva inicijativa i da će se o ovom na Gradskom poglavarstvu raspravljati.

Vicko Ivančević pita što se napravilo po pitanju izgradnje nogostupa od kuće „Jukić“ do Doma zdravlja, a smatra da je to potrebno, o čemu je on već još 2006. godine predlagao da se u proračunu osiguraju neka sredstva za isto.

Gradonačelnik odgovara da je to jedno od pitanja koje se treba riješiti, međutim, to pitanje nije povezno samo za Grad Korčulu, već i za državnu cestu, povezano je za rekonstrukciju županijske ceste, skretanje prema parkingu, i mora se znati da će doći do rekonstrukcije dijela ceste, od Doma zdravlja do Lokve. Prema planu Hrvatskih cesta, to bi moglo ići iduće godine. Tek tada će se stvoriti pretpostavke za nogostup i rasvjetu od kuće „Jukić“ do Doma zdravlja. Oko groblja treba se napraviti novo prometno rješenje jer ni jedan ulaz u grad iz Lumbarde odnosno Vela Luke nije u skladu s tehničkim propisima i nužno je napraviti rekonstrukciju tog čitavog dijela, a radi se o cestama koje ne pripadaju Gradu, tj. Grad s njima ne upravlja. Što se tiče javne rasvjete do kuće „Jukić“ pokušat će se riješiti onaj dio javne rasvjete koji neće biti diran izgradnjom centralnog parkinga.

Gordana Curać Depolo svoje pitanje usmjerava na asfaltiranje nerazvrstanih cesta te iskazuje potrebu da se treba riješiti i pitanje autobusnih čekaonica.

Gradonačelnik odgovara da je Grad u realizaciji određenog programa na lokalnim cestama, za što su planirana određena sredstva u Proračunu, a koja će se kroz rebalans Proračuna povećati za iznos koji je dobiven od HT-a (1.450.000,00 kn) za korištenje javnih površina, koji je namijenjen za asfaltiranje, tj. uređenje javnih površina, a obuhvatiti će sva mjesta na području Grada Korčule. Dio se je napravio a dio će se napraviti. Hrvatske ceste saniraju cestu kroz Žrnovo, a ostalo su još dva neriješena pitanja, a to je pitanje pješačkog prolaza preko Humca,  i određeni broj skretanja s državne ceste, koje su ostale kao obveza Hrvatskih cesta, ali nikako da ta pitanja dovedemo do kraja. Vjeruje da će se najveći dio skretanja sada riješiti, osim pješačkog prelaza preko Humca. Što se tiče prilaza Školi, planiran je novi prilaz s parkiralištem (jugozapadna strana). Također se planira rješenje lifta (ugradnja lifta u Školi) za učenike koje se ne mogu samostalno kretati. Glede autobusnih čekaonica, u Proračunu su planirana sredstva za 4 čekaonice, a u tijeku je postupak javne nabave, gdje su tri lokacije definirane, 2 u GK Sv. Antun i 1 u Medvinjak, a četvrta će vjerovatno biti negdje u Žrnovskoj Banji.

Ivan Farac pita da li se išta poduzima da se konačno sanira riva vizavi Kanjca, ujedno izražava nezadovoljstvo s održavanjem javnih površina.

Gradonačelnik odgovara da je činjenica problem obale u Sv. Nikoli već dugo vremena prisutan. Činjenica je da se je napravilno nekakvo tehničko rješenje koje nije prihvaćeno. Danas se razmišlja da li će se taj dio pripojiti ŽLU Korčula ili ne, što bi značilo da ukoliko se pripoji, postupak uređenja vodila bi ŽLU, ako ne, onda će postupak uređenja voditi Grad. To će se vrlo brzo razriješiti. Što se tiče održavanja javnih površina, za iduću godinu se planiraju značajniji zahvati.

Franica Matić Šain svoje pitanje usmjerava na cestu Korčula-Račišće, izražavajući nezadovoljstvo stanjem ceste i odnosa Grada Korčule prema njoj, za koju se kaže da je prioritet, pa se pita zašto je potrebno 18 godina da se krene u taj posao. Drži da je ta cesta opasna i da treba čvrsto reći na koji način i u kom pravcu treba ići, napraviti nekakav program i dinamiku te način financiranja uređenja te ceste.

Gradonačelnik odgovara da je ta cesta bila u prioritetu i da je po tom prioritetu ona asfaltirana, međutim cesta je danas takva kakva jest. Nakon analize, zaključeno je da je cesta takva da se na njoj ne mogu napraviti ozbiljnije poboljšice jer je ona već de facto kroz naseljena mjesta, i nemoguće ju je dovesti u odgovarajući profil. Kad se je pojavio vodovod Račišće-Babina, ponovno se raspravljalo o cesti Korčula-Račišće, i bio jednoglasni zaključak onih koji su sudjelovali u raspravi po tom pitanju, da cesta Korčula-Račišće nema drugog izbora osim nove lokacije, odnosno nove trase. Sada se dolazi do problema prostorno planske dokumentacije, jer se nova trasa treba ugraditi u prostorno plansku dokumentaciju, a što je vezano i za novu lokaciju za velike brodove i trajekte. Objektivno je za očekivati da se uđe u realizaciju nove ceste za Račišće, period od 8-10 godina, što drži svojom prognozom.

UTVRĐIVANJE DNEVNOG REDA

Tonči Anzulović, kao predsjednik Odbora za statut i poslovnik, u ime Odbora iznosi stav da se po dnevnom redu može raspravljati i zaključivati.

Vicko Ivančević komentira zašto se ova sjednica zakazuje nakon tri mjeseca, zbog čega ima puno točaka dnevnog reda, te misli da nema razloga da se sjednice ne održavaju i svakog mjeseca, s 3-4 točke koje su bitne, što je osnova za kvalitetniji rad.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu  te stavlja predloženi dnevni red na glasovanje, a koji glasi:

  1. Usvajanje zapisnika sa 21. sjednice Gradskog vijeća
  2. Usvajanje zapisnika sa 22. sjednice Gradskog vijeća
  3. Usvajanje zapisnika sa 23. (svečane) sjednice Gradskog vijeća
  4. Prijedlog za promjene Statuta Grada Korčule
  5. Prijedlog Odluke o pokretanju postupka za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule
  6. Prijedlog Zaključka o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu u razdoblju siječanj-lipanj 2008. godine
  7. Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Korčule za 2007.
  8. Prijedlog Odluke o osnivanju ustanove „Športski objekti Korčula“
  9. Prijedlog Rješenja o imenovanju privremenog ravnatelja ustanove „Športski objekti Korčula“

10.  Prijedlog Odluke o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule

11.  Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanje Grada Korčule

12.  Prijedlog Odluke o osnivanju Zapovjedništva civilne zaštite Grada Korčule

13.  Prijedlog Zaključka o prijedlogu kandidata za imenovanje suca porotnika pri Županijskom sudu u Dubrovniku

14.  Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja

15.  Prijedlog Zaključka o ukidanju statusa javnog dobra novoformiranoj čest. zem. 987/2 k.o. Korčula

16.  Prijedlog Zaključka o visini novčane nagrade nagrađenom za životno djelo

17.  Izvješće o radu Centra za kulturu „Festival Korčula“ u 2007. godini

18.  Plan rada Centra za kulturu „Festival Korčula“ za 2008. godinu

Dnevni red je usvojen jednoglasno.

  1. 1. TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 21. sjednice Gradskog vijeća

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja zapisnik na glasovanje (usvajanje).

Zapisnik sa 21. sjednice Gradskog vijeća usvojen je jednoglasno

2. TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 22. sjednice Gradskog vijeća

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja zapisnik na glasovanje (usvajanje).

Zapisnik sa 22. sjednice Gradskog vijeća usvojen je većinom glasova (11 „za“, 2 suzdržana).

3.  TOČKA – Usvajanje zapisnika sa 23. (svečane) sjednice Gradskog vijeća

S obzirom da nije bilo rasprave, predsjednik Vijeća stavlja zapisnik na glasovanje (usvajanje).

Zapisnik sa 23. (svečane) sjednice Gradskog vijeća usvojen je većinom glasova (12 „za“, 1 „protiv“).

  1. 4. TOČKA – Prijedlog za promjenu Statuta Grada Korčule

Gradonačelnik kratko obrazlaže prijedlog promjene Statuta.

Tonči Anzulović, kao predsjednik Odbora za statut i poslovnik, ispred Odbora iznosi stav da je Odbor prihvatio inicijativu Gradskog poglavarstva te predložio promjenu Statuta, kako je to predloženu u prijedlogu zaključka, čiji je sastavni dio i prijedlog Statutarne odluke o izmjenama Statuta Grada Korčule.

Jakov Belić iznosi da se ne slaže da se pri kraju mandata ove vlasti pristupi izmjenama Statuta a iz razloga da će se do kraja isteka mandata ove vlasti dobiti još dva-tri upravna tijela s možda dva-tri pročelnika, a zna se čiji će biti pročelnici, bit će iz pozicije a ne iz opozicije. Stoga se nada da se neće prihvatiti ove izmjene, već da se to ostavi novoj vlasti nakon izbora.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Zaključka, kako je to predloženo u radnom materijalu..

Prijedlog Zaključka, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je većinom glasova (8  „za“ i 5 „protiv“).

Nakon glasovanja o prijedlogu Zaključka kojim se prihvaća prijedlog Odbora za statut i poslovnik za promjenu Statuta, kojim je utvrđen prijedlog Statutarne odluke o izmjenama Statuta koja čini sastavni dio ovog zaključka te odlučeno da će se promjena izvršiti bez prethodne javne rasprave, predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Statutarne odluke o izmjenama Statuta Grada Korčule na glasovanje.

Prijedlog Statutarne odluke o izmjenama Statuta Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je većinom glasova (8  „za“ i 5 „protiv“).

  1. 5. TOČKA – Prijedlog Odluke o pokretanju postupka za Izmjene i dopune Prostornog

plana uređenja Grada Korčule

U uvodu tajnik pojašnjava razloge zbog čega su dostavljenom prijedlogu Odluke određeni dio teksta pocrnjen i napisan kosim slovima, a iz razloga što to predstavlja pročišćeni tekst konačne verzije prijedloga, s već ugrađenim amandmanima predlagača.

Gradonačelnik obrazlaže potrebu donošenja nove Odluke o pokretanju postupka za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule, iako je ona donesena prošle godine, a iz razloga što je stručni izrađivač mišljenja da prethodna odluka nisu dovoljno koncipirana što bi nam u postupku izrade izmjena i dopuna PU Grada Korčule  moglo predstavljati određenu problematiku, pa se je odlučilo da se izradi novi tekst. U nastavku izlaganja, čita razloge za izradu izmjena i dopuna PPU Grada Korčule (članak 3. prijedloga Odluke).

Jakov Belić u načelu prihvaća prijedlog Odluke ali ima određene primjedbe koje iznosi. Traži da se u točki 8. briše “Žrnovska Banja“ jer lokacija za velike brodove nije u Žrnovskoj Banji nego van Žrnovske Banje, što može stvarati određene zabune (treba točno napisati gdje je to). Ono što je za njega jedino problem u ovoj Odluci je točka 6. koja može biti i za privatni interes, a on zato nije jer se potezom pera može skinuti jedno građevinsko područje a dati ga drugom, i smatra da građevinsko područje koje je definirano Planom i usklađenjem treba ostati onako kako je to definirano. Onamo gdje ima uvjeta za proširenje, treba ga širiti ali zamjena, tj. da se negdje skine a negdje doda nije prihvatljiva. Isto tako i točka 7. je u biti istovjetna s točkom 6. te iz istih razloga primjedbe koje je iznio za točku 6. mogu se spočitati i točki 7., jer smatra da se kroz obje točke mogu podvući različiti privatni interesi, pa za njega takve formulacije nisu prihvatljive.

Gradonačelnik prihvaća da se „Žrnovska Banja“ u točki 8 briše a da ista glasi na način da se ucrta nova lokacija za planiranu novu luku otvorenu za javni promet „Korčula“ prema odabranoj lokaciji.

Što se tiče groblja u Knežama ne treba posebno isticati jer su sva groblja obuhvaćena u točki 13. Što se tiče primjedbe za točku 6. a i 7., to su prijedlozi mjesnih odbora a ne Gradskog poglavarstva.  Kada se raspravlja o građevinskim područjima, postoji jedna dilema, a odnosi se na to da postoje neka građevinska područja koju su rezervirana a ne privode se svrsi a oni sprječavaju gradnju onima koji žele graditi, što je jedno veliko pitanje kako to riješiti. On jest da se u naš PP uvede klauzula koja će obavezivati one koje imaju građevinsko područje da ga realiziraju ili da se nakon nekog vremena skine kao građevinsko područje, s obzirom da mi ne možemo više širiti građevinska područja. Za primjer navodi da imamo jednu turističku zonu koja se ne može realizirati, pa se postavlja pitanje koji je to naš interes, kao Grada, da ona i dalje stoji u Planu, a znamo da nitko nikad neće na tom području izgraditi ništa. Načelno se slaže s primjedbom gdina Jakova Belića vezano za točku 6. i 7. ali navodi da se radi o nekim sitnijim zahvatima koje su predlagali mjesni odbori i na to nismu uspjeli odgovoriti, pa je stručni izrađivač predložio ovakvu formulaciju da bi se to tako moglo riješiti. Ali isto tako navodi, da će sve i ovako i onako doći na Gradsko vijeće na raspravu, sve će biti na javnoj raspravi, i misli da je nemoguće da se dogodi nekakav problem koji bi se mogao dogoditi.

Jakov Belić iskazuje da nije u potpunosti zadovoljan s obrazloženjem gradonačelnika te u obrazloženju zbog čega nije nezadovoljan navodi sljedeće. Ono što gradonačelnik govori o turističkoj zoni nema nikakve veze s točkom 6. jer su turističke zone, kao i gospodarske zone, prema Zakonu o prostornom uređenju, izdvojeni dio građevinskog područja i s građevinskim područjem nema veze. Ono što je napisano u točki 6. govori da se može mijenjati samo područje označena svjetlom žutom bojom (neizgrađeno građevinsko zemljište) s područjem označenim žutom bojom, a žuta boja znači samo izgradnju individualnih odnosno stambeno-poslovnih kuća. Također traži odgovor na pitanje koja je to manja zona koju u Knežama, s obzirom da je ista u izlaganju gradonačelniku posebno naglašena, treba zamijeniti, što znači da nekom treba dignuti a nekom dati. Naglašava da TZ se ne može mijenjati temeljem točke 6. ove Odluke, samo se može mijenjati građevinsko područje naselja.

Gradonačelnik je rekao da su mjesni odbori predlagali određene stvari, i da su oni odgovorili, kako je gdin Belić rekao, da nema promjene građevinskih područja i da nema premještanja jednoga na drugog. S obzirom da bismo mogli odgovoriti  na takva traženja u izmjenama i dopunama, stručni izrađivač je definirao točku 6. kako je definirana, neće se nigdje ući u takve poslove gdje za to ne bude logika i ne bude opća suglasnost oko takve zamjene.

Tonči Anzulović što se tiče Kneža, kazuje da se na području sadašnjeg groblja, građevinsko područje je neposredno do zidina. Na tom dijelu mi u Mjesnom odboru ne dozvoljavamo izgradnju stambenih objekata, zbog čega smo predložili da se taj dio skine a da se omogući na drugom mjestu proširenje građevinske zone. Za informaciju, kazuje da je vlasnik okolnog zemljišta oko groblja je Šumarija.

Predsjednik Vijeća traži od vijećnika Belića da formulira amandman, kako bi se o istom moglo glasovati, jer je sve ovo do sada bila rasprava bez formulacije amandmana, kako bi se o istom moglo glasovati.

U 19.45 sati pristigao je vijećnik Lovre Botica, pa se utvrđuje kvorum od 14 vijećnika.

Josip Podbevšek smatra da se ove izmjene i dopune treba hitno napraviti, i da se je, po njegovom mišljenju, izgubilo godinu dana nepotrebno, te smatra da se ne smije donijeti nešto što će biti izvor manipulacije i korupcije.

Predsjednik Vijeća napominje da se nada da će se izmjene i dopune PPU Grada Korčule donijeti do kraja mandata ovog saziva Vijeća.

Gradonačelnik navodi da su se u međuvremenu napravile konzultacije, te u ime predlagača predlaže amandmane, koji se odnose da se u točki 6. na kraju rečenice dodaju riječi:“a u svakom slučaju bit će izvješteno Gradsko vijeće“ a točku 7. je nepotrebna, pa se ista briše.

Žarko Klisura daje primjedbu na točku 15. članka 3. prijedloga Odluke, gdje piše „Lučke uprave-ispostava Korčula“, što je pogrešno, tj. treba pisati „Županijska lučka uprava Korčula“. Ista je situacija u čl. 9., pod točkom 19., gdje isto treba pisati: „Županijska lučka uprava Korčula“ umjesto Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

Predlagač prihvaća amandman vijećnika Žarka Klisure.

Aljoša Milat iznosi svoj zahtjev, tj. to je i njegov prijedlog da se u ovoj Odluci treba biti točno određeno mjesto Gradskog vijeća, i to u članku 10., ubaci negdje iza točke 3. ubaci Gradsko vijeće gdje će se voditi javna rasprava.

Predsjednik Vijeća kazuje da je takva slična odredba bila u prethodnoj odluci Gradsko vijeća o pokretanju postupka za izmjene i dopune PPU Grada Korčule, iz 2007. godine, i takva će odredba u odgovarajućem smislu ugraditi i u ovu Odluku (tajnik čita odredbu članka 9. Odluke iz 2007.).

Gradonačelnik prihvaća amandman da se u članku 10. prijedloga Odluke ubaci nova točka koja bi bila odgovarajuća odredbi članka 9. Odluke iz 2007. godine, a koja bi glasila: „U svrhu usuglašavanja interesa Grada Korčule, kao jedinice lokalne samouprave, i njenog gospodarstva sa zahtjevima, ciljevima i mogućnostima rješenja značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora bit će organizirana i stručna rasprava na Gradskom vijeću.“, i to kao točka 2.

Vicko Ivančević daje primjedbu da se uz ovu Odluku nisu dale nikakve skice, i da Poglavarstvo može to pripremiti 7 dana ranije, i da se je bar za neke interesantne dijelove područja moglo dobiti skice.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća, nakon što je konstatirao iznesene amandmane, koje je predlagač prihvatio, pa su time postali sastavni dio prijedloga Odluke, zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Odluke o pokretanju postupka Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Korčule na glasovanje.

Prijedlog Odluke o pokretanju postupka za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, uz prihvaćene amandmane, usvojen  je jednoglasno.

6. TOČKA – Prijedlog Zaključka o  izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu

u razdoblju siječanj-lipanj 2008. godine

Franica Matić Šain, kao predsjednica Odbora za proračun i financije, ispred Odbora iznos stav kojim je Odbor prihvatio ovakav prijedlog Zaključka te se predlaže Gradskom vijeću prihvaćanje prijedloga Zaključka o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu u razdoblju siječanj-lipanj 2008.

Dušan Kalogjera, kao član Poglavarstva zadužen za proračun i financije, iznosi u bitnim osnovama karakteristike izvršenja.

Ivan Farac iznosi da smatra da se nedovoljno bavimo aktivnostima glede održavanja i uređenja javnih površina, a što proizlazi iz podataka koliko se za to planiralo u Proračunu a koliko se je od toga izvršilo, pa konstatira da je to nula. Stoga smatra da tu nismo aktivni, tj. da nedovoljno radimo. Istu primjedbu daje i za pripremu i izradu projekata infrastrukture

Gradonačelnik iznosi da je problem realizacije i problem ostvarivanja Proračuna u prvih šest mjeseci, uvijek je, gotovo identičan. S obzirom na novi sistem povrata poreza iz dohodka, Grad je u šestom mjesecu bio doslovno na „nuli“, tj. u poziciji da uđemo u „minus“ jer je u trećem mjesecu obustavljen priliv sredstava po osnovu poreza na dohodak. Sada se vraćaju razlike, ali će se na kraju godine imati 2 milijuna kn više po tom osnovu. Tek će se na kraju godine vidjeti da li je potrošeno ili ne. To je ono što se ponavlja svake godine, a to je da do 1. srpnja mi apsolutno ne možemo raditi. Imamo samo novac koji je skupljen do 3-ćeg mjeseca, nakon njega ništa i tek u 7-dom mjesecu počne redovitiji prilijev novca. Dakle, svake godine, realizacija Proračuna je oko 20-22 posto, a na kraju godine realizacija Proračuna je cjelovita.

Ivan Farac smatra da nama treba biti prioritet priprema i izrada projektne dokumentacije, jer bez kompletne dokumentacije nećemo osigurati, tj. dobiti sredstva od ministarstva za nijedan projekt, te bi se projektna dokumentacija trebala, po njegovom mišljenju, rješavati početkom godine.

Vicko Ivančević navodi da su isto ovako razgovarali o Proračunu krajem 2007. godine, isto su razgovarali da se nema sredstava, da se ne mogu utrošiti sredstva, a 7,5 milijuna kn se prebacilo iz 2007. u 2008. godinu, a govorimo o većim sredstvima HBOR-a koja su se mogla i morala potrošiti. Mi konstatno iz godine u godinu govorimo da ne možemo nešto realizirati a prebacujem sredstva i ne realiziramo naše projekte, pogotovo se to odnosi na kapitalne projekte, i svake godine je ista „priča“.

Gradonačelnik iznosi da se ni jedan kapitalni objekt kojeg radimo na lokalnoj razini se ne gubi, što znači da ako se nešto planiralo učiniti i imali sredstva, prebacuju se u iduću godinu (ukoliko se u toj godini ne realizira) kada se budu moći realizirati. Tako isto je i sredstvima HBOR-a, koja se troše prema ugovoru s ministarstvom, prema onom što smo prijavili i za to se jedino može potrošiti. Sada će početi sanacija „Kokojevice“ koja je planirana za prošlu godinu, ali će tek sada započeti realizacija, za što će nam otići više od pola sredstava iz HBOR-a. Šetalište Tina Ujevića, u tijek je izrada  tehničke dokumentacije, rješavaju se imovinsko-pravni poslovi, čim se to riješi ići će se u realizaciju projekta. Sredstva HBOR-a nisu slobodna sredstva, to su raspoređena sredstva, i zato ih prenesemo da ostanu.

Vicko Ivančević smatra da njih vijećnike treba izvješćavati na drugi način, pa ponovno govori o prebacivanju 2,5 milijuna kn za uređenje šetnice Tina Ujevića koja je u planu tri-četiri godine, a do dana se nije napravilo ništa, pa zaključuje ili da Gradskoj upravi nedostaje kadra ili se nedovoljno radi, jer drugog razloga za ovako protežiranje ne vidi. On, kao vijećnik očekuje, da ako je predviđeno 2,5 milijuna kn za uređenje šetnice da se i u ovoj godini i potroše, ako se nisu potrošili drži da je to zbog lošeg planiranja ili se nije dobro odradio taj posao, što je njemu kao laiku normalno.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Zaključka o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu u razdoblju siječanj-lipanj 2008. godine na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o izvršenju Proračuna Grada Korčule za 2008. godinu u razdoblju siječanj-lipanj 2008. godine, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu,  usvojen  je većinom glasova (8 „za“, 5 „protiv).

  1. 7. TOČKA – Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada

Korčule za 2007.

Franica Matić Šain, kao predsjednica Odbora za proračun i financije, ispred Odbora iznosi stav kojim Odbor prima na znanje Izvješće i da se u istok takvom obliku da na znanje i Gradskom vijeću.

Dodatno pojašnjenje o Izvješću iznosi Dušan Kalogjera, član Poglavarstva zadužen za proračun i financije, gdje naglašava da u reviziji nema ni jedna stavka koja ukazuje na neke radnje koje ne bi bile primjerene vođenju Grada, odnosno da su primjedbe uglavnom tehničke naravi (pogrešno knjiženje, krivo knjiženje ili krivo tumačenje).

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu te utvrđuje da je Gradsko vijeće primilo na znanje Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Korčule za 2007.

8. TOČKA – Prijedlog Odluke o osnivanju ustanove „Športski objekti Korčula“

Uvodno obrazloženje danog prijedloga Odluke daje Dušan Kalogjera, zamjenik gradonačelnika.

Predsjednik Vijeća iznosi amandman da se u čl. 7. točki 2. riječi: „za obavljanje drugih športskih djelatnosti“ zamjeni riječima: „za obavljanje športskih i drugih djelatnosti“, što je predlagač prihvatio.

Lovre Botica iznosi primjedbu da se postojeća Zajednica športskih udruga u ovoj Odluci ne spominje, a da danom osnivanja ove ustanove Zajednica športskih udruga gubi svoj smisao, ali nače podržava osnivanje ove ustanove. Smatra da postojeća Zajednica športskih udruga mora postati integralni dio ove ustanove, zato predlaže da to uđe u ovu Odluku, kao amandman, s tim da se to ne dogodi odmah jer bi bilo to nemoguće. Ta integracija bi trebala biti do nekog razumnog roka, npr. do 1. lipnja 2009. godine.

Gradonačelnik smatra da se ovdje radi o dvije različite stvari, Zajednica športskih udruga je udruga koja se neće ugasiti, i ova ustanova će biti određena platforma na kojoj  će moći ostvarivati dio svojih interesa, i kroz statut ustanove ćemo riješiti odnose s Zajednicom športskih udruga, i Zajednica mora biti uključena u funkcioniranje športskih objekata, i to je zajednički interes. Ovdje se radi o vođenju računa samo o objektima, onom što stvara osnovnu pretpostavku da klubovi mogu funkcionirati, te ove dvije stvari ne treba miješati, jer i po zakonu to nisu iste kategorije (ustanova, zajednica športskih udruga) i to ne može funkcionirati zajedno.

Lovre Botica smatra da se treba dobro razmisliti da li nam je Zajednica potrebna, pored ustanove koju će se osnovati, i što podržava, jedna paralelna organizacija, koja će se u dobroj mjeri isprepletati sa svim ovim, ili Zajednica športskih udruga može biti integralni dio ove ustanove, za što misli da može.

Tonči Anzulović iznosi da je prije godina dana izašao novi Zakon o športu koji je regulirao postupak osnivanja športskih zajednica, te navodi da sve športske udruge na području jedne mjesta ili JLS, ili grada, ili naselja, ne moraju biti i članice športske zajednice. Nešto što se zove športska ustanova, to je po Zakonu nešto sasvim drugo, i to su dvije različite stvari, ustanove su jedno, a udruge su drugo, a Zakon o udrugama je definirao što je to udruga.

Gordana Curać Depolo zalaže se za to da udruge ostanu onakve kakve jesu do sada, suradnja je uvijek moguća i otvorena. U našem društvu nedostaje suradnje među udrugama, a to ne znači da ih treba biti što manje, dapače, treba ih biti što više.

Jakov Belić iznosi da njega interesira, a to je ono što nitko do sada nije iznio, koliko će osnivanje ove ustanove koštati godišnje, tj. koliko će to u idućoj proračunskoj godini to opteretiti proračun (plaće, materijalni troškovi i ostalo) i koliko će ih, uz ravnatelja, biti zaposleno u ustanovi.

Gradonačelnik navodi da u ovoj godini nisu predviđena sredstva, ali će se s obzirom da se ovo radi na kraju godine, planirati potrebna sredstva u Proračunu za 2009. godinu. Međutim interes za osnivanje ustanove je u izgradnji…tako smo uređenje Doma kulture Liburna financirali preko Centra za kulturu čime su se povratili ogromna sredstva od PDV-a. Osnovni cilj ove ustanove je da preko nje vodimo investicije u sportu i da na taj način povratimo onaj dio PDV-a koliko je moguće. Ova ustanova će u normalnim godinama Grad Korčulu stajati između 500.000,00-600.000,00 kn. Ako budemo imali objekte koje planiramo imati, dakle bazen, športsku dvoranu, s onim što sada imamo s igralištima, tada su to objektivni troškovi.

Davor Penić također podržava osnivanje ove ustanove za gospodarenje i održavanje športskih objekata. Grad Korčula će se sam brinuti o svojim objektima, a Zajednica  športskih udruga može sufinancirati dio troškova korištenja tih prostora. Zajednica sama upravlja, svojim novcem, kojeg mi dajemo u proračunu, gdje su dvije stavke, jedna koja je za održavanje objekata a druga Zajednici sportova,  koja sama odlučuje što će raditi.

Franica Matić Šain pozdravlja ovaj prijedlog za osnivanje ustanove, ali se ne slaže da je osnovni razloga PDV-e jer ako je u pitanju tehnička transakcija onda se to može samo formalno osnovati i voditi, a smatra da će se kroz ustanovu imati što sadržajno činiti. Inače izražava svoj stav kojim se protivi u svim ustanovama, upravnim vijećima.

Sretan Tvrdeić iskazuje da se divi vladajućim, da ovom Odlukom dobivamo najmanje tri-četiri zaposlenika, povrh upravnih odjela, gdje će biti dva-tri nova zaposlenika, a svi smo svjesni da su u svibnju 2009. godine izboru, gdje može doći do promjene vlasti, a time i mogućnosti promjene članova upravnih vijeća.

Marko Skokandić, zamjenik gradonačelnika, smatra da je rasprava krenula u krivom smjeru. Naime, on je član Upravnog vijeća Centra za kulturu, za koju ne dobiva nikakvu naknadu, to nije upravno vijeće tvrtki gdje se dobiva naknada, to je čisti volontarizam, gdje će biti i u ovom slučaju. Postavlja pitanje, da li neko misli, da kad se bazen izgradi, da li će on funkcionirati samo po sebi, bez domara, bez čistačice, bez inženjera strojarstva i dr. Pita se  da li je bolja varijanta da se širi postojeća sistematizacija Grada i da se zapošljavanje izvrši kroz Grad. U ovoj godini ima se u Proračunu 15 milijuna kn investicije u sportski bazen. Ako se to realizira, za što  izražava vjeru državnim čelnicima da će se realizirati izgradnja bazena, preračunatom stopom 18,03% na 15 milijuna kn, imamo 2 milijuna kn povrata PDV-a. Ako 15 milijuna kn investira Grad Korčula, onda nema povrata PDV-a, ako investira ustanova kojoj mi transferiramo sredstva koja nisu prihod, nego transfer, a kad to ustanova troši onda je rashod. Procjena investicije za izgradnju bazena je 40 milijuna kn, plus, naša procjena, daljnjih 5 milijuna kn za izgradnju infrastrukture, gdje bi povrat bio  8 milijuna kn. Balon koristi Grad 9 mjeseci u godini, a tri mjeseca tvrtka Kisik d.o.o., i Grad plaća domara, čistačicu (dok je na korištenju Grada) i sve investicije potrebne u tom periodu, i ne ostvaruje se povrat PDV-a. Sada nas očekuju investicije, tj. nabavka ograda, sanitarnog kontejnera, u iznosu cca 50-60.000 kn, i da sada postoji ustanova, ta bi nas investicija koštala manje za iznos PDV-a. Također nam se otvara mogućnost, da ravnatelj sutra ostvaruje i neke prihode kroz gospodarenje športskim objektima.

Sretan Tvrdeić navodi da on nije protiv Odluke o osnivanju. Zakon o športu je donesen 2006. godine, a sada 7 mjeseci pred izbore se donosi ova Odluka, za što izražava uvjerenje da mu se ne može reći da to nije neki politički trik prije izbora.

Vicko Ivančević pita da li se je radila kalkulacija kad će se tko zaposliti i koliko će ljudi uopće biti zaposleno, trenutno, sada, ili kroz sljedećih šest mjeseci ili godinu dana, i da li će trenutno zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme u balonu ili dvorani, bit sastavni dio ustanove ili ne, dok se bazen ne napravi odnosno i kasnije.

Dušan Kalogjera, zamjenik gradonačelnika, iskazuje da se sada ima tri čovjeka koji rade u športskim objektima, a to je domar u športsko dvorani pri Školi i domar i čistačica balona. Kad se osnuje ustanova, ti će ljudi preći u ustanovu. U sljedećoj godini može se računati da bude jedan čovjek (ravnatelj) i postojeći ljudi koji rade u športu, i eventualno, ako krene bazen, da se zaposli netko tko će voditi i računovodstvo.

Gradonačelnik misli da su neki vijećnici mislili da se sve ovo vezano za osnivanje ustanove treba napraviti nakon što se izgradi bazen, ali on misli obrnuto, tj. da se u tijeku izgradnje mogu napraviti značajne uštede, i da se mogu napraviti značajne poboljšice ako tamo budemo imali ljude. Stoga se ovo požuruje, kako bi čovjek kojeg zaposlimo mogao preuzeti vođenje određenih poslova vezanih uz samu izgradnju bazena, da bude netko tko će biti stalno na gradilištu, da izvođači i svi oni koji budu radili na tom bazenu budu osjećali da netko o tome vodi brigu.

Vicko Ivančević misli da je ipak pitanje da li će čovjek, koji je možda kvalificiran da vodi izgradnju, bit kvalificiran za vođenje kompletnu ustanovu, u što nije siguran.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Odluke o osnivanju ustanove „Športski objekti Korčula“, uz prihvaćeni amandman u čl. 7., na glasovanje.

Prijedlog Odluke o osnivanju ustanove „Športski objekti Korčula“, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijal (uz prihvaćeni amandman),  usvojen  je većinom glasova (11 „za“, 2 suzdržana).

  1. 9. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju privremenog ravnatelja ustanove

„Športski objekti Korčula“

Gradonačelnik, ispred Gradskog poglavarstva iznosi prijedlog da se za privremenog ravnatelja ustanove (u osnivanju) „Športski objekti Korčula“ imenuje gdin Dušan Kalogjera. Ovo je rješenje do osnivanja, kada će se javnim natječajem popuniti radno mjesto ravnatelja ustanove.

Sretan Tvrdeić, kao predsjednik Odbora za izbor i imenovanje, ispred Odbora iznosi jednoglasni prijedlog  Odbora da se Gradskom vijeću predloži imenovanje gdina Dušana Kalogjeru, za privremenog ravnatelja ustanove „Športski objekti Korčula“.

Lovre Botica, navodi, kao što je to i prije rekao uz prethodnu točku dnevnog reda, da se u potpunosti slaže da nam navedena ustanova treba i da će vrijeme pokazati važnost takve ustanove. Isto tako se slaže s prijedlogom za privremenog ravnatelja, ali predlaže da se u prijedlog Rješenja treba dodati da se vidi koliko će privremenost ravnatelja trajati i da se naglasi da se ta dužnost obavlja volonterski.

Gradonačelnik prihvaća, ispred predlagača, dopunu prijedloga Rješenja na način, da se, kao prvo (posebna točka), propiše da će svoju dužnost privremenog ravnatelja imenovani obavljati volonterski, i kao drugo (posebna točka), propiše da dužnost privremenog ravnatelja može trajati najduže godinu dana od dana donošenja ovog Rješenja.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja prijedlog Rješenja o imenovanju Dušana Kalogjere za privremenog ravnatelja ustanove (u osnivanju) „Športski objekti Korčula“, uz dopune koje je predlagač prihvatio, na glasovanje.

Prijedlog Rješenja o imenovanju Dušana Kalogjere za privremenog ravnatelja, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijal (uz prihvaćene amandmane- dopuna s dvije nove točke),  usvojen  je većinom glasova (13 „za“, 1 suzdržan).

10. TOČKA – Prijedlog Odluke o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule

Uvodno obrazloženje potrebe donošenja predložene Odluke iznosi gradonačelnik.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Odluke o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule na glasovanje.

Prijedlog Odluke o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je većinom glasova (11 „za“, 1 suzdržan).

11. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja

Grada Korčule

Gradonačelnik, kao predlagač, predlaže da se u Stožer imenuju, Dušan Kalogjera (načelnik Stožera) Žitomir Lozica, Josip Podbovšek, Vojko Trojan, Sergije Vilović i Marijana Milat, kao članove, a član po dužnosti će biti i zapovjednik Zapovjedništva civilne zaštite (koji će se naknado imenovati).

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule, u sastavu kojeg je predložio gradonačelnik, na glasovanje.

Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu i osobama koje je predložio gradonačelnik, usvojen je jednoglasno.

12. TOČKA – Prijedlog Odluke o osnivanju Zapovjedništva civilne zaštite Grada

Korčule

Gradonačelnik iznosi uvodno obrazloženje prijedloga Odluke, a da će se prijedlog članova Zapovjedništva utvrditi kada se donese Procjena ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja za Grad Korčulu..

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Odluke o osnivanju Zapovjedništva civilne zaštite Grada Korčule, na glasovanje.

Prijedlog Odluke o osnivanju Zapovjedništva civilne zaštite Grada Korčule Grada Korčule, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je jednoglasno.

13. TOČKA – Prijedlog Zaključka o prijedlogu kandidata za imenovanje suca

porotnika pri Županijskom sudu u Dubrovniku

Gradonačelnik, ispred predlagača, iznosi da je predlagač predložio da se gdin Dadić Željko, predloži kao kandidata za imenovanje suca porotnika pri Županijskom sudu u Dubrovniku.

Sretan Tvrdeić, kao predsjednik Odbora za izbor i imenovanje, ispred Odbora iznosi stav kojim se Gradskom vijeću jednoglasno predlaže gdin Željko Dadić, kao kandidat za imenovanje suca porotnika pri Županijskom sudu u Dubrovniku, te se predlaže usvajanje danog prijedloga.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka o prijedlogu Željka Dadića kao kandidata za imenovanje suca porotnika pri Županijskom sudu u Dubrovniku, na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o prijedlogu kandidata za imenovanje suca porotnika pri Županijskom sudu u Dubrovniku, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, a u osobi gdina Željka Dadića, usvojen je jednoglasno.

14. TOČKA – Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Vijeća za davanje koncesijskog

Odobrenja

Gradonačelnik u kratkim osnovama obrazlaže potrebu donošenja predloženog Rješenja, a poradi razloga što je dosadašnjem sazivu istekao mandat.

Sretan Tvrdeić, kao predsjednik Odbora za izbor i imenovanje, ispred Odbora iznosi stav, donesen većinom glasova, da se u Vijeće imenuju  gdin Aljoša Milat,  gdin Žarko Klisura,  gdin Frano Skokandić, kao predstavnici Grada Korčule, gdin Vojko Trojan (predstavnik Lučke ispostave Korčula) i gdin Branko Negodić (predstavnik Županijskog upravnog tijela nadležnog za poslove pomorstva).

Lovre Botica prigovara da su svi predloženi kandidati ispred Grada iz reda pozicije, a smatra da je  jedan predstavnik Grada trebao biti iz reda opozicije.

Predsjednik Vijeća utvrđuje da sukladno Poslovniku (klub vijećnika, petina vijećnika ili predsjednik Vijeća ili gradonačelnik) ovaj prijedlog nije valjan jer gdin Lovre Botica nije nastupio kao predsjednik kluba vijećnika a niti predstavlja jednu petinu vijećnika.

Na traženje Lovra Botice, kao predsjednika kluba vijećnika HDZ, HSP i HSLS, predsjednik Vijeća daje stanku od 2 minute (u 21.28 sati).

Nakon stanke, Lovre Botica, u ime kluba vijećnika HDZ, HSP I HSLS, iznosi prijedlog da se Jakov Belić imenuje za člana Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja, ali isto tako iznosi da oni nemaju prijedlog umjesto koga, pa predlaže poziciji da se oni dogovore.

Predlagač ne prihvaća dani prijedlog.

Predsjednik Vijeća traži da se prijedlog mora dopuniti s određenjem umjesto koga se predlaže gdin Jakov Belić, na što je Lovre Botica se očitovao da se Jakov Belić predlaže umjesto Frana Skokandića.

Lovre Botica ponovno apelira, smatrajući do đentelmenski, da pozicija samo odredi koga će od trojice kandidata ispred Grada Korčule izostaviti za mjesto kandidata iz opozicije, tj. za Jakova Belića.

Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Odbora na glasovanje.

Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Vijeća za davanje koncesijskog odobrenja, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, i u osobama kako je to predložio Odbor za izbor i imenovanje, usvojen je većinom glasova (8 „za“, 6 „protiv“).

15. TOČKA – Prijedlog Zaključka o ukidanju statusa javnog dobra novoformiranoj

čest.zem. 987/2 k.o. Korčula

Gradonačelnik u uvodu navodi da se radi o predmetu koji je već bio na Gradskom vijeću, ali tada se nažalost iskrala pogreška, izostavljen je dio površine od 39 m2 koji je trebao već tada izgubiti status javnog dobra, a prema DPU grada Korčule, pa se sada to ispravlja.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka o ukidanju statusa javnog dobra novoformiranoj čest. zem. 987/2 k.o. Korčula, na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o ukidanju statusa javnog dobra novoformiranoj čest.zem. 987/2 k.o. Korčula, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, usvojen je većinom glasova (11 „za“, 1 suzdržan).

16. Prijedlog Zaključka o visini novčane nagrade nagrađenom za životno djelo

Gradonačelnik uvodno obrazlaže potrebu donošenja predloženog Zaključka, s izmjenom, kao amandman predlagača, da umjesto riječi:“od 10.000,00 kn“ dodaju se riječi: „od tri prosječne mjesečne neto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu“.

Vicko Ivančević predlaže da umjesto tri mjesečne prosječne mjesečne neto plaće budu četiri, ali je odustao od svog amandmana.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja prijedlog Zaključka o visini novčane nagrade nagrađenom za životno djelo, uz amandman predlagača, na glasovanje.

Prijedlog Zaključka o visini novčane nagrade nagrađenom za životno djelo, u tekstu kako je to predloženo u radnom materijalu, uz dani amandman, usvojen je većinom glasova (11 „za“, 2 suzdržana).

17. Izvješće o radu Centra za kulturu „Festival Korčula“ u 2007. godini

Lovre Botica smatra da je Izvješće prihvatljivo te navodi da se je dosta stvari preko Centra događalo, i kao što je već prije naveo, smatra da ovaj Centar opravdao svoje postojanje i da iz godine u godinu sve kvalitetnije radi i vjeruje da će tako biti i ubuduće.

Ivan Farac isto tako tako pohvaljuje rad Centra za kulturu, ali da o vidi iz Izvješća da Centar gospodari prostorom galerije M. Vanke, pa pita o vlasništvu stvari koje se nalaze ispod galerije, za koje drži da većina njih nemaju nikakve veze s Gradom niti sa Centrom za kulturu. Također, kao što je i to prije naglašavao, predlaže da Centar za kulturu preuzme odgovornost za organizaciju „Festivala viteških igara“ .

Vicko Ivančević iznosi svoju primjedbu da se je podizanjem cijene za kulu Revelin znatno smanjio broj posjeta, na preko 50%, zbog čega se je smanjio prihod od posjeta kuli za nekakvih 30 odnos 40%, a nije mu poznato iz kojih razloga se digla cijena ulaznica s 10,00 na 15,00 kn. Misli da kuća Marka Pola to zaslužuje, a kula Revelin, baš i ne. Nama je interesu da što više posjetitelja vidi i doživi Korčulu u punom svjetlu. Stoga sugerira da se cijena ulaznice za kulu Revelin vrati na 10,00 kn. Isto tako navodi da mu je poznato da je u atriju Doma kulture Liburna bio nekakvi koncesionar, koji je bio samo jedno ljeto, da bi krajem rujna mjeseca otišao, pa mu nije jasno kakvi su to ugovori u kojima se može nakon odrađene sezone jednostavno i elegantno otići, te se pita da li je Centar za kulturu nešto odradio da se taj prostor ponovno da u koncesiju.

Gordana Curać Depolo daje samo jednu malu sugestiju a odnosi se na to da se treba koristiti više kulturne potencijale Grada Korčule, kojih ima. Vjeruje da će Centar u svom planu za sljedeću godinu naći prostora da iskoristi ono što postoji u Korčuli, da organizira, tj. ustali kulturni život, da se to uključe naša mladost, naša društva, i u tome vidi budućnost Centra za kulturu.

Daljnjih sudionika u raspravi nije bilo, nakon čega predsjednik Vijeća zaključuje raspravu i stavlja Izvješće o radu Centra za kulturu „Festival Korčula“ u 2007. godini, na glasovanje, tj. prihvaćanje.

Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu Centra za kulturu „Festival Korčula“ u 2007. godini,  usvojen  je jednoglasno.

18. Plan rada Centra za kulturu „Festival Korčula“ za 2008. godinu

Lovre Botica prigovora da je ovaj Plan došao dosta kasno jer se 75% stvari u Planu već dogodilo, ali će ga, ako ga se formalno treba prihvatiti da će ga se i prihvatiti, ali ponovno naglašava da je Plan trebao doći na Vijeće znatno prije.

Posebne rasprave nije bilo, pa predsjednik Vijeća stavlja Plan rada Centra za kulturu „Festival Korčula“ za 2008. godinu, na glasovanje, tj. prihvaćanje

Zaključak o prihvaćanju Plana rada Centra za kulturu „Festival Korčula“ za 2008. godinu, usvojen je  većinom glasova (10 „za“, 3 suzdržana).

Završeno u 21.50 sati.

ZAPISNIČAR                                                                                                    PREDSJEDNIK

GRADSKOG VIJEĆA

Mrše Srđan, dipl. iur.                                                                                           Frano Skokandić, ing.

0 rating, 0 votes0 rating, 0 votes (0 bodova, 0 glasova)
Morate biti regstrirani da biste mogli ocijeniti ovaj tekst.
Loading ... Loading ...

Ostavite svoj komentar!

Morate biti prijavljeni da biste komentirali.